Kultura

Tekst: Biljana Marković

Foto: Radio Kotor / B.M.

Manifestacija “Dani Dobrotske torte” održana je sinoć u Slavjanskoj čitaonici u Dobroti, uz prisustvo brojnih posjetilaca koju su imali priliku da degustiraju ovu tradicionalnu poslasticu.  

Postavljena je izložba Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor “Čuvari vjekova” Bokeljska mornarica kroz vjekove - foto objektiv, veče je muzički obojila klapa “Incanto”, dok je o Dobrotskoj torti govorila Milica Strugar.

Vještina pripreme Dobrotske torte je, inače, zvanično zaštićena zakonom i uvrštena na listu nematerijalnih kulturnih dobara Crne Gore. Ova tradicionalna poslastica iz Boke Kotorske predstavlja prvu kulinarsku vještinu koja je dobila ovaj status u državi, čime je prepoznata njena izuzetna kulturno-istorijska i gastronomska vrijednost.

Pozdravnu riječ je u ime Mjesne zajednice (MZ) Dobrota 1 uputio predsjednik Savjeta, Vedran Milošević, naznačivši da je događaj organizovan povodom Svjetskog dana pomorstva.

“Skupili smo se i našli povod, a to je Svjetski dan pomorstva, da iskažemo poštovanje tradiciji prema Dobroti i našim precima. S tim je vezana i izložba o kojoj će više govoriti gospodin Mlinarević. Inače treba prvo da se zahvalim klapi Inkanto i da najavim da ćemo imati malo specifičan program. Lucija Saulačić će svoje osjećanja Dobroti prenijeti na papir, a Doris Moškov je našla inspiraciju u stihovima o Dobrovskoj čipki i torti. Klaudija Milićević će recitovati stihove Aleksandre Sindik Milićević, to je Dobrota. To su inače učenice Osnovne škole Narodni heroj Savo Ilić”, kazao je Milošević.

Da je sinoć prikazana postavka zapravo dio izložbe “Bokeljska mornarica Kotor 12 vijekova tradicije”, koja je u martu predstavljena u Beogradu, istakao je kustos Pomorskog muzeja Crne Gore Ilija Mlinarević.

“Tom prilikom sam imao dugačak govor o istorijatu Bokeljske mornarice, jer je tako i protokol zahtjevao. To večeras neću raditi, jer u Bokeljskoj mornarici znate dosta toga. Prije svega jer smo u Dobroti, jer su Dobroćani vijekovima bili aktivni članovi, od admirala, časnika, pa do malih admirala bili su vezani za Bokeljsku mornaricu. Ovo je samo mali segment fotografija koji sam odradio zajedno sa kolegom Slavkom Dabinovićem. Veliki dio fotografija je sačuvan upravo zahvaljujući njegovom predanom decenijskom radu. Vidimo se sljedećom prilikom sa jednom izložbom, ili publikacijom koja će biti više vezana za Dobrotu. Istorija Dobrote to zaslužuje, to zaslužujete svi vi”, poručio je.

Slavijanska čitaonica, podsjetila je Milica Strugar, osnovana je 1862., dok je sam objekat izgrađen 1902. godine kada je i svečano otvoren za građanstvo. To je, apostrofira,  izuzetno dragocijena institucija koju su darovale porodice dobrotskih kapetana izdvajajući sopstvena da se ona podigne i postane mjesto okupljanja.

“To je rekao lijepo doktor pokojni Milenko Pasinović. Svijest o pripadnosti južnoslovenskom narodu odredila je ime i ulogu Slavijanske čitaonice kao lučonoše kulturnih zbivanja i obilježavanja kulturne tradicije ovog mjesta. Ono što je najbitnije. Ovo je hram naše kulture u kome svi zajedno treba da se potrudimo da čuvamo i njegujemo raznovrstne vrijednosti stvorene u Dobroti, ali takođe i da stvaramo nove, da se trudimo da budemo i mi kreativni i da nešto novo stvorimo. Dobroćani su u to vrijeme pokazali veliku širokogrudost i istinski kosmopolitizam, sprovodeći u dijelo svoju viziju sopstvenim snagama. Potpuno sam sigurna da i danas postoje takvi ljudi, njihovi potomci i možda neki drugi ljudi koji čuvaju materijalne vrijednosti iz toga doba, a koje bi rado ustupili kada bi one dobile stalno mjesto u ovoj zgradi, bile pažljivo čuvane i postale vječni ukras za oči svih posjetilaca”, kazala je Strugar.

Dobrota se, dodaje, ponosi sa dva nematerijalna kulturna dobra zaštićena zakonom; Dobrotskom čipkom i Dobrotskom tortom. Za to su, kaže, izuzetno zaslužni profesorica Nada Radović i pokojni doktor Milenko Pasinović.

“Dobrotska torta, carska torta, kraljica među tortama, doputovala je do naših krajeva zahvaljujući upravo istim ovim plemenitim ljudima kojima sam posvetila prvi dio ove priče. Kapetani Dobrote su doživjeli ljepotu ove poslastice na svojim vijađima i donijeli rićetu u naš kraj tokom 18. vijeka. Osvojila ih je kao i većinu ljudi koji je probaju i to naravno svojom posebnom estetikom, izvanrednim ukusom, načinom izrade, vrhunskim sastojcima i svečanim prilikama u kojima se pripremala. Meni lično bila je izuzetna čast i zadovoljstvo da joj posvetim svoje slobodno vrijeme. Pripremajući je doživljavam potpuno isključenje i svakodnevice i fokusiram se samo na nju da bude što ljepša i što ukusnija. Često razmišljam i o ženama koje su je kroz vjekove pravile sa takvom istom ljubavlju, strpljenjem i posvećenošću, da bi njihovi muževi ponijeli to na brod i da bi mirisala puni mjesec dana, koliko ona može i da traje. Poseban je osjećaj praviti je baš zbog njenog imena, pripadnosti našoj Dobroti, te izvanrednog ukusa i mirisa marcipana i čuvenog zadarskog maraskina”, navela je između ostalog Strugar.

Organizator manifestacije bila je MZ Dobrota 1, uz  podršku Turističke organizacije (TO) opštine Kotor.