Kultura

Tekst i foto: Biljana Marković

U Pomorskom muzeju Crne Gore (PMCG), u organizaciji KotorArt-a, sinoć je održana promocija knjige “Život Meduse: likovna svjedočanstva, putovanja i stradanja Lloydova parobroda Medusa”, autora Željka Brguljana.

Prisutne je na početku u ime Pomorskog muzeja Crne Gore, pozdravila direktorica Maja Uskoković, navodeći da su djela Brguljana zasnovana na ogromnom rasponu istorijskih izvora i literature, a njegove knjige korisne za rad u istraživanjima svih koji se bave istorijom pomorstva i kulturnom baštinom Kotora, Prčanja, Perasta, Dobrote i drugih manjih mjesta Boke Kotorske.

“Mogu već da najavim da će se naša saradnja nastaviti. U pripremi je monografija Kapetani i jedrenjaci Prčanja, autora Petra Palavršića, koju je priredio gospodin Brguljan, kao i njegovu samostalnu izložbu sa radnim naslovom Zaliv tišine”, istakla je Uskoković.

Kako je naznačila istoričarka umjetnosti, Ljiljana Zeković, prvi segment knjige posvećen je moru, brodovima, obalama. Slijede tekstovi u formi životopisa, posvećeni parobrodu Medusa, kojeg autor tretira “kao biće kojem su priroda i čovjek udahnuli dušu”.

“Kroz događaje koji su obilježili 19. vijek autor nas uvodi u opštu društveno - političku i ekonomsku klimu vremena u kome je parobrod Medusa ugledao svjetlost dana. Međutim, Brguljan se ne zadovoljava samo dolaskom Medusa na ovaj svijet, već je metaforički povezuje sa velikom porodicom parobroda Pandore koja je sa Medusom bila prvi Lojdov čelični parobrod”, kazala je Zeković.

Pojašnjava da svaki odjeljak u knjizi predstavlja priču za sebe. 

“Mislim da je najprimjerenije da se brojni podaci o parobrodu Medusa, njegovom izgledu, konstrukciji, ljudima koji su bili njegovi vjerni pratioci, upoznate čitajući ovu zanimljivu knjigu. Njenu posebnu vrijednost zapravo predstavlja likovni dio koji se s jedne strane oslanja na kuriozitet, a sa druge na stručno-dokumentarnu građu i umjetničke domete radova koji obuhvataju slike, crteže, fotografije”, ističe Zeković.

Za istraživački poduhvat autora je inspirisala upravo slika parobroda “Medusa” u oluji koju je vidio u porodičnoj zaostavštini drage mu bokeljske porodice, a koja je privukla njegovu pažnju. Po broju slika parobrod “Medusa” zauzima jedno od vodećih mjesta u istoriji pomorstva.

“Nedovoljne dokumentarne i arhivske podatke o parobrodu Medusa nadoknađivala su upravo likovna djela koja prate njen put kroz vrijeme u periodu od 1882. godine, njenog porinuća u more u Tršćanskom arsenalu, kojem su pristvovali austrijskki car Franjo Josif I i carica Elizabeta, do njenog vječnog konačišta, potonuća 1892. godine, kod Kokosovih otoka, u Bengalskom zalivu”, kazala je, između ostalog, Zeković

Zamjenica direktora Hrvatskog pomorskog muzeja (HPM) u Splitu, Mirja Lovrić, naznačila je da monografija “priča” o istoriji jednog broda.

“Ona jeste nastala iz povijesti jednog broda, ali je uistinu fantastičan povijesni izvor. Prepuna je podataka koje je autor, laganim perom, da tako kažem, nama predočio u sublimaciji književnosti, slikarstva, legende i mita, jednog broda koji je živio i umro. Ova je monografija zapravo pisani “ex voto””, podvukla je Lovrić.      

Autor knjige Željko Brguljan precizira da je 2019. godine boraveći u kući prijatelja, dr Joza Đurovića, ugledao sliku “Meduse” koju je odmah odlučio objaviti. Počeo je tragati po arhivima i na drugim mjestima da bi što više saznao o brodu, njegovoj plovidbi i životu. 

“Malo po malo sam došao do 11 portreta parobroda Medusa koje sam pronašao u četiri zemlje: Crnoj Gori, Hrvatskoj, Italiji i Sloveniji. Shvatio sam onda da je to materijal za jednu knjigu i koncipirao je kao život jednog broda. Pojedine faze tog života bile su te slike. Zbilja je imao zanimljiv pomorski život, jer je plovio od Istoka do Zapada. U Brazilu je punio kafu, na Istoku oriz ili rižu, pa je tako i kada je potonuo bio sa tovarom oriza”, rekao je, između ostalog, Brguljan.

Izdavač knijige je Hrvatski pomorski muzej u Splitu, dok je dizajn radio Mario Aničić.

Željko Brguljan je završio Srednju školu matematičkog smjera u Kotoru, Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i pedagošku grupu predmeta na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uz brojne stručno-naučne članke, objavio je desetak knjiga: Portreti bokeljskih jedrenjaka, 2006., likovna monografija Melita Bošnjak, u koautorstvu s Tonkom Maroevićem, 2010., Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića, 2011., Na granici mora i neba. Zbirka maritimnog slikarstva iz župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju, 2015., Život i djelo Ide Verona, Bokeljske teme, 2018., Zbirka moderne i suvremene umjetnosti svetišta Gospe od Škrpjela na otoku pred Perastom, 2019. Izlagao je radove na više naučnih skupova. Autor je nekoliko literalnih radova, knjige pripovjedaka Priče sa Prčanja, 2020. i zbirke pjesama Olujni Kompas, 2021. Koautor je niza tematskih izložbi iz kulturne baštine. Bavi se i slikarstom – izlagao je na više samostalnih i grupnih izložbi u Evropi i SAD. O njegovom slikarskom radu objavljena je monografija autora Nikole Albanežea, 2014. Član je HDLU-a (Zagreb), NCS-a (Hudson), Studijske sekcije ULUPUH-a (Zagreb) i Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj (Kotor).