Kultura

 Povodom obilježavanja jubileja Hrvatskog građanskog društva Crne Gore - 20 godina od osnivanja, sinoć je u koncertnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ održana promocija Monografije društva.

Kako je na početku programa kazala moderatorka prof. Marina Dulović, “monografija nudi čitaocu sveobuhvatno sagledavanje rada društva, presjek autentičnih uredno složenih događaja, hronološki pregled aktivnosti, tekstove iz različitih oblasti djelovanja, kulture, nauke, istorije, religije, sporta, pomorstva, društvene zajednice”.

,,Ona dokumentuje  pružanje značajnog doprinosa razvoju hrvatske nacionalne manjine u današnjoj državi Crnoj Gori. Civilizacijska obaveza o tragovima vremena i bogatstvu nasljeđa, veza prošlosti i sadašnjosti, osvjetljava duh tradicije dostojne pažnje i poštovanja. U tekstu smo suočeni sa velikim bogatstvom kvalitetnog materijala, na kojem je autor predano radio, čuvajući i objedinjavajući dragocjenu građu tokom dvije decenije postojanja Hrvatskog građanskog društva”, kazala je Dulović.

Predsjednica HGD-a Rafaela Pina Lazarević je istakla da se ovaj jubilej ogleda kroz očuvanje identiteta, jezika, kulturne baštine i nasljeđa.

“Sve to je ostvareno zahvaljujući upornom radu, kako članova društva, tako i naših prijatelja-institucija iz Crne Gore i Hrvatske. Monografija je kulminacija jedne izdavačke djelatnosti koju su Hrvatsko građansko društvo i prvi predsjednik Tripo Schubert izdali. Predstavlja  sve one značajne ličnosti ovog područja i njihovu vezu sa kulturnom baštinom, religiju, pomorstvo i sve ono po čemu je Kotor i prepoznat. Društvo će i dalje nastaviti da radi na očuvanju i promovisanju kulturne baštine i nasljeđa,  uz pomoć brojnih prijatelja i sponzora, koji su i doprinijeli da ova monografija ugleda svjetlo dana. Društvo, koje već dvije decenije radi na zbližavanju Crne Gore i Hrvatske sa Kotorom, nastaviće da radi to i dalje, uz svesrdnu podršku insitucija i gradova, kako u Crnoj Gori, tako i u Hrvatskoj”, saopštila je Lazarević.

Jedan od inicijatora za osnivanje Društva, Zoran Nikolić, podsjetio je prisutne kako je došlo do ideje da se nakon 60 godina hrvatska populacija u Crnoj Gori, ponovo organizuje.

,,Razlozi su isti oni koji bi i danas trebali natjerati ovo društvo i još neke udruge koje predstavljaju Hrvate, a zašto ne reći i hrvatske političke predstavnike, da agilnije i sa više žara, transparentnije i tolerantnije prema neistomišljenicima rade na tome da se ukaže na postojanje Hrvata i njihovog nasljeđa u Crnoj Gori. Kada smo dvijehiljaditih formirali društvo, Crna Gora je bila na prekretnici, kao i danas. Kako se naš glas nije čuo tada, tako se ne čuje ni danas. Tada se Crna Gora kretala nekim novim putem i mislili smo da se na taj put ne može krenuti bez nas. Bez obzira na sve probleme koje smo imali devedesetih godina i muka koje smo prošli, trebalo je okrenuti novi list i sa 1% crnogorskog kapaciteta pomoći Crnoj Gori, a tako i nama. Uspjeli smo zaslugom svih koji su pomogli u radu društva ovih 20 godina. Čak i oni koji su pokušali u jednom trenutku da sve to zaustave, probudili su ono najbolje u svima nama i podsjetili nas da nismo sve radili uzalud”, naveo je Nikolić.

O aktivnostima društva u proteklom periodu govorio je i prvi predsjednik društva, Tripo Schubert.

,,Ovo je prilika da se podsjetimo onih koji su formirali društv, a  to su: Zoran Nikolić, Slavko Marović, Joško Katelan, Siniša Luković, Dijana Kojan, Pavle Jurina, Ljubinko Biskupović, Ljerka Dragičević, Đuro Car, Petar Janović, Davor Biskupović, Ante Prskalo, Josip Božinović, Krsto Matijević, Damir Pinjatić, Ljiljana Markić, Petar Biskupović, Nikola Čučić, Anđelko Gverović, Đuro Ivović, Ivica Božinović, Nikola Pasković, Gracijela Čulić, Vedran Milošević, Edita Starović i moja malenkost. Tada nam se po nagovoru mnogih, prihvatio funkcije predsjednika društva.  Jedan od najvažnijih zadataka bio je uspostaviti kontakte sa institucijama u Hrvatskoj, s obzirom na to da su još bile svježe uspomene na ratne dane devedesetih godina. Osmislili smo način kako početi graditi mostove povjerenja, saradnje i prijateljstva. Taj projekat smo nazvali Bokeljska priča, koju smo prvo ispričali Zagrebu u sedmodnevnom boravku, zatim Dubrovniku, pa Omišu i Rijeci”, naglasio je Shubert.

Na kraju izlaganja uručena su priznanja pojedincima i institucijama koji su doprinijeli ostvarenju rezultata društva u proteklom periodu.

Predsjednik Opštine Vladimir Jokić zahvalio se na uručenom priznanju i kazao “da snaga nije u brojevima, nego u istini i da Hrvati u Kotoru nikada ne mogu biti manjina, već temelji ovog grada”.

,,Riječ koju duboko prezirem kada je u pitanju društveno djelovanje je kada se kaže međusobni sklad i tolerancija. Tolerišete kada je pored vas neko ko vam se ne dopada, tako da u Kotoru ne možemo govoriti o toleranciji, već isključivo o zajedničkom životu svih. U nadi da ćete i u narednim decenijama obilježavati ovako prigodne momente, još jednom čestitam i zahvaljujem na priznanju”, poručio je Jokić.
Zahvalnice su dobili: grad Zagreb, Središnji državni ured za Hrvate izvan republike Hrvatske, Turistička zajednica grada Zagreba, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Dubrovačko-neretvanska  županija, grad Dubrovnik, grad Omiš, grad Rijeka, Pomorski muzej Kotor, ŠOSMO “Vida Matjan”, Opština Kotor, hotel “Splendid”, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, Bokeljska mornarica Kotor, Gradska muzika Kotor, klapa “Bisernice Boke”, grupa “Tri kvarta”, klapa “Raguza”, Zoran Nikolić, Slavko Marović, Joško Katelan, Rafaela Pina Lazarević, dr Ivan Ilić, Mario Brguljan, Mirko Vičević, Tripo Shubert, Ljerka Sindik, Vladimir Jokić, Marko Franović, Branka Brezić Filipović, Maja Mozari, Krunislav Težak, Branko Uvodić i Božo Vodopija, a post humno Dario Musić, Andrija Krstović, Ljubomir Biskupović, Branko Ivardić i Poly Gjurgjević.

U muzičkom dijelu programa nastupili su ženska klapa „Bisernice Boke“ i VIS „Tri kvarta“.
 
 
Tekst i foto: Tamara Vuković