Kultura

Promocija knjige „Morački jasnovidac“ (Intervju sa blaženopočivšim mitropolitom Amfilohijem Radovićem), autora Perice Đakovića, održana je sinoć u riznici Srpske pravoslavne crkvene opštine Kotor.

Govorili su: protojerej Mijailo Backović, profesorka Ljljana Čolan, novinar Dušan Davidović i autor knjige Perica Đaković.

Književno veče je počelo pjesmom “Ječam žnjela” koju je izvela Danica Matanović, članica dječjeg hora Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo”, a kako se čulo, riječ je o omiljenoj pjesmi mitropolita Amfilohija.

Prisutne je zatim pozdravio arhijerejski namjesnik kotorsko-tivatski, paroh kotorski, protojerej Nemanja Krivokapić.

,, Okupljamo se uoči dvogodišnjice od upokojenja našeg arhipastira i učitelja mitropolita Amfilohija, a povodom objavljivanja zbornika razgovora koji je priredio Perica Đaković, kako bi se sjetili tih divnih riječi kojima nas je mitropolit hranio i bodrio. Sjećanjem na njega mi smo na putu koji je apostol Pavle postavio, kada je u Poslanici rekao prvim hrišćanima: Sjećajte se otaca koji su pripovijedali riječ Božju i ugledajte  se na njihovu vjeru. Te riječi iz Svetog pisma  aktuelne su uvijek, mada mi danas slušajući ih primamo istu tu pouku, da stalno slušamo i ostanemo na putu onih koji su nas poučavali. Lik, djelo mitropolita Amfilohija urezani su nam u sjećanje, kao i riječi kojima nas je kao arhipastir hranio. Kao što pastir brine o svom stadu, tako i arhipastir brine o svom duhovnom stadu. Mitropolit nas je svakodnevno besjedama “hranio” i to je ono čega se sa radošću sjećamo. Pošto je ljudsko sjećanje veoma krhko, dragocjeno je kada ima onih koji znaju i hoće da te važne riječi otrgnu od zaborava i pretoče ih na papir, da ostanu kao trajno svjedočanstvo”- kazao je Krivokapić.

Autor knjige Perica Đaković je istakao da je knjiga nastala slučajno, povodom četrdeset godina njegovog rada u novinarstvu.

,, Prijatelji su me nagovarali da napišem knjigu o svom radu što sam smatrao da bi bilo slavoljublje. Onda su predložili intervjue i pošto sam imao najviše intervjua sa mitropolitom, moj prijatelj Ranko Žutković je oko pet mjeseci obrađivao audio i video materijal, koji se našao dijelom u ovoj, a drugi dio će biti objavljen u knjizi koja će uskoro biti objavljena. Naslov knjige je trebao da bude: Bez Boga ni preko praga, sa Hristom i kod crnog đavola, prema riječima mitropolita ali pošto je taj naslov već postojao mi smo ga u posljednjem trenutku zamijenili riječima Matije Bećkovića. Ono što moram istaći jesete da ovo nije moja knjiga, ovo je knjiga miotropolita Amfilohija, ja sam samo neko “ko ga je vodio kroz razgovore”. Kako je rekao Budimir Dubak ovdje je on bez kanona, on kao običan građanin koji kad krene intervju nakon deset minuta zaboravi na kamere i vrijeme. Ovo je knjiga u kojoj je predstavljen mitropolit Amfilohije na drugi način, kao čovjek, pastir i velikan  koji je obilježio ovo vrijeme”- pojašnjava Đaković.

Protojerej Mijailo Backović je kazao da je riznica Srpske pravoslavne crkvene opštine Kotor, dio istorije Kotora i crkve, “u kojoj se nalaze materijalni ostaci, predmeti onih ljudi koji su doveli do trenutka u kojem se nalazimo”.

,,Složni kotorski Srbi, ma koliko zvučalo čudno da su Srbi složni, zaista su bili u svojim sredstvima koja su proizišla kao plod te sloge, kupovali su i stvarali opšte narodno blago u okupiranom Kotoru, svojim uticajem koji je takođe bio plod te sloge, stvarali su strategiju očuvanja svog naroda i njihovih korjena, odnosno temelja ovog grada. Ono što su oni u slozi gradili, nesloga i podjele su razgrađivali i rušili, ali su neki ljudi  to pamtili, pa kad smo mislili da je sve propalo, a bivalo je i toga mnogo kroz vremena, ti ljudi su nas vraćali izvoru i kako smo se vraćali i obnavljali sve ono razrušeno. Sve što se gradilo u slavu prolaznosti je bivalo i propadalo, samo ono što se gradilo u slavu Božju i za opšte dobro, za pamćenje i zavjet, to je opstalo i obnovilo se. Okupio nas je čovjek koji je svojim životom ispisao ovu knjigu, a priča o velikom čovjeku bi bila nepotpuna kada ne bi pomenuli onog koji je taj put dolaska mitropolita Amfilohija pripemio, ne samo taj put, već preporod koji se nakon toga desio. Dva prijatelja iz školskih dana , dana Božjih, jedan morački a drugi cucki, duhovna čeda vođena mudrošću jednog od onih rijetkih stratega novije srpske nacionalne i duhovne strategije puta bogočovjeka i njegovog ravnoapostolnog učenika Svetog Save”- kaže Backović.

Profesorka Ljljana Čolan ističe da ova knjiga govori o “neprolaznom dobu mitropolita Amfilohija”.

,, U pitanju je jedinstvena knjiga u kojoj su sabrani intervjui koje je odgovoran novinar, svjestan svog poziva, vodio sa velikim duhovnikom, koji je imao nevjerovatnu snagu i veliko obrazovanje, koji je jednako dobro umio da razgovara sa svojim zemljacima, crnogorskim težacima na srpskom jeziku, kao i sa evropskim diplomatama i crkvenim velikodostojnicima na njihovim jezicima. Osnova tih razgovora je jasan sistem vrijednosti u čijoj je osnovi misao Sve, i u svemu Hristos, što je i centralni dio ove knjige. U tom dijelu knjige je intervju sa vladikom iz 2018. godine, a u uvodnom tekstu piše da novinar vodi razgovor sa čovjekom koji uživa najveće povjerenje u Crnoj Gori. Između ostalog, u tom intervjuu vladika govori o srpskim patrijarsima u Crnoj Gori koji su svoji na svome”- kazala je, između ostalog, Čolan.

Novinar Dušan Davidović navodi da je ova knjiga jedan od dokaza izuzetnog djela “omiljenog pastira  i duhovnika koji nije odolio izazovima vremena, da svojim ukupnim djelom ostane upisan u istoriju srpskog naroda”.

,, Sve što je radio, od monaha preko episkopa u Banatu, do mitropolita na Cetinju tek će da bude objelodanjeno od istraživača. Imali smo privilegiju da u mnogim prilikama slušamo njegove savjete i poruke, pa i u riznici gdje je rado dolazio i razgovarao sa našim višedecenijskim parohom ocem Momom. Tokom dugog vođenja Mitropolije crnogorsko primorske - mitropolit Amfilohije često je bio u Boki, osveštavao mnoge crkve i manastire, podizao duh pravoslavlja. Sjećam se jednom, na slavu Ivanjdan u crkvi na Žanjicu, na Luštici, poslije bogosluženja pokojni Nikola Meštrović i ja smo imali priliku da duže razgovaramo sa njim i upravo lokal patriotski ističemo zasluge Boke i Bokelja, pa pomenemo eventualno obnavljanje eparhije Bokokotorske. Saslušani smo pažljivo, ali i dobili objašnjenje zašto još nije vrijeme za tu ideju koja u Boki nikada nije isčezla”- navodi Davidović.

On dodaje da su do 1998. godine “mediji dosta dobro pratili aktivnosti crkve u mitropoliji i eparhiji budimljansko-nikšićkoj, ali je poslije referendum na scenu stupila druga praksa”.

,, Ipak u nastaloj situaciji, posebnu ulogu je odigrala privatna stanica TV Novi Perice Đakovića, koja je emitovana na nacionalnoj frekvenciji, pa su crkvene svečanosti, prilozi o aktuelnostima kulturnih društava koja djeluju pod okriljem crkve, postala sve bliža gledaocima. Kao kruna ukupnog rada redakcije su intervjui sa mitropolitom koji su sadržajnošću i aktuelnošću postali pravi hit”- zaključio je Davidović.

Tekst i foto: Tamara Vuković