Kultura

Pomorski muzej Crne Gore Kotor organizovao je sinoć predstavljanje knjige Bartolomea Bjazoleta „Putovanje u Crnu Goru saksonskog kralja Fridriha Avgusta“.

Prisutne je najprije pozdravio direktor Andro Radulović a zatim su o knjizi govorili Mileva Pejaković-Vujošević, Vesna Kilibarda i Olivera Popović.

 Predsjednica kotorskog Ogranka Matice crnogorske Mileva Pejaković Vujošević ističe da se promocijom ove knjige nastavlja saradnja Pomorskog muzeja i Matice crnogorske.

,, Nije slučajnost što se knjiga promoviše u Kotoru, jer je putopisac na veoma lijep način opisao ljepotu Kotora, a naročito crnogorskog pazara. Matica crnogorska je prepoznala značaj ove edicije, a kao izdavač uz stručno prevođenje prof. dr Vesne Kilibarde, učinila da zapis iz 1836.godine bude dostupan svim čitaocima i bude kamen temeljac budućim mladim istraživačima i putopiscima. Od večeras biblioteka Pomorskom muzeja će biti bogatija za još jedno interesantno štivo, a saradnja ove institucije kulture Matice crnogorske će se uspješno nastaviti krtoz projekte”- kazala je Pejaković Vujošević.

Prof. dr Vesna Kilibarda govorila je o prevodu spisa italijanskog botaničara Bartolomea Bjazoleta koji je prije 184 godine posjetio Boku i Crnu Gore, koji su objavljeni tri godine kasnije u njegovom djelu “Izvještaji o putovanju u proljeće 1838. Godine saksonskog kralja Fridriha Avgusta u Istru, Dalmaciju i Crnu Goru.

,,Putovanje u Crnu Goru u Bjazoletovoj knjizi nalazi se na posebnom mjestu jer su mu Istra i Dalmacija i prije tog putovanja bile poznate pošto su dijelile istu istorijsku sudbinu, dok je Crna Gora bila neprohodna planinska zemlja koja je zbog turske i austrijske propaganda djelovala zastrašujuće. Austrijske vlasti su savjetovale strancima da se u "zemlju varvara” ne upućuju. Zato je posjeta saksonskog kralja bila veoma značajna jer je to zvaničnik koji je došao u posjetu Petru II Petroviću Njegošu. Austriske vlasti u Kotoru pokušavale da  organizuju da se Njegoš sa saksonskim kraljem susretne u Kotoru. Nakon putovanja parobrodom i šetnje crnogorskim pazarom kralj je bio vrlo uporan u namjeri da upozna Crnogorce. Njegoš je znao da će posjeta jednog stranog kralja Crnoj Gori podići njegov ugled među Crnogorcima i da će to se o Crnoj Gori pročuti u zapadno-evropskom krugu jer su do tada Crnu Goru uglavnom posjećivali ruski putnici”- navodi Kilibarda.

Profesorka Olivera Popović govorila je o Bjazoletovoj knjizi sa aspekta putopisne književnosti.

,, Ovo je jedan od prvih opisa Crne Gore iz 1841., pa se postavlja pitanje zašto predhodne četiri decenije u istoriji nemamo zapisana imena putnika koji posjećuju Crnu Goru u objavljuju djela ili priloge. Razlozi su uglavnom, političke, istorijske, ekonomske prirode. Sa jedne strane padom Mletačke republike izgubila se potreba crnogorsko-italijanskih prožimanja, a sa druge strane nije ni bilo lako doći do Crne Gore. Tek od 1838. godine imamo parabrodsku liniju između Kotora i Trsta, pa sa te strane možemo razumjeti zašto mali broj putnika posjećuje Crnu Goru, ali uz austrijsku i tursku propaganda i neuslovnost crnogorskih puteva i nepostojanje uslužnih objekata su spriječavali radoznale putnike da nas posjete”- pojašnjava Popović.

Moderatorka programa je bila Jasna Jeknić Stijović.

Tekst: Tamara Vuković