Kultura

U organizaciji Pomorskog muzeja Crne Gore i Udruge prijatelja Mediterana „Lux Mediterraneum“,  sinoć je u palati Grgurina, održana promocija monografije „Legende svjetla“ i premijerno prikazan dokumentarni film „Legends of the lights“.

U ime Pomorskog muzeja, prisutne je pozdravio kustos, Ilija Mlinarević.

,,Pričinjava nam veliko zadovoljstvo što je upravo Pomorski muzej u Kotoru mjesto crnogorske primjere dokumentarnog filma Legends of the lights. Ovaj film je kruna devetogodišnjeg rada Udruge prijatelja Mediterana, koji je prvi put prilazan u Zadru u junu prošle godine. Od 2013. Godine, kada je počeo obilazak lanterni do 2017. kada je Jurica Gašpar izdao monografiju, pa sve do 2022. kada je film ugledao svjetlost dana, prošlo je skoro deset godina u kojima smo pomno pratili njihov rad, koji je za nas bio referentna tačka i model istraživanja koji smo slijedili u našem svakodnevnom, muzejskom poslu”, rekao je Mlinarević.

Tema svetionika monumentalne infrastrukture, napominje, može se obrađivati iz više aspekata, od nautičkog, arhitektonskog, tehničkog, istorijskog, sve do turističkog, socijalnog i psihološkog.

“Upravo svi ovi aspekti nisu izostavljeni u ovom projektu. Kada se 2015. godine Pomorskom muzeju prvi put predstavila Udruga prijatelja Mediterana, dio ekipe bio je cijenjeni akademik prof. dr Mithat Kozličić. Nakon tog susreta nastaje naša intenzivna saradnja. Nažalost, on više nije sa nama, a ostavio je nenadoknadivu prazninu u akademskoj zajednici i svijetu istaknutih istraživača istorije pomorstva Mediterana”, naglasio je Mlinarević.

Autor monografije Jurica Gašpar je pojasnio zašto ona nosi naziv  “Legende svjetla”.

,,Ideja je došla sama po sebi, jer legende svjetla imaju dvostruko značenje. Legenda je svaki onaj čovjek kojeg smatramo posebnim i specifičnim, kao što su i ti ljudi koji žive na lanternama ili su živjeli, jer ih je sada sve manje. U Hrvatskoj, recimo, ima ih svega tridesetak, dok ih je prije 30 godina bilo više od 200. S druge strane, te priče koji oni pričaju su legende, jer legenda nije dokumentovana istorijska priča koja je zapisana, već ona koja se ispriča nekome, obično kolegi ili članovima porodice. Kada nema pisanog traga ona se jednostavno ili prepričava sa koljena na koljeno ili tu staje, a mi smo je pokušali zaustaviti”, pojasnio je Gašpar.

Inicijator projekta, Gordan Smadilo, ispričao je kako je sve počelo.

“Kada sam bio direktor škole jedrenja ANA (Academia Navalis Adriatica), tada sam, kao direktor, tražio način kako bi se popularizovao  nautički turizam na jedan inventivniji način nego što je to prikaz kroz turističke brošure i razglednice. Motiv svetionika nosi više fascinacija. Kroz cijeli razvoj ovog projekta moje fascinacije su se artikulisale kroz tri aspekta. Prvi je postojanje  Austrougarske, države koja je kroz svoje organizatorske i graditeljske potencijale izgradila sve te svetionike. Na ovoj istočnoj obali Jadrana ima ih 48, od kojih su neki monumentalni i nalaze se na udaljenim mjestima, gdje se sa aspekta današnje tehnologije, zapitate kako su napravljeni. Druga fascinacija je ustvari taj plovni put istočnom obalom Jadrana, kojim se plovi još od antičkih vremena, a gdje se u neko savremenije vrijeme svetionici trasiraju. Treći aspekt je život na lanternama u kome su oni ljudi koji održavaju svjetionike i on ima posebnu, veoma intimnu dimenziju kroz istraživački i produkcijski dio”, navodi Smadilo.

Podsjetimo, film ,,Legends of the lights“, čiju režiju potpisuje Igor Goić, upoznaje nas sa posljednjim svjetioničarima istočne obale Jadrana i njihovim načinom života. Kroz priče svjetioničara saznajemo i zanimljive anegdote, uz živopisne kadrove kojih na ovakvim mjestima nikako ne manjka.

Tekst: Tamara Vuković
Foto: Radio Kotor