Kultura

Promocija “Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru LXVI-LXVII-LXVIII” održana je sinoć u palati Grgurina.

Ovogodišnji trobroj posvećen je obilježavanju 450. godišnjice bitke kod Lepanta i svim stradalim Bokeljima na čelu sa zapovjednikom Jeronimom Bizantijem na kotorskoj galiji „Sveti Tripun Kotorski“.

“Ovogodišnja publikacija je trobroj jer nam je želja da sljedeće godine, povodom 70 godina od osnivanja Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, izađe iz štampe sedamdeseti broj koji će u potpunosti biti posvećen ovom velikom jubileju.

Cilj nam je da na ovaj način nadoknadimo jedan kratak period kada Godišnjak nije izlazio. Od pokretanja edicije 1952. godine pa sve do 1962. godine kada je pokrenut zbornik Društva za proučavanje pomorstva Jugoslavije, Godišnjak Pomorskog muzeja je bio jedina publikacija sa tematikom istorije pomorstva na prostoru tadašnje Jugoslavije. Do 1969. godine on je bio jedina publikacija u Boki kotorskoj. A tada je u Herceg Novom pokrenut stručni časopis Boka” – navodi Andro Radulović, direktor Pomorskog muzeja.

Kako ističe, Godišnjak Pomorskog muzeja u proteklih 6 decenija sa svojim izvornim naučnim radovima  bio je značajan promoter nadaleko slavne pomorske prošlosti.

“Ono što izdvaja Pomorski muzej u odnosu na ostale srodne institucije u regionu jeste što sve ove edicije predstavljaju svojevrstan spomenik pomorske i kulturne baštine ovoga kraja. Nažalost moramo konstatovati da je sve manje izvornih radova iz istorije pomorstva iz razloga što je sve manje istraživača pomorske prošlosti” – kaže Radulović.

Kako navodi, zbornik radova nastao je 1952. godine kao plod težnje za naučnom, periodičnom edicijom koja će se u kontinuitetu baviti proučavanjem bogatog pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke kotorske i crnogorskog primorja.

Prema riječima bibliotekarke Danijele Nikčević, muzeji danas nisu samo čuvari predmeta iz prošlosti i memorijalni centri minulih epoha, već su to institucije koje afirmišu ljude da daju puni doprinos izučavajući pomorsku prošlost i sveukupnu kulturnu baštinu.

“Pojava edicije Godišnjaka za sve one koji ga stvaraju uvijek je bila svečanost, posebna radost u palati Grgurina, koju pobuđuje knjiga i njeno ozračje u kojem se reflektuje naša prošlost i nastavlja u duhu i nadahnuću sadašnjeg trenutka.

Sadržaji radova su raznoliki, kao i ljudski interesi. Bazirani na vitalnim temama našeg podneblja. Tematika se bazira i na životu i radu Pomorskog muzeja, ali se i izdvaja iz klišea statičnosti i mobilnih slika prošlosti.

Koncepcija i struktura ovog broja godišnjaka obuhvata različitu tematiku sabranu u poglavljima” – objašnjava Nikčević.

Na početku je predstavljen rad prof. dr Mithada Kozličića “Boka kotorska u austrougarskom Peljaru Jadrana iz 1893. godine”. Lavorka Čoralić predstavlja rad “Bokelji na otocima Mletačke lagune”, Jasminka Grgurević “Kult Gospe od Rozarija u Boki Kotorskoj na primjeru slike Gospa od Rozarija sa Sv. Barbarom Sv Homobonom i Sv. Antunom Opatom”, dr Antun Sbutega “Kotor, Boka i Bratovština kotorskih pomoraca u Kiparskom ratu i bitci kod Lepanta”, Željko Brguljan “Dva likovna prikaza brika Sobiesky – akvarel Mathien – Anntoniea Rouxa i srebrni ex voto nepoznatog majstora. U članku se, na osnovu relevantnih izvora i literature uvodno iznose istorijska saznanja o pomorskoj aktivnosti brika Sobiesky u vlasništvu dobrotskih porodica Dabinović i Tripković, ali i o njegovom suvlasniku i zapovjedniku, kapetanu Antonu Dabinoviću. “Sjaj  baroka u enterijerima bokeljskih palata – dva pozlaćena ogledala iz kolekcije Pomorskog muzeja” je rad Melise Niketić koji govori o dramatičnoj epohi barokne umjetnosti, baroku koji stupa na scenu u Boki kotorskoj, namještaju koji je, prema njenim riječima, bio glavni protagonista baroknih enterijera.

Među radovima je “Luštica nekada i sada” Radojke Abramović i osvrt Slavka Dabinovića “Predstavljanje knjige Pomorska privreda Boke kotorske u XVIII vijeku”, dr. Miloš MIloševića, zbornik autorovih najboljih radova iz problematike pomorske privrede kao i nosilaca pomorskih aktivnosti 18. vijeka. 

O radovima u Godišnjaku govorio je i Slavko Dabinoć, bibliotekar u penziji.

Kako navodi, Godišnjak sadrži i pomen na one koji više nisu sa nama : Vjekoslav Šubert, Mithad Kozličić i Anita Mažibradić, zatim Izvještaj rada JU Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru u 2021. godini koji je uradio direktor Andro Radulović. 

“U odrednici In memoriam se sa pijetetom sjećamo onih koji su ostavili pečat u radu ove renomirane kulturne institucije, a koji su nas napustili u protekloj godini, ostavivši trajno sjećanje na njihov doprinos u radu muzeja i pisanoj riječi” – kaže Dabinović. 

Kako navodi, Jelena Karadžić je pisala o donacijama Pomorskom muzeju, a Danijela Nikčević o poklonjenim, razmijenjenim i kupljenim publikacijama u 2021. godini. 

“Krajnji cilj i zadatak svih redakcija ovog zbornika bio je podsticati s veliki elanom proučavanje i prezentovanje pomorske i kulturne baštine. U svrhu doprinosa razvoja pomorskih znanja njegujući u kontinuitetu pomorsku misao s ciljem što veće jadranske orijentacije građana države Crne Gore da bi se na taj način očuvala vezanost promorskog stanovništva sa morem koje mu je vjekovima donosilo dobrobit” – zaključuje Dabinović. 

Promociji Godišnjaka prisustvovala je predsjednica SO Kotor Maja Mršulja.