Kultura

Srpska pravoslavna crkvena opština kotorska i Srpsko pjevačko društvo „Jedinstvo“ (1839) Kotor organizovali su sinoć u crkvi Svetog Nikole, promociju brošure „Udar nađe iskru u kamenu – otac Momo svjedok vremena“ (Glas umjetnika povodom rušenja Njegoševe kapele na Lovćenu).

Prisutnima se najprije obratio arhijerejski namjesnik kotorsko-tivatski protojerej Nemanja Krivokapić.

,,Promocija brošure održava se na dvogodišnjicu upokojenja protojereja starfora Momčila Krivokapića, upravo zato što je on bio svjedok tog vremena, jedan od onih koji su pokušali na sve načine da spriječe rušenje Njegoševe kapele na Lovćenu. On je prvi sagradio kapelu kao što je Lovćenska (radovi su počeli iste godine na Prčanju), a danas kažu da ih ima preko 20. Građenje ove crkve je reakcija oca Moma na taj događaj, kao što je bila reakcija tadašnjih intelektualaca svih viđenih slikara pjesnika i pisaca, koji su na svoj način iskazali revolt. Tako je nastala ona čuvena na knjiga “Sumrak Lovćena“ koja sadrži i puno slika poznatih slikara, koji su na taj način izrazili svoje viđenje događaja, a dio tih umjetničkih djela čuva se u riznici crkve Svetog Nikole“- navodi Krivokapić.

Moderatorka programa bila je urednica brošure Ljiljana Čolan, koja je kazala da je i ovaj put u crkvi Svetog Nikole okupljene sabrao otac Momo, da govore o najvećem pjesniku 19. vijeka, vladici i vladaru Crne Gore Petru II Petroviću Njegošu.

,,Sabrao nas je da se još jednom zapitamo šta je za nas Njegoš, da riječima duhovnosti, nauke i umjetnosti odmjerimo svoje trajanje u odnosu na besmrtnost Lovćenskog tajnovidca. Povodom dvogodišnjeg pomena Oca Moma, a uz pomoć Ministarstva spoljnih poslova Srbije, Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, Srpsko pjevačko društvo ,,Jedinstvo“ štampalo je brošuru, kao neku vrstu kataloga crteža iz 1971. koji se nalaze u riznici, a koje je otac Momo dobio prilikom osvještavanja crkve Svetog Petra Cetinskog na Prčanju 1982.godine. Riječ je o poklonima poznatih umjetnika Radimira Reljića, Miodraga Miše Popovića, Mladena Srbinovića, Mira Glavurtića i Petra Omčiguza, crteži koji su objavljeni u časopisu “Umetnost“ brojevi 27 i 28, 1971. godine. U tom časopisu su bili sabrani dokumenti i prilozi o sudbini Njegoševe kapele na Lovćenu od 1845. do 1971 godine. U decembru 2021. uz blagoslov mitropolita Joanikija u izdanju Mitropolije crnogorsko-primorske i “Svetigore“ izašlo je dopunjeno izdanje “Sumraka na Lovćenu“ tekstovima blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija i čuvenom besjedom vladike Nikolaja Velimirovića, izgovorenom prilikom prenosa Njegoševih moštiju na Lovćen 1925. godine“- pjašnjava Čolan.

Protojerej stavrofor Gojko Perović tom prilikom je kazao da je riječ o opširnoj temi “koja do sada nije mogla da stane u jednoj knjizi, a da time bude isunjena naša žeđ i znatiželja traganja za odgovorom otkud tolika drama na Lovćenu, šta je otac Momo radio na Pričanju , kakva je veza Njegoša sa nama danas i šta nam je to Njegoš i iz kakve prošlosti donio iz svog vremena i popeo na vrh Lovćena da nas čuva“.

,,Pitanje rušenja hrama je drevno pitanje i nije se desio samo nama, a da mi ne znamo šta je to i zašto. Ima jedna knjiga u “Bibliji“ koja se zove “Plač Jeremijn“, koja zauzima centralno mjesto u hronološkom slijedu biblijskih knjiga gdje prorok Jeremija rida i plače nad sudbinom srušenog Jerusalimskog hrama, koja je po mnogo čemu izuzetna, jer je jednim dijelom pisana u akrostihu koji ima svoje umjetničke-formalne razloge za ljepotu, ali je potresna jer u toj knjizi koja je pisana u vrijeme proroka Jeremije koji živi u vremenu zauzimanja Jerusalima od Vavilonske vojske, sve izgleda beznadežno. Ona počinje riječima “o kako bješe lijepi ponosit gradi hramu njemu, a sada nije ostao bukvalno nikome ni kamen na kamenu“. Knjiga ima pet poglavlja i svako prepričava udes koji je zadesio Jerusalim“- kaže Perović.

On dalje pojašnjava da se u biblijskoj istoriji može navesti nekoliko ključnih momenata, kako se hram rušio.

,,Nekada čak nije morao ni biti srušen, već je doživio opustošenje koje je nanio neprijatelj kada su se Izraelci okretali drugim bogovima, pa je bilo perioda da su neki carevi okupatorima predavali  dragocjenosti iz hrama, kako bi sačuvali vlast. Pažljivim čitanje “Biblije“ odnosno “Starog zavjeta“, možemo kazati da je glavnina knjige posvećena žaljenju što je crkva srušena, nadanju da će doći vrijeme da će crkva nekada biti obnovljena i opisu kako se crkva obnavlja“- istakao je Perović.

Prof. dr Miloš Ković govorio je o njegovom prvom susretu sa protorejem stavroforom Momčilom Krivokapićem, kao i mjestu rušenja Njegoševe kapele u širem istorijskom kontekstu.

,,Nije lako razumjeti smisao velikih i presudnih događaja, svi osjećamo da se dogodilo nešto veliko ali tačno šta, kako i zašto nije lako objasniti. Naročito je tako sa istoričarima koji pokušavaju da poređaju hronološki podatke i da na taj način nešto objasne.

Oca Moma sam sreo u ovom hramu 2018. godine, kada sam pozvan da održim svetosavsku besjedu. O njemu sam čuo po čuvenju, govorili su da je dostojanstven i ima urođeno gospodstvo, koje je prirodno u njemu, što sam i uočio na prvi pogled. Veoma sam zahvalan što sam imao priliku da razgovaram u četiri oka sa njim, koji je bio neobično otvoren kao da je čekao da dođem da mi neke stvari kaže, od toga je po nešto za mene bilo otkriće, a nešto je bila dubinska potvrda onoga kako sam i ja tada vidio stvari. Zaista je privilegija što sam imao priliku da ga sretnem“- kazao je između ostalog Ković.

Akademski slikar Veljko Mihajlović govorio je o atmosferi koja je vladala među umjetnicima u vrijeme rušenja Njegoševe kapele na Lovćenu, kao svjedok vremena.

,,Glavni urednik časopisa “Umetnost“ Lazar Trifunović 1971. godine posvetio je kapeli na Lovćenu. sastoji iz tri dijela i cijeli časopis se zove “Sudbina Lovćena od 1845 do 1971.“. Prvi dio je “Sudbina Lovćena od 1845. do 1950“, drugi dio “Sumrak Lovćena“ gdje su sabrana dokumenta što se događalo i kakve su bile reakcije na taj događaj cijele Jugoslavije, a posljednji dio je naslov slike Petra Lubarde koja je posvećena ovom slučaju i u njemu se nalaze se likovni i poetski prilozi slikara, pjesnika i književnika, koji su na svoj način reagovali na rušenje kapele“- dodaje Mihailović.

Promociji brošure „Udar nađe iskru u kamenu – otac Momo svjedok vremena“ između ostalih  prisustvovali su i predsjednica Skupštine Opštine Kotor Maja Mršulja, potpredsjednik Opštine Kotor Siniša Kovačević i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović. Nakon održane promocije brošure okupljeni su imali priliku da vide slike akademskih slikara koje su posvećene ovoj tematici, a koje se čuvaju u riznici, kao i krst kojeg je Njegoš poklonio crkvi Svetog Nikole.

Tekst: Tamara Vuković