Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Kultura

17.11.2026
380

NJEGOŠEVI STIHOVI U DOBROTSKOJ ČIPKI – ODRŽAN RAZGOVOR I IZLOŽBA U GALERIJI SOLIDARNOSTI

Rad u dobrotskom vezu „Listići su jednoga cvijeta”, autorke Nadežde Nade Radović, dio je postavke Galerije solidarnosti, koja će posjetiocima biti dostupna do 26. novembra, povodom Njegoševog dana.

U okviru predstavljanja rada, OJU „Muzeji” Kotor organizovala je i razgovor sa autorkom, koji je vodila urednica programa Jelena Vukasović.

„Lepo, lipo, ljepo i lijepo,
belo, bilo, bjelo i bijelo –
listići su jednoga cvijeta,
u pupolj se jedan odnjihali.”

Ovi stihovi iz Njegoševe pjesme „Pozdrav rodu na Novo ljeto”, nastale 1847. godine, izvezeni gustim dobrotskim vezom, nose poruku zajedništva koja gotovo dva vijeka kasnije dobija novo umjetničko lice. Rad povezuje dvije dragocjene vrijednosti crnogorske kulturne baštine – Njegoševo književno nasljeđe i tradicionalnu vještinu izrade dobrotske čipke, koje su ujedno i dvije velike ljubavi Nade Radović.

Kako je istakla Jelena Vukasović, stihovi odražavaju ideju jezičke i kulturne bliskosti južnoslovenskih naroda, koja ni danas nije izgubila značaj. Osim stihova, rad sadrži i Njegoševu misao: „Vrijeme je majstorsko rešeto. Prečistiće ono ove stvari.”

Govoreći o inspiraciji, Nada Radović istakla je da Njegoš zauzima posebno mjesto u njenom životu i stvaralaštvu.

„Njegov 'Gorski vijenac' je zapravo Biblija južnih Slovena i bilo bi dobro kad bi svako u svojoj kući imao kao posebnu dragocjenost ovo djelo”, kazala je Radović.

Posebnu vezu između Njegoša i dobrotske čipke Radović pronalazi i u njegovim boravcima u Boki Kotorskoj. Podsjetila je da je Njegoš boravio u Kotoru, na Prčanju i u Dobroti, gdje su domaćini posebnu pažnju posvećivali dočeku uglednih gostiju, a predmeti ukrašeni dobrotskim vezom bili su dio svakodnevne kulture i gostoprimstva.

„Njegoš je boravio u Dobroti. Boravio je u Kotoru, na Prčanju, u Dobroti. A znate, Dobroćani su sa stilom dočekivali tako visoke goste. Sve je bilo podređeno da ugosti velikog Njegoša”, kazala je Radović.

Govoreći o vrijednosti dobrotske čipke, prisjetila se i nedavnog susreta sa starim primjerkom ovog veza, koji je, iako naknadno prepravljen, ostao sačuvan.

„Ja sam prije, moram vam reći, mjesec dana vidjela lencuo dobrotske čipke, koji je, nažalost, presječen, napravljena je zavjesa, ali, za veliku sreću, rad je sačuvan. I ostala sam iznenađena, obogaćena, zadivljena onim što sam vidjela”, ispričala je Radović.

Tokom razgovora osvrnula se i na manje zastupljena tumačenja Njegoševe ličnosti, ističući da se o njemu najčešće govori kao o vladici, državniku i pjesniku, dok se njegov odnos prema ženi i ženskoj ljepoti rjeđe razmatra.

„Njegoš govori o ženi kao o fenomenu prirode. Njegova snaha u 'Gorskom vijencu' predstavlja ljepotu nad ljepotom”, objasnila je Radović.

Značajan dio susreta bio je posvećen budućnosti dobrotske čipke i potrebi njenog očuvanja. Jelena Vukasović najavila je da kotorski „Muzeji” planiraju dodatne korake u saradnji sa nadležnim državnim institucijama kako bi se preciznije definisali, vrednovali i zaštitili tradicionalni načini izrade ove vještine.

„Njena budućnost zavisi od toga kako ćemo je profilisati i zaštititi”, istakla je Vukasović, izražavajući uvjerenje da se uz podršku gradske uprave može obezbijediti adekvatna zaštita ovog kulturnog nasljeđa i za buduće generacije.

Najavila je i nastavak edukativnih programa i rad na terminologiji koja se odnosi na dobrotsku čipku, kao i ponovno izdanje publikacije „Njegoš, Boka i Bokelji”, koja donosi podatke o Njegoševim vezama sa Kotorom, Dobrotom, Perastom, Prčanjem i Bokom Kotorskom.

Vukasović je podsjetila i na simboliku prostora Galerije solidarnosti, koja je nastala zahvaljujući solidarnosti jugoslovenskih naroda nakon razornog zemljotresa 1979. godine.

Tako je rad „Listići su jednoga cvijeta”, osim umjetničkog susreta književnosti i tradicionalnog veza, postao i povod za razgovor o zajedništvu, kulturnom pamćenju i odgovornosti prema nasljeđu koje treba sačuvati za generacije koje dolaze.

Mihaela Moškov

Podijeli na: