Kultura

Državni arhiv Crne Gore- Istorijski arhiv Kotor organizovao je sinoć u izložbenoj sali promociju naučnih otkrića pod nazivom LENKA BLECHOVA ČELEBIĆ DUKLJA I VATIKAN U XI-om VIJEKU.

U ime organizatora obratio se v.d. direktora Državnog arhiva Danilo Mrvaljević.

 ,, Državni arhiv ima čast i zadovoljstvo da ugosti  dr Lanku Blechovu Čelebić. Cijeneći njen cjelokupan rad, a naročito otkrića u tajnom arhivu Vatikana posljednjih godina. Smatrali smo da je od izuzetnog značaja da organizujemo ovakav kulturni događaj i da crnogorskoj javnosti preedstavio ova otkrića. Kada govorimo o Duklji kao prvoj crnogorskoj državi koja budi jednu osebnu emociju kod svih građana Crne Gore, kao baza, osnova, kolijevka, fundament, a u vremenu kada se sve dovodi u pitanje, ono što je neupitno je gotovo hiljadugodišnja državnost Crne Goore. Stoga aspekta i kontinuiteta te državnosti, jako je važno svako otkriće od 11 do 19. vijeka, od kadaveć imamo obilje izvora, poznate činjenice i noviju istoriju”- kazao je Mrvaljević.

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore  Zvonimir Deković je istakao da je HNV izdalo  54 knjige od čega dvije liturgijske u saradnji sa Blehovom Čelebić.

 ,, HNV je sa zadovoljstvom prihvatilo da bude nosioc projekta Misala i Pontifikala naročito  što sam ja prije ovog projeka pročitao knjige Hrišćanstvo u Boki od 1200.- 1500. godine i Žena srednjevjekovnog Kotora i ostao oduševljen količinom istorijskih dokaza i dokumenata koje je gospođa Lenka citirala nakon što je istražila na stotine dokumenata koji potvrđuju njene naučne tvrdnje. Da nisam usamljen u tom svom oduševljenju naišao sam čitajući istorijske, ali i druge teme nailazeći na mnogobrojne  fusnote kao i naslove koje je objavila. Posljednja knjiga gdje sam naišao na njeno ime , a odnosi se na pozivanje u naučnim istraživanjima  je Povjest grkokatoličke crkve u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, koja izdata od Žumberskog vikarijata autora Danijela Vranešića u Zagrebu 2021.Rad na koji se autor poziva je vjerska slika Boke Kotorske početkom xvi vijeka –arhivska istraživanja”- kazao je između ostalog Deković.

Autorka naučnih istraživanja dr Lanka Blechovà Čelebić govorila je o otkriću prepiske rimskih papa sa n vladarima i barskim nadbiskupima počev od 11 vijeka.

 ,, Prva bula koju smo otkrli u Apostolskoj biblioteci jeste bula pape Aleksandra II od 11. marta 1062. godine upućena svom potčinjenom, barskom nadbiskupu Petru. Danas kada je prošlo 960 godina,  ovo predstavlja na naučni temelj za skoro milenijumski jubilej diplomatsko- državne prepiske sa Svetom stolicom. Drugi crkveni ali i politički državni akt je bula pape Grgura VII upućena Mihailu Voisavljeviću  9. januara 1078. iz Rima. Napominjem da se za ove papske bule znalo, ali posredno, preko njemačkih  izvora, koji ih samo pominju, da se za njima tragalo još od 19. vijeka. Međutim, nisu objavljeni već samo pominjani kao nešto za čim se traga, pa je puni sadržaj ostao tajna. Treća  je prepiska pape Inocenta III sa kraljevima- kraj 12. i početak 13. vijeka. Sva ova i druga dokumenta do kojih smo došli bacaju novo svjetlo na početak odnosa Duklje i Svete stolice”- pojasnila je Blehova Čelebić.

Moderator programa bio je književnik Aleksandar Ćuković.

Podsjetimo, dr Lanka Blechovà Čelebić, češko-crnogorska klasična filološkinja, istoričarka i paleografkinja, koja po mišljenju struke u Evropi spada među najbolje savremene latiniste, prvi put u javnosti će govoriti o svojim naučnim otkrićima posljednjih godina u Arhivima Vatikana, koja su od izuzetnog značaja za Crnu Goru.

Tekst i foto: Tamara Vuković