Kultura

Tekst: Biljana Marković

Foto: Radio Kotor

Biblioteka Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, formirana je 1952. godine, odmah uz osnivanje muzeja, a trenutno raspolaže fondom od preko 17 hiljada knjižnih jedinica, naslovi iz 17-19. vijeka. Najznačajnija je zbirka brodskih dnevnika, stručnih tekstova, monografija, godišnjaka, saopštila je bibliotekarka Danijela Nikčević gostujući u emisiji Radio Kotora “Ljetnje priče”.

Biblioteka je otvorenog tipa, obuhvata: čitaonicu, pomorski arhiv, stručnu literaturu iz pomorstva, društvenih i prirodnih nauka.

Koristi se modelom COBISS od 2017. godine, uz kontinuiranu katalogizaciju i međunarodnu razmjenu bibliotečkih jedinica

Biblioteka, u čijem fondu se nalaze stare i rijetke knjige, ima čitonicu i dva depoa u kojima su smještene monografske i serijske publikacije,  do kraja godine će biti prezentovana i valorizovana u još jednom segmentu.

“Naime, u sklopu nove postavke muzeja formiraćemo tzv. Kapetansku sobu u kojoj će, pored upotrebnih predmeta i sjećanja sa pomorska putovanja, biti izložene stare i rijetke knjige, navigacione karte i dokumenta”, najavila je Nikčević.

Knjige uglavnom pribavljaju putem razmjene za “Godišnjak”, poklona i kupovinom.

“Ono na što smo posebno ponosni je razmjena sa svim relevantnim ustanovama kulture u državi, ali i sa prostora bivše SFRJ, te srodnim institucijama iz inostranstva. Biblioteka je inače tokom godine posjećena. Prije svega posjećuju je studenti kojima je potrebna literatura za dipolomske i seminarske radove, ali su tu uvijek i istraživači koji istražuju bogatu pomorsku baštinu”, navodi ona i dodaje da je izazov sa kojim se susrijeću kako privući posjetioce i čitaoce, budući da se radi o specijalizovanoj biblioteci i stručnoj literaturi. Zbog toga se trude da mlade privuku putem radionica, a organizovanjem raznih kulturnih događaja, izložbi, promocija knjiga, seminara, naučnih skupova, i druge posjetioce.

“Biblioteka je možda najbolje prezentovana kada na izložbama mogu da pogledaju sve ono čime se mi bavimo, ili kada mogu da pročitaju u knjizi koju izdajemo, jer smo izdavač preko 30 monografskih publikacija, stručnih kataloga koji prate izložbe. Izdajemo Zbornik radova, koji izlazi 73 godine, a imamo i mjesečni bilten Jedra Boke”, podsjeća i dodaje da je najčitanija i najtraženija stručna pomorska literatura, najčešće stare i rijetke knjige u kojima se najviše može istraživati, ali i brodski dnevnici i stručna litertatura iz drugih oblasti kojom biblioteka takođe raspolaže, ali u znatno manjoj mjeri.

Do kraja godine posjetioci će imati pristup digitalnim bazama podataka, a u planu je, kaže, da na sajtu muzeja bude dostupan “Godišnjak”.

“Takođe, svima kojima je to potrebno izađemo u susret i učinimo dostupnim sve ono što imamo digitalizovano”, napominje ona.

Kapitalno djelo koje je ustanova izdala je “Monografija Pomorskog muzeja” povodom 70 godina rada, autorke Radojke Abramović. Do kraja godine, kako najavljuje, biće izdat drugi tom “Zbornika radova dr Miloša Miloševića”, koji će obuhvatiti radove objavljivane u Godišnjacima Pomorskog muzeja.

“Zbornik će biti izdat u novembru u okviru Međunarodnog naučnog skupa Miloš Milošević i kulturna tradicija Boke. Takođe, u novembru će biti izdata knjiga Hronologija grada Kotora, autora pok. Jovana J. Martinovića koji nam je ostavio rukopis, a na istoj smo angažovali Lenku Blehovu Čelebić. Za koji mjesec ćemo izdati i knjigu Plovidba kapetana Iva Visina oko svijeta na njemačkom jeziku, a koju imamo već na našem i engleskom jeziku, i tradicionalno krajem mjeseca Godišnjak, broj 73 na koji smo izuzetno ponosni”, rekla je Nikčević, podsjetivši da je izdata prva publikaciju za djecu “Priče iz muzeja”, autorke Stanke Brdar, inače autorke publikacije “Đir po Kotoru” i “Đir po Perastu”.

Dokumentaristkinja u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor, Dijana Đurašković, takođe gošća emisije, objašnjava da je specifičnost ovog posla precizno bilježenje svih podataka o predmetima koji se nalaze u zbirci. Ovaj proces, kaže, omogućava efikasno praćenje i zaštitu muzejske građe, praćenje kretanja predmeta, sve promjene koje su nastale na predmetu, saradnju sa konzervatorima.

“Uloga dokumentariste je sveobuhvatna. Najizazovniji dio posla je činjenica da je neophodna stalna koncentracija, jer sve što bilježite tu i ostaje. Muzejska dokumentacija ustvari predstavlja jedan vid zaštićenog kulturnog blaga, tako da je neophodno sve to raditi sa velikom pažnjom. Imperativ je vođenje knjiga”, navodi između ostalog.

Rad u muzeju posebno je izazovan u ljetnjem periodu, kada je više posjetilaca.

“Frekventno je i onda je teško planirati prostor i vrijeme i da predmeti budu zaštićeni, a da mi nesmetano omogućavamo posjetiocima da uživaju u posjeti. Ono što je meni naizazovnije i najljepše je rad i saradnja sa lokalnom zajednicom i obrazovnim institucijama. To mi omogućava da doprinosim, ne samo kulturi, nego i obrazovanju i kulturnom razvoju, kao i rad sa djecom, a realizujemo puno radionica. Najveće zadovoljstvo jeste u očuvanju i prezentaciji bogate pomorske baštine Crne Gore, jer svaki predmet ima svoju priču, a moj zadatak u suštini je da ispričam tu priču, tako da je najljepši trenutak kada kod posjetioca, pogotovo kod nekog djeteta, vidite da otkriva neki dio, fascinantan aspekt naše pomorske baštine, a vi ste dio toga”, pojašnjava Đurašković.

Pomorski muzeje Crne Gore čuva Kotor čuva pomorsku baštinu kroz tri glavne zbirke, pomorsko-tehničku, umjetničko-istorijsku i etnografsku zbirku, koje su organizovane i čuvane kroz sistematizaciju i reviziju muzejske građe.

Trenutno, podvlači Đurašković, ne postoji zvanična baza podataka koja integriše sve muzeje u Crnoj Gori

“Mi se trudimo da sve podatke vodimo pisanim putem, ali i unosimo elektronski u kompjuter. Ovaj pristup nam omogućava bolju organizaciju i pristup informacijama i naravno zaštitu muzejske građe.

U suštini ovo je i temelj za buduću izradu centralne baze podataka koja bi obuhvatila sve muzejske zbirke u Crnoj Gori, a u planu je. Ona nije još uvijek realizovana, ali svakako, sigurna sam, hoće. U nekom periodu kada se bude realizovao taj projekat, iako se o tome priča nekoliko godina unazad, mnogo će nam olakšati posao”, naglašava ona.

Muzejski eksponati koji privlače posebnu pažnju posjetilaca su bronzani reljefni paneli koji se nalaze u ulaznom u holu, a predstavljaju ključne trenutke ili istaknute ličnosti iz naše bogate pomorske istorije.

“Prije svega to su blokada Kotora od strane pirata Hajrudina Barbarose, bitka kod Lepanta, razorni zemljotres 1664. godine, staro brodogradilište, istaknute ličnosti iz pomorske istorije, kapetan Ivo Visin sa brigantinom (jedrenjak) Splendid. Ono što doprinosi na značaju tih panela je činjenica da je to rad umjetnika Vaska Lipovca koji je rođen u Kotoru”, kazala je između ostalog Đurašković.

Emisiju možete poslušati na linku Ljetnje priče