Kultura

Promocija romana “NGDL” Marinka Arsića Ivkova održana je sinoć u Atrijumu Kulturnog centra “Nikola Đurković”. Na promociji su, osim autora, govorili prof. dr Aleksandar Jerkov i mr Ksenija Rakočević. 

Dobrodošlicu je u ime domaćina poželjela Marija Starčević, rukovoditeljka Gradske biblioteke/čitaonice Kotor.

“Marinko Arsić Ivkov diplomirao je Opštu književnost sa teorijom književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Piše romane, pripovjetke, televizijske drame,  knjige ogleda, priredio je više knjiga. Dobitnik je Nagrade Miloš Crnjanski za Antologiju srpske udvoričke poezije”, kazala je Stračević.

Roman "NGDL", iza čijeg naslova se krije „Ne daj golubu da leti“, prati priču Milenka Lazina, golubara iz vremena neposredno nakon izbijanja rata u bivšoj Jugoslaviji. Kroz likove i događaje u romanu, Arsić Ivkov osvjetljava univerzalnu temu traganja, za koju tvrdi da je suština svakog ljudskog života — bilo da je to putovanje kroz prostor, intimu, ili vlastitu svijest.

Milenko kreće u potragu za svojim golubom koji je nestao, što ga vodi u niz ratnih i apsurdnih situacija.

Za ovaj roman Arsiću Ivkovu je dodjeljena NIN-ova nagrada za 2024. godinu. 

Iako se roman bavi ratnom tematikom, Arsić Ivkov joj pristupa kroz prizmu sarkazma i duhovitosti.

“Trudio sam se pokazati, čitaoci će videti, da sam bar ja prevazišao ratove i svađe,  da sam smogao snage da sve to prikažem kao jednu veliku karikaturu i da sve to ismejem”, pojasnio je autor.

Kako navodi, nikada nije gajio golubove, međutim detaljno se informisao o toj temi kako bi se što bolje povezao sa svojim junakom.

Autor je pročitao odlomak iz knjige, te podijelio sa prisutnima uvjerenje da je možda došlo vrijeme da golubovi ponovo počnu da lete.

Profesor dr Aleksandar Jerkov, predsjednik žirija za dodjelu NIN-ove nagrade, objasnio je da „NGDL“ pripada pikarskom žanru i izdvojio njegovu umjetničku vrijednost i rijetkost u savremenoj srpskoj književnosti.

Glavni junak romana, Milenko, kroz svoja ratna iskustva i razgovore, pokazuje da svi vojnici, bez obzira na stranu, u džepovima nose iste slike, fotografije svojih voljenih — što, po autorovim riječima, govori o apsurdnosti rata.

“Marinko Arsić Ivkov je našao inspiraciju da napiše jedan pikarski roman o junaku koji luta, avanturisti,  kojem se događaju najrazličitije stvari, a pritom sve što mu se događa ima crtu komike. Ovaj roman donosi vrstu epistemološko poetičkog preokreta u našoj književnosti”, podvukao je Jerkov.

Naglašeno je da književnost ima isceljiteljsku moć koja nadilazi traumu, jer ne insistira na pitanju „ko je u pravu“, već nudi širu perspektivu i dublje razumijevanje.

“Jedan od divnih načina prevazilaženja trauma i tereta prošlosti jeste kada počneš da se smeješ. Otuda je kulturološki i kulturno-poetički govoreći ovo vrlo značajna i vrijedna knjiga”, naveo je Jerkov.

Po njemu je roman „NGDL“ literarno izuzetno djelo u kojem ironija, melanholija i karnevalizacija dobijaju ključnu ulogu, a u središtu ostaje čovek i njegova potreba da sačuva dostojanstvo i humanost u neljudskim okolnostima.

“NGDL je komični roman, ali pored toga što je i ratni, takođe je i antiratni roman”, kazala je Rakočević, te akcentirala posebno naslov romana i simboliku goluba.

Kako je poznatao golub je simboli mira, ljubavi, nade i obnove u mnogim kulturama. U hrišćanstvu, golub je povezan sa Svetim Duhom, Nojevom barkom, a često ga srećemo u različitim zajednicama i civilizacijama kroz vrijeme.

 “Golub je taj koji će iz drugog puta uspjeti da donese grančicu mira i koji će biti simbol novog života, simbol trajanja, ljudskosti”, objasnila je Rakočević.

 Interesantno, autor Marinko Arsić Ivkov, u poslednjem poglavlju romana piše o NIN-ovoj nagradi, na neki čudan način naslućujući dalji slijed dešavanja u stvarnosti.

 Autor je romana „Čemu nova Kritika“ (1975), „Čaruga“ (1982), „Bački Don Kihot“ (1990), knjiga pripovjetki  „Smrt u Akademiji nauka“ (1998) i „Načitana gospoda“ (2004), televizijske drame „Šta se dogodilo sa Filipom Preradovićem“ (režija Slobodan Šijan), knjige ogleda „Krivična estetika: Progon intelektualaca u komunističkoj Srbiji“ (2003), „Vodič na onaj svet: Kultura i supkultura smrti“ (2011) i „Zapisi književnog patologa“ (2012), zatim „Antologije srpske udvoričke poezije“ (1988), „Srpske anatemisane pripovetke“ (1989), „Čitanke srpske političke poezije“ (1999, sa Ivanom Ivanovićem). Banatski kulturni centar objavio je  njegov „Traktat o gastronomiji, s posebnim osvrtom na bačku, bećarsku i banatsku kujnu“, a Kulturni centar Novog Sada i zbirku „Pet detektivskih priča i jedna lopovska“, iz koje je, kao odvojeni eseji, Niški kulturni centar, povodom 90 godina od smrti Branka Miljkovića, objavio „Smrt princa pesnika“. Osnivač je „časopisa za preispitivanje prošlosti“ – Hereticusa. Prvi  je priređivač odabranih djela Dragiše Vasića. Živi u Zemunu.

Tekst: Nataša Jotić

Foto: Radio Kotor/N.J.