Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Kultura

13.05.2021
411

ODRŽANA PROMOCIJA KNJIGE HAMLET NA KORZOU

Promocija knjige “Hamlet na korzou” Milorada Boškovića održana je večeras u Velikoj sali JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor. 

O knjizi su govorile mr Marija  Sarap, dramaturškinja i Slavojka Marojević, iz Nikšićkog pozorišta.

U ime domaćina prisutne je pozdravio Vladimir Bujišić, direktor kotorskog Kulturnog centra. 

Kako navodi, Milorad Bošković je poznati crnogorski scenarista, pozorišni kritičar i publicista. Rođen je 1939. godine u Danilovgradu.

 “Završio je fakultet u Sarajevu. Studirao je jugoslovensku književnost. Nakon toga je postao direktor Crnogorskog narodnog pozorišta. Ostvario je prvo gostovanje tog pozorišta. Oni su gostovali u Ukrajini. Nakon toga je sa CNP-om obišao 20 zemalja svijeta. Bavio se pozorištem, filmom, prvenstveno dokumentarnim. Ova knjiga je njegovo djelo u kojem se mogu naći kritike i razni osvrti na film i pozorište u Crnoj Gori u drugoj polovini XX vijeka koji je bio najplodonosniji period crnogorske kinematografije i pozorišta” – kaže Bujišić.

Prema njegovim riječima, Bošković je zaljubljenik u pozorište.

“Prva profesionalna predstava koju je gledao bio je Hamlet koju je gledao u Beogradu. Bilo je to gostovanje pozorišta iz Londona. Tu počinje njegova zainteresovanost za Hamleta. Uvijek se vraćao tom motivu i motivu korzoa. Sam naziv knjige Hamlet na korzou inspirisan je pjesmama Tina Ujevića. To su ti motivi kojima se on uvijek kroz svoj život i kroz svoj rad vraćao - korzo, Hamlet, pozorište i film” – objašnjava Bujišić.

Knjiga Milorada Boškovića je navodi Marojević, izašla krajem prošle godine.

“Radi se o sabranom djelu enciklopedijskog karaktera Milorada Boškovića” – objašnjava Marojević.

Ona je govorila o značaju, mjestu i ulozi pošorišta i filma kao živim pokretnim slikama života.

“Crnogorski dramski umjetnici, pozorištanci, kao i filmski stvaraoci su konsolidovali, i dalje to rade, najbolje ideje i na taj način nama čine život u ovoj sredini i uopšte dramski stvaraoci u svijetu , mnogo podnošljivijim. Kada se goovori o teatru, najčešće to dobri poznavaoci prilika poput teatrologa, kritičara, pa i samih dramskih stvaraoca, žele da kažu i da istaknu kako je teatar taj kome pripada to posebno mjesto. Ja bih tome dodala da je on sublimat svih ostalih umjetnosti. Teatar od antike pa do danas kreira novi svijet i nove dejstvujuće principe. No, u tom stvaralačkom procesu svakako treba poštovati neke normative, prije svega treba pčoštovati dijalektiku” – ocjenjuje Marojević.

Kako kaže, požorište je još od antike pa negdje do Srednjeg vijeka i kasnije pojavom filma bilo i jedina živa pokretna slika života.

“Mnogo vjekova kasnije u tom naumu pozorištu se pridružuje i film. Tako pozorište i film udruženi, a istovremeno i autonomni predstavljaju žive pokretne slike života. Milorad Bošković je opčinjen pozorištem i filmom. Pozirište gospodin Bošković gleda kao živu pokretnu sliku. Pozorište i jeste jedna živa umjetnost. U pozorištu nema mjesta ideologiji. U pozorištu se govori istina. Milorad Bošković, prije svega, piše o razvoju pozorišta i filma u Crnoj Gori u drugoj polovini 20. vijeka koji je označen kao najplodonosniji period u razvoju te dvije umjetnosti. Zbog toga ova knjiga ima enciklopedijski karakter” – objašnjava Marojević.

Kako navodi , Bošković kroz pero film doživljava kao drugu važnu pokretnu sliku svijeta, kao život, tok i ponor života.

“Naročito je Bošković opčinjen dokumentarnim filmom. On dokumentarni film doživljava kao istinu, ali ne bilo koju istinu već istinu o čovjeku i o zajednici” – ističe Marojević.

Ona je prisutnima pročitala pismo autora knjige.

“Žao mi je što ne mogu zbog svojih godina večeras da budem sa vama u gradu svjetske kulturne baštine. Beskrajno se radujem što se moja knjiga promoviše u Kotoru, gradu koji je na najbolji način Crnu Goru ukucao na mapu svjetske kulturne baštine. Ideja vodilja pozorišne etike i estetike znamenitog poljskog tetrologa Jana Kota definisana je u rečenici Šekspir naš savremenik. Hamlet je glad za slobodom, sloboda u strahu i strah u slobodi. Hamlet je čovjekova sjenka, a u sjenci čovjeka zbiva se ono najznačajnije. Nema čovjeka pod kapom nebeskom da nije bilo kada rješavao hamletovske dileme. Promocija Hamleta na korzou u Kotoru boja je moje nostalgije”, kazao je, između ostalog, autor.

Kako navodi Marija Sarap, zbog publike se stvara umjetnost.

“Ova knjiga trebala je biti mnogo ranije na ovim našim konzumentskim prostorima. Kad to kažem mislim na moje kolege koje se bave pozorišnom kritikom, dramaturgijom, režijom, kao i druga podjela umjetnika koji sačinjavaju tim koji pravi filmsku i televizijsku produkciju. Mi jesmo tlo koje je dalo izuzetnu umjetnost i evropskoj kinematografiji. Značaj ove knjige jeste u svemu onome što je Bošković sabrao, odnosno ono što sačinjava zbir svih tih rukopisa, impresija, kritika, osvrta. Njegova dugogodišnja posvećenost ovoj vrsti analize je nešto što zaista zaslužuje pažnju u ovom diskursu vremena kojeg živimo. Jedan od načina na koji želim da vam približim ovaj rukopis jeste upravo važnost eukativnog karaktera. Za običnog čitaoca i zaljubljenika u umjetnost i poznavaoca umjetnosti i nekoga ko prati kako pozorište tako i film knjiga je zanimljiva zato što ima stenografski karakter. Ima jednu hronologiju koja nas vuče od početka od jedne analitike koja je vrlo revnosno urađena” – navodi Sarap.

 

 

 

Podijeli na: