Kultura

Promociju knjige „Kotorski portolan – Od Elafita do Egipta“ održana je sinoć u palati Grgurina, u organizaciji Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor.

Direktor Andro Radulović kazao je da Pomorski muzej “predstavlja ovaj predmet iz muzejskog fonda, u okviru obilježavanja 70 godina od osnivanja”.

,,Portolan je  neodvojiv od srži muzeja i onoga što čini njegov karakter, a to su na prvom mjestu pomorske karte, pomorski dnevnici i portolani. Ovi predmeti, kao neraskidiva nit pričaju o pomorstvu, ali zadiru i u mnoge naučne oblasti, te se kao rukopisne karte prosto nameću i ukazuju na potrebu njihovog proučavanja i vrjednovanja.

Kotorski portolan se po prvi put predstavlja javnosti, što će, nadam se, ljubiteljima kartografije, ali i bibliotečke djelatnosti i starina, pričiniti veliko zadovoljstvo. Do srednjeg vijeka karte su se izrađivale na osnovu mjernih podataka, a od 14. upotrebom kompasa i mjernih instrumenata - kartografija doživljava veliki napredak. Izrađuju se portolani, rukopisne karte, na kojima su najprije ucrtavane luke, a kasnije obale i ostrva”- kazao je Radulović.

Urednik knjige Ilija Mlinarević, pojašnjava da je Kotorski portolan  jedini portolan u rukopisu, koji je u vlasništvu Pomorskog muzeja.

,,Možemo ga tretirati kao rijetkost u bibliotečkom i kartografskom smislu. Povod za pokretanje projekta, njegovu obradu i prezentaciju bila je činjenica da smo o njemu znali veoma malo, pa se nametala potreba za detaljnijom, stručnom obradom. Jedini trag o njegovom postojanju nalazi se u staroj Popisnoj knjizi inventara otkupljenoh i poklonjenih dokumenata. Saznajemo da je portolan otkupljen 28.06.1953. godine za 10.000 dinara, tj. godinu dana po otvaranju Pomorskog muzeja. Osim deskripcije, nismo posjedovali osnovne podatke o ovom rukopisu - ko mu je autor, gdje je nastao, kada je nastao, kada i kako je korišćen i kome je bio namijenjen. U želji da se ova rukopisna knjiga bolje obradi, istraži i prezentuje, došli smo na ideju da se prevede i zajedno sa faksimilom orginala objavi u jednoj knjizi. Istraživanjem smo dalje došli do podatka da je portolan najvjerovatnije rad dubrovačkog pomorca Mihe Skurića”- objašnjava Mlinarević.

Filolog Joško Katelan kaže da prevođenje starih, rukopisnih knjiga za njega uvijek predstavlja veliki izazov. On dodaje da je prevođenje Kotorskog portolana bio veoma zahtjevan posao, koji je trajao više od tri godine.

,,Kada su mi ponudili da učestvujem u projektu prevođenja rukopisnog portolana sa italijanskog jezika, prihvatio sam budući da sam tokom svog dugogodišnjeg rada u Državnom arhivu Crne Gore- Istorijskom arhivu Kotor, konstantno izložen rukopisnim dokumentima na italijanskom jeziku, pretežno mletačkog idioma. Očekivao sam poznati stil, ortografiju i terminologiju. Jezik nije bio venecijanski, uobičajeni rječnici mletačkog idoma nisu mi mogli biti od pomoći, već sam morao tražiti različite on line izvore. U rukopisu nije bilo podataka o autoru, niti o vremenu nastanka pa sam se nadao da ću do kraja rukopisa naići barem na neku identifikaciju. Međutim, do kraja rukopisa - autor nije dao ni naslutiti ništa o sebi, osim da se radi o veoma iskusnom moreplovcu, dobrom poznavaocu prilika u oblasti koju je opisivao”- navodi Katelan.

Na promociji je govorio i direktor Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu Ljubomir Radić.

,,Prije nekoliko godina u palati Grgurina gledali smo izvorni portulan i zajednički pokušali otkriti ko je autor i kada je taj rukopis nastao. Nismo imali puno informacija pa smo pokušavali saznati više prema tačkama u prostoru prije i posle, a danas ga imamo sa mnogo više informacija nego tada.

Portolani kroz srednji vijek dobijaju na značaju jer određuju plovidbu i snalaženje u prostoru, a prvi sačuvani su iz 13. vijeka. Jadransko područje se u portulanima nalazi tek od 14. vijeka. Nažalost, mnogi potrolani nisu došli do štampe, napravljeni su u izvornom primjerku, neki su sigurno i propali i u kućama pomoraca, ali je ovaj igrom slučajeva dospio do Pomorskog muzeja u Kotoru. U Kotorskom portolanu je opisan prostor od Kalamote - obuhvata prostor Boke, italijansku obalu, preko Grčke, Male Azije pa sve do Egipta, a izuzet je dio od Mamule do Budve” - kaže Radić.

Kako se čulo na promociji, veliki doprinos i neophodne smjernice za obradu portolana dao je recenzent knjige  akademik Mithad Kozličić, koji je nažalost, nekoliko sedmica nakon slanja recenzije preminuo. 

Tekst i foto: Tamara Vuković