Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Kultura

18.05.2023
586

ODRŽANA PROMOCIJA KNJIGE ESEJA PETRA POPOVIĆA I PRIPOVJEDAKA MIHAJLA PANTIĆA

U organizaciji Srpskog pjevačko društvo “Jedinstvo” (1839) Kotor, sinoć su u koncertnoj dvorani Muzičke škole Vida Matjan (crkvi Svetog Duha) održane dvije promocije knjiga. Riječ je o promocija knjige eseja Petra-Pece Popovića pod nazivom “Treća strana ploče” i knjige pripovjedaka Mihajla Pantića “Nijedna od sedam”.

Moderatorka programa profesorica književnosti Ljiljana Čolan, u uvodnom dijelu je kazala da je dva autora povezala posvećenost svetosti riječi i umjetnosti.

,,Povezao ih je jedan prostor koji je dio njihovog emocionalnog zavičaja - veliki Beograd. Povezala ih je odgovornost da budu živi svjedoci duhovnog razvoja ovog grada u jednom turbulentnom vremenu. Povezuju ih tragovi u sjećanju i život koji je u toku. O toj čudesnoj povezanosti, koja nikad nije slučajna, govore i ove dvije knjige Nijedna od sedam zbirka kratkih priča i Treća strana ploče- zbirka eseja o svima onima bez kojih balkanski rokenrol ne bi bio ono što jeste”- kazala je Čolan.

Univerzitetski profesor i pisac Mihajlo Pantić,  govorio je najprije o poznanstvu i saradnji sa Pecom Popovićem.

,,Nakon dugogodišnje saradnje došao sam na ideju da objavimo nekoliko knjiga njegovih tekstova. Pošto njega identifikuju sa Beogradom i tom vrstom beogradske kulture, predložio sam mu da za početak pošalje tekstove o Beogradu. Poslao je 173 odabrana teksta. Od tih tekstova, kao urednik, napravio sam knjigu koja se zove “Proleće u Topčideru”. Na kraju to je ispala nehotična autobiografija, koja kreće od najranijih uspomena i sjećanja na ljude, okolnosti, vrijeme i sve ono što ga je određivalo. Zatim smo napravili izložbu povodom 50 godina njegovog publicističkog rada i to je bila jedna od najposjećenijih izložbi u Beogradu te godine. Tako je krenulo. Sada smo stigli do četvrte knjige koja je najobimnija. Svaka od ovih knjiga ima svoje jasno tematsko težište. “O Beogradu” je prva, druga se odnosi na ljude kojih nažalost više nema (“Tragovi u beskraju”), treća knjiga je (“Čuvar buvlje pijace”) sa tri tematska dijela - o gradovima, ljudima i životnim stavovima, dok nam je ova četvrta knjiga “Treća strana ploče” omogućila da obiđemo cijelu bivšu Jugoslaviju i šire“- pojasnio je Pantić.

Novinar i publicist Petar Peca Popović je između ostalog kazao da je kao šef informisanja kancelarije UNICEF-a u Beogradu često dolazio u Crnu Goru, a jedna od ideja koju su razmatrali tada bilo je i otvaranje Dječijeg festival pozorišta u Kotoru.

,,Moja ideja je bila prihvaćena od tadašnjeg predsjednika Crne Gore, da na dan otvaranja Festivala ključeve grada Kotora preda djeci, da oni tokom festivala budu gradonačelnici, a kada se završi da vrate ključ. Raduje me što se taj segment Festivala i dalje zadržao”-navodi Popović.

On je zatim govorio o književnom stvaralaštvu Mihajla Pantića.

,,Svoj književni rad posvetio je jednom novom gradu jer Novi Beograd, prije njega, nije imao svog pisca, na način da nije došljak već da je tu odrastao, da taj grad pamti kako je nicao, kako je od pjeska posatajao grad i kako se deformisao. On je sačuvao onu djetinjastu ljubav prema svom gradu. Nije čudo što je Mihajlo Pantić prvi pisac -  počasni građanin Novog Beograda. Nije čudno što nema puno nagrada za putopise po Evropi i Africi, već što je svoje kompletno autorsko djelo posvetio svom gradu. Ja sam bio njegov urednik prije nego što je on bio moj, kada sam početkom osamdesetih u listu “Rok” objavio njegov tekst o mojoj prijateljici i pjevačici Megi Bell iz Škotske“- kaže između ostalog Popović.

Podsjećamo, Petar Peca Popović, doajen rok novinarstva EX YU prostora, uređivao je kultne rok časopise “Džuboks” i “Rok”. Pisao za “Politiku”, “Politikin zabavnik”, “Blic”, “Sportski žurnal”… Oprobao se i  u radio novinarstvu na Radio Beogradu i Radiju 101. Autor je najduže dokumentarne rok serije Televizije Beograd (“Rokumenti” 1995). Bio je i urednik u prvoj nezavisnoj televizijskoj kući SFR Jugoslavije – čitavih mjesec dana (OK Kanal 1989), dok taj medij nije zabranjen. Poznat je po velikom doprinosu u afirmaciji zabavne i rok muzike. Pomogao je mnogim muzičarima na početku karijere: Zdravku Čoliću, “Bijelom dugmetu”, “Azri”, “Ribljoj čorbi”, Bajagi i instruktorima, “Poslednjoj igri leptira”…. 

U muzičkom dijelu programa nastupili su Isidora Nikolić i Nikola Vukšić.
 
Tekst i foto: Tamara Vuković

Podijeli na: