Kultura

Kulturni centar „Nikola Đurković“ i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore sinoć su organizovali promociju reprint izdanja knjige „Judita“ Marka Marulića i “Borba za vrijednost svoga ja – pokus filozofije slavenskog individualizma” Iva Pilara.  

O izdavaštvu Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore govorio je novinar Dragan Popadić.  

Kako navodi, za deset godina u izdanju Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore štampano je 46 knjiga različite tematike. 

“Nakon što je Gutemberg počeo da štampa knjige sve je postalo drugačije. Knjiga je postala dostupna svima. Ušli smo u Gutenbergovu galaksiju. I knjiga je počela da se štampa, čita, zabranjuje, spaljuje.  

Za desetak godina ovo Vijeće je štampalo 46 knjiga. Da je izdavačko preduzeće to uradilo bilo bi za respekt. Različite su tematike – istorija, politika, hrvatska kulturna društva, znameniti Hrvati iz Boke, eseji o Boki, poezija, liturgijske knjige” – ističe Popadić. 

Kako navodi, liturgijske knjige su zapravo one na koje se Vijeće najviše ponosi, kao što su: “Kotorski misal” (Sv. Jakova od Lođe), “Kotorski pontifikal” i “Lekcionar”, Zadnji rimski glasoljski misal, “Barski officij” nadbiskupa Adama Gijoma. 

“To su rijetke, izuzetno vrijedne knjige i sada ih Hrvatsko nacionalno vijeće ponovo izvodi na svjetlost dana. Lenka Blechova Čelebić, Zvonko Deković, Adrijan Vuksanović, Neven Staničić, Vanda Babić napraviše nešto što će sve nas nadživjeti i o čemu će govoriti generacije koje dolaze” – ocjenjuje Popadić. 

On podsjeća i na knjige “Tivat kroz stoljeća” Anite Mažibradić, poeziju Petra Gudelja, Olge Brainović.  

“Nije točak, no je knjiga stvorila civilizaciju. Ljepše je sa knjigom. Ako ih ima 45, još bolje” – zaključuje Popadić. 

Dugogodišnji novinar Neven Staničić govorio je o reprintu Marulićeve “Judite” iz 1521. godine. 

“Napisao je 1501. godine. U to doba objaviti knjigu je bio zaista veliki poduhvat, a doživio je dva izdanja Judite ‘22 i ‘23 godine. Sama knjiga po sebi je bila više nego popularna u to doba. 

Bio je u tom vremenu rame uz rame sa Šekspirom i Danteom, toliko je bio vrijedan u evropskoj književnosti onoga vremena. 

Čovjek posebnih karakteristika i posebnog razmišljanja pisao je za svoje Splićane, za puk i plemstvo.  

Prelistavajući Stari zavjet on je došao do ove starozavjetne priče koja je stvorila mogućnost da on napravi i prvi spjev na splitskoj čakavštini, odnosno ondašnjem hrvatskom jeziku, napisan u dvanaestercu, duplo rimovanom” - objašnjava Staničić. 

Knjiga je, kaže on, prevedena na više jezika, među kojima i engleski, mađarski, italijanski, francuski. 

“Prvi spjev na našem jeziku dobili smo stotinjak godina kasnije, 1628. godine. Priča o Juditi je opšta univerzalna priča, triler svoga vremena.  Otvorio je velike perspektive hrvatske književnosti kao takve” – kaže Staničić. 

O knjizi Iva Pilara “Borba za vrijednost svoga ja” govorio je Vladimir Lončarević, doktor nauka, istoričar književnosti, univerzitetski profesor.  

“Pilar je začetnik moderne hrvatske geopolitičke misli. 

Pisanu hroniku te misli možemo pratiti od srednjovjekovnih istorijskih vrela u kojima se definiše, kako moderni interpretatori vole reći, semantika hrvatskog prostora. Posebno ga možemo pratiti preko glasovitih govora protiv Turaka, hrvatskih biskupa i velikaša na crkvenim, carskim i kraljevskim saborima 15. i 16. vijeka” – objašnjava Lončarević. 

Kako kaže, Pilarovo najpoznatije djelo jeste “Južnoslavensko pitanje”, izdato na njemačkom jeziku u posljednjoj godini Prvog svetskog rata 1918.   

“Te je godine izdato i djelo Politički zemljopis hrvatskih zemalja. U sjeni tih djela izašla je psiho-sociološka studija Borba za vrijednost svoga ja, čiji je reprint izdat 2020. godine u izdanju Hrvatskog zajedništva Boka presa , Matice hrvatske Boke kotorske i Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.  

Pilar svoju knjigu naziva pokusom filozofije. Širinom svojeg znanja predstavlja se i kao sociolog, psiholog, istoričar i pravnik” – ističe Lončarević.  

Pilara, kaže on, s pravom smatraju teoretičarem modernizacije Hrvatske.  

“Sva ta znanja i iskustva života u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini gdje je proveo 20 godina pomogla su mu u stvaranju geopolitičkih i sociopolitičkih sinteza među kojima je i Borba za vrijednost svoga ja” – objašnjava Lončarević. 

Promociji su prisustvovali: generalna konzulica Republike Hrvatske u Crnoj Gori sa sjedištem u Kotoru Jasminka Lončarević, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj Marija Mihaliček, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović i direktor Kulturnog centra “Nikola Đurković”   

Vladimir Bujišić. 

Moderatorka je bila Ana Vuksanović.