Kultura

JU Pomorski muzej Crne Gore Kotor organizovala je sinoć promociju knjige ,,Pomorska privreda Boke Kotorske u XVIII vijeku”, autora Miloša Miloševića.
Knjiga predstavlja oduženje duga Milošu Miloševiću, priznatom istoričaru pomorstva Boke Kotorske, jer sabira većinu radova koje je posvetio istoriji pomorstva u Boki, objavljenih uglavnom u Godišnjacima Pomorskog muzeja u Kotoru. Zajedno sa radovima zastupljenim u ranije objavljenoj knjizi „Pomorci trgovci, ratnici i mecene“, skoro da zaokružuje ovo polje njegovog istraživačkog bavljenja.
O knjizi ,,Pomorska privreda Boke u XVIII vijeku”, najprije je govorila viša konzervatorka mr Zorica Čubrović.
,, Djelo je suštinski vezano za prostor Boke Kotorske jer govori o glavnoj oblasti ljudskog djelovanja u njoj- o pomorstvu priobalnih gradova i naselja u zalivu, čije obale su pružile najprirodniji oblik komunikacije, otiskivanje prema krajevima na drugim oblama, ka drugim i drugačijim svjetovima. Miloš Milošević je više puta isticao da je bogato naslijeđe Boke Kotorske nastalo kao plod pomorske privrede, i naglašavao da je to i danas njena najprirodnija djelatnost jer proizilazi iz datih pogodnosti geografskog položaja i plod je duge tradicije. Za savremenu generaciju odabrane studije o pomorstvu Boke Kotorske predstavlja najplodnije tlo za razumjevanje ove poruke Miloša Miloševića, jednog od najboljih poznavaoca istorije i kulturnih tokova Boke Kotorske.”- kazala je Čubrović.
Bibliotekar Slavko Dabinović ističe da je knjiga podjeljena u tri cjeline.
,, Prva cjelina sadrži dva rada, Profesionalno formiranje pomoraca u Boki Kotorskoj u 17. i 18. vijeku i Kreditiranje pomorske privrede u Boki Kotorskoj 18.vijeka. Druga cjelina govori nam o nosiocima pomorsko trgovačkih aktivnosti u 18. vijeku Kotora, Perasta, Dobrote,Stoliva, Herceg Novog. Treća cjelina je rad posvećen Pomorskim elementima u obiteljskom rivu Banovića iz Perasta. Uvodni dio knjige pod nazivom Pomorstvo-izvor života na kamenu daje sažeti prikaz pomorsko trgovački istorije Boke Kotorske, početke pomorstva i postepene orijentacije obalnih mjesta zaliva na pomorstvo i pomorsku trgovinu, koja će donijeti prosperitet njegovim žiteljima. Međutim, razvoj pomorstva imao je više uspona i padova tokom nekoliko vijekova, da bi se doživjelo potpuni pad krajem 20. vijeka, ali postoje neki znači obnove početkom ovog vijeka što uliva neku nadu”, dodaje Dabinović.
Kćerka Miloša Miloševića arhivistkinja Jelena Antović govorila je o životu njenog oca, prisjećajući se proslave rođendana u porodičnoj palati.
,, Ovako je nekako 4. maja  bilo u palacu Milošević- Radoničić u Dobroti. Jedan od rijetkih salona pomorskih kapetana u kome se i danas živi, bio bi prepun Dobroćana, potomaka poznatih porodica, brojnih prijatelja, naših rođaka i članova najužedobrocke torte, bijelog vina i Maraskina, toplog razgovora i vrckavih šala. U veoma smo slično okruženju u Pomorskom muzeju, i što se tiče kapetanskih salona i prisutnih. Kada na jednom mjestu čujem ovako bogate sumirane podatke o radu mog oca i konkretnim objavljeni djelima, upitam se kada je sve to uspio da odradi, jer tajne nema, mene kao kćerku imao je kao malenog špijuna ne samo u kući već u Istorijskom arhivu. Zajedno smo kretali iz kuće i skupa radili. Arhiv i stvaralaštvo nisu ubili jedina ljubav, tu je bila ljubav prema ženi mojoj majci Ireni, ljubav prema djeci, prema muzici i najveća prema Bogu, i svima je davao cijelog sebe”, prisjeća se Antović.

U muzičkom dijelu programa članovi porodice Milošević uz pratnju klavira, izveli su su pjesmu ,,Tiha noć”.

Program je vodila Dijana Đurašković.