Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Kultura

16.05.2022
721

OBILJEŽEN ZAVJETNI DAN U PERASTU, OVE GODINE BEZ GAĐANJA KOKOTA

Tradicionalna manifestacija "Gađanje kokota" održana je juče u Perastu. Program proslave počeo je defileom Bokeljske mornarice uz pratnju Gradske muzike Kotor.

Nakon obilaska peraškog mjesnog groblja na kojem je sahranjen nekadašnji admiral Bokeljske mornarice profesor Vladislav Brajković i polaganja cvijeća, Mornarica je na trgu ispred crkve Svetog Nikole odigrala tradicionalno kolo. Uslijedila je sveta misa u crkvi Svetog Nikole. Zavjetni dan u Perastu obilježen je bez centralne manifestacije – gađanja kokota.

Kako je ispred Društva prijatelja grada Perasta kazala Marija Brainović, zavjetni dan, u narodu poznat kao Peraška Gospa, 15. maj, Peraštani obilježavaju u slavu pobjede svojih predaka nad Turcima 1654.godine. Tada je grupa peraških strijelaca pogodila Mehmed-agu Rizvanagića i savladala brojčano nadmoćnu tursku vojsku.

“Da li se odbrana dogodila zaista radi doživljaja vizije Gospe tokom boja koja se, po kazivanjima, prikazala na vrhu zidova fortece u bijelom ruhu sijajući i bijelim plaštom odbijajući neprijateljske hice, te dala mještanima podstrek, a Turcima utjerala strah u kosti ili se dogodila snažnom vjerom i slogom tadašnjih Peraštana – ostaje da u svojim dušama razlučimo u šta vjerujemo, ali ne možemo poreći svjedočanstva dokumenata o značaju ovog dana. Peraštani su još onda svoj ogroman uspjeh pripisali zaštiti Blažene Djevice, pa se Peraška opština zavjetovala da će svake godine iz zahvalnosti prema njoj slaviti spomen na trijumf Njen i svoj, 15. maja svečanom ceremonijom. Kako onda, tako i danas” – ističe Brainović.

No, ovoga 15. maja Peraštani su se odlučili da običaj obilježe bez centralne ceremonije, gađanja kokota na plutači 150 metara od obale. On je ove godine izložen na trgu ispred crkve Svetog Nikole u zlatnom kavezu kao obećanje da Peraštani neće odustati od svoje viševjekovne tradicije.

“Izgleda da ne možemo više slaviti svoje običaje bez problema koji se svakodnevno nameću. Iako smo danas mali grad i ima nas malo stanovnika, odlučni smo da se borimo za očuvanje našeg zavjeta do zadnjeg. Problem koji traje tri godine pa i duže, odapet strijelom neke NVO za zaštitu životinja dala je za pravo i zakonskim institucijama da dovedu u pitanje cjelokupni običaj koji se tiče posljednjeg segmenta proslave – gađanja kokota. Kako za ovih gotovo 370 godina nema pisanih dokumenata da se nešto zloupotrijebilo na ovaj način, dokazuje da se nikad ništa nažao nije dogodilo. Neko na našoj grbači i našem zavjetu i ostavštini želi da prigrabi poene. Taj neko ne zna koja je simbolika kokota ne samo u Perastu, već vjekovima u cijelom svijetu. Taj neko ne zna da ako se zavjet ne ispunjava, anatema pada na onoga koji ga želi nasilno ugušiti i zatrijeti” – kaže Brainović.

Kako navodi, Uprava za zaštitu kulturnih dobara prepoznala je vrijednost ovog datuma i valorizovala manifestaciju rješenjem koje utvrđuje čin gađanja kokota statusom nematerijalnog kulturnog dobra od lokalnog značaja i to sa istorijskog, umjetničkog, ambijentalno-arhitektonskog, starosnog, naučnog, socijalno-ekonomskog, vaspitno-obrazovnog i mnogih drugih aspekata. 

NVO Korina animals, organizacija koja se bavi zaštitom životinja, oglasila se javno najprije saopštenjem, a kasnije i nadležnim institucijama da manifestacija “Gađanje kokota” krši dva zakona – o zaštiti dobrobiti životinja i korišćenju vatrenog oružja. 

Kako podsjeća ispred Društva prijatelja grada Perasta Andro Radulović, 2019. godine kada je posljednji put održana ova manifestacija, organizatori i gosti naišli su na velike poteškoće. 

“Policija je veći dio učesnika privela na razgovor. Marko Lindi koji je pogodio kokota platio je novčanu kaznu i krivično je gonjen. Dakle, neka prećutna saglasnost koja je u nekom trenutku postojala da se ovaj običaj sačuva, nažalost u ovom trenutku nije mogla da se ostvari iz razloga što je jedna NVO iz Nikšića digla na noge cijeli policijski aparat i tužilaštvo da bi se sačuvao jedan kokot.

Imamo primjere gdje je prošle godine nekoliko desetina hiljada kokošaka umrlo u jednom uzgajalištu blizu Podgorice, niko nije pisao o tome. Imamo slučaj gdje su dva delfina stradala. Napadaju se neke stvari koje su uvijek postojale i koje zapravo predstavljaju naš identitet i sve ono što mi jesmo, a neke druge stvari prolaze kao da se ništa ne dešava” –  kaže Radulović. 

Da bi spriječili neprijatnosti ove godine, ističe Radulović, Peraštani su se obratili na vrijeme policiji, tužilaštvu i svim nadležnim institutcijama. 

“Međutim, jasno nam je rečeno da ćemo snositi posljedice ukoliko organizujemo gađanje kokota” – objašnjava on. 

Proglašenje zavjetnog dana i manifestacije “Gađanje kokota” za  nematerijalno kulturno dobro Crne Gore lokalnog značaja, ocjenjuje Radulović, jeste prvi korak ka očuvanju ovog drevnog običaja.

“Sljedeći korak jeste da ovaj običaj podvedemo pod zakonske okvire. Dakle, da ne moramo više da strijepimo da li će doći policija. Cilj nam je da samo gađanje kokota i cijelu manifestaciju sačuvamo u originalnom obliku i podvedemo pod zakonske okvire” – ističe Radulović.

To, objašnjava on, podrazumjeva izmjenu Zakona o dobrobiti životinja i Zakona o korišćenju vatrenog oružja na otvorenom prostoru. 

“Već smo angažovali advokatski tim koji je napisao amandman na te zakone. Međutim, kako se sjednice Skupštine Crne Gore ne održavaju, nije bilo mogućnosti da za ovu godinu dobijemo sve preduslove da organizujemo manifestaciju na zakonit način. Naša borba je samo započela, mi ne odustajemo. Cilj nam je da običaj sačuvamo, da Perast koji sigurno ima najviše običaja na istočnoj obali Jadrana nastavi da živi kao što je do sada živio, da sve ovo što mi danas vidimo i baštinimo, ostane. Perast nisu samo građevine, ostrva i turizam koji ga danas čini, već je mnogo više od toga. Cilj nas malo mještana koji se borimo oko toga i nas zaljubljenika iz Boke u Perast jeste da sačuvamo običaj u originalnom obliku kao nešto što je glavno obilježje ovog mjesta” – poručuje Radulović. 

Tina Braić Ugrinić je ispred Društva kazala je da su na njihovu adresu stizali i pozivi prijetnji, a tiču se organizacije ove manifestacije. 

Ona navodi i da je pokrenuta peticija kako bi građani mogli da podrže Peraštane da zadrže svoj običaj u izvornom obliku. 

Pobjednika manifestacije ove godine nema.
“Kokot je izložen u zlatnom kavezu. Lenta ove godine nije bila originalna, vezena zlatnim koncem, već je ispisana crnim slovima.

Kokot će do ljedeće godine biti kod NVU Društvo prijatelja Gornjeg Stoliva da ga čuvaju. Sljedeće godine da ga dovedu i da ga mi, ako Bog da, postavimo na sred mora i gađamo” – navodi Radulović. 

David Braić ispred Društva smatra da je Peraštanima zabranom ove manifestacije nanesena velika nepravda. 

“Jedan viševjekovni običaj je doveden do ruba egzistencije. Ukoliko ne budemo imali koncenzus, prije svega ljudi iz Boke, a onda i javnosti Crne Gore da se prepozna značaj tradicije, ovaj običaj, a onda za njim i drugi će biti potpuno ugašeni. Postoji ideja da se kokot zamijeni jednom lutkom. Zamislite kakav bi to bio doživljaj našoj djeci koja će gađati samo lutku koja neće imati pozadinsku priču koju mi znamo, neće znati da je gotovo četiri vijeka gađana živa meta, živi kokot koji je beskompromisna životinja za svoju slobodu.

Poruka je da ovdje treba da se baštini sloboda, slobodan čovjek, što su naši preci i te kako znali. Pitanje je da li je naša generacija dovoljno zrela da nastavi istim putem ili savijajući se pod raznim propisima. Ko zna gdje ćemo stići, a možda nas za koju godinu neće ni biti ovdje” – ističe Braić.

Tekst i fotografije - Irena Mačić

Podijeli na: