Kultura

Predstavljanje pjesničko-slikarske mape Patria Nostra održano je sinoć u Crkvi Sv. Duha.

Organizatori promocije bili su Matica hrvatska iz Stoca i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, uz podršku Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj.

Prisutne je najprije, u ime Hrvatskog nacionalnog vijeća, pozdravio Zvonimir Deković.

„Ova mapa nije samo zbir stihova i slika – ona je iskaz ljubavi prema Boki, zapis identiteta i tiha, ali snažna posveta zavičaju. Kroz riječ i sliku, Patria nostra nas podsjeća ko smo, odakle dolazimo i zašto nam je zavičaj svet. Hvala vam što ste ovdje da zajedno podijelimo trenutke umjetnosti, emocije i pripadnosti“, kazao je Deković.

Zatim se obratila predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, mr Marija Mihaliček, koja je govorila o likovnoj dimenziji ove knjige.

„Ernesto Markota se predstavlja grafikama koje su umjetnikova interpretacija sakralnih, umjetničkih i tradicijskih simbola Boke Kotorske – središta marijanske pobožnosti sa mnogobrojnim crkvama i oltarima posvećenim Blaženoj Djevici Mariji, Kotora sa nebeskim zaštitnicima Svetim Tripunom i Blaženom Ozanom. Prepoznatljivost ovih motiva nadilazi prostor našeg čudesnog zaliva i bliska je vjernicima sa svih strana, koji hodočaste sveta mjesta i ponesu sličicu – uspomenu za sjećanje. Slična je bila i Ernestova nakana kada je interpretirao sedam motiva najpoznatijih vjerskih simbola iz Boke: čudotvornu sliku Gospe od Škrpjela, njenu crkvu koju su podigli 'dični' Peraštani, katedralu sv. Tripuna – pokrovitelja Kotorske biskupije, likove sv. Leopolda Mandića i blaženice Ozane Kotorske, te portret Bokeljke i Bokelja u narodnoj nošnji. U obradi ovih motiva uočićete da je autor koristio prepoznatljive predloške. Akademski slikar Ernesto Markota svoj likovni izraz temelji na boji, pa je i u seriji grafika Patria nostra kolorit glavni vizuelni, oblikovni i emotivni nosilac slike“, pojasnila je Mihaliček.

Predsjednik Društva dubrovačkih pisaca, Boris Njavro, govorio je o susretu i saradnji sa Ljubom Krmekom.

„Spajamo Hercegovinu, Neretvu, Dubrovnik i Boku. Iskreno – Boku ne damo, kao što je ne da ni Ljubo Krmek u ovim stihovima. Malo ko je ovako emotivno, kratko i jasno opisao svoj susret sa Bokom kao on. Bio sam svjedok tog susreta prije dvije godine, kada smo s našim suprugama Marijanom i Sandrom proveli dan u Boki. Mislio sam da mu je to bio prvi susret, pa sam to tako i napisao u tekstu u ovoj knjizi, ali ispostavilo se da je u Boku dolazio još kao mladić – i sada tu po treći put. Tog dana Ljubo je samo ćutao. Svi smo pričali, a on je ćutao. Nakon nekoliko mjeseci nazvao me i kazao da je nešto napisao o Boki“, ispričao je Njavro.

Dr Domagoj Vidović istakao je da već dugo prati sve što se objavljuje u Boki.

„Za mene je Boka na neki način zavičaj po izboru. Rodimo se negdje i to nas odredi, ali ja imam tri zavičaja: prvi je neretvanski, koji sam kao takav prihvatio tek prije petnaestak godina, drugi je brački – gdje znam svaki kantun – a treći je postala Boka“, kazao je Vidović.

Dodao je da ova knjiga, za one koji nisu Bokelji, može poslužiti kao svojevrsni vodič kroz prostor i vrijeme.

„Za vas domaće ljude, ona je podsjetnik na temeljne događaje, junaštva i vrijednosti iz prošlosti. Sve što nam danas treba jeste da osjetimo ponos – a Bokelji imaju na šta biti ponosni, ne samo u dalekoj prošlosti, već i danas. A mi smo tu da vam pomognemo da taj ponos ne zaboravite – ni ono što ste bili, ni ono što danas jeste“, dodao je Vidović.

Autor knjige, Ljubo Krmek, govorio je o svom bokeljskom porijeklu.

„Kada smo došli s ovih strana, sa sobom smo donijeli svetog Tripuna. Jedino mjesto u Bosni i Hercegovini gdje se štuje Sveti Tripun jeste moje selo Drijen – gdje imamo kapelu posvećenu njemu. To me u mladosti navelo da stalno razmišljam o svetom Tripunu i o Boki i da to jednostavno pretočim u tekst. Okidač je bio onaj susret sa Borisom i našim suprugama, koji sam mjesecima morao proživljavati, sanjati, da bih ga na kraju izlio na papir“, kazao je Krmek.

Na kraju programa prisutne je pozdravio dr Mladen Bošković, predsjednik Matice hrvatske Stolac, koji je predstavio rad ove organizacije.

„Naša Matica obnovila je rad prije 25 godina i zbilja se trudimo da sačuvamo svoje blago – identitet, jezik i sve ono što piše u našem Statutu. Na tom tragu, javno pozivam Hrvate iz Crne Gore i Boke Kotorske da nam budu gosti naredne godine u junu, na Vidočkoj pjesničkoj noći. U ovih 25 godina izdala je 24 godišnjaka a posljednje izdanje  smo posvetili Hrvatima iz Crne Gore, odnosno Boke Kotorske“, zaključio je Bošković.

Promociji knjige prisustvovali su veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori, mr Veselko Grubišić, poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, kao i akademski slikar Ernesto Markota.

U muzičkom dijelu programa nastupio je duo flauta – profesorice Bruna Matijević i Dunja Nikolić.

Program je vodila Ana Vuksanović.

Tekst i foto: Tamara Vuković