Kultura

Tekst i foto: Biljana Marković

Pomorski muzej Crne Gore Kotor je od početka godine  obišlo 16.552 turista, kao i 700 učenika škola iz naše zemlje i Bosne i Hercegovine, saopšteno je nam je iz ove ustanove.

Direktorica, Maja Uskoković, ističe da je sa Turističkom organizacijom Kotor početkom godine potpisan sporazum o zajedničkom korišćenju sitema Plave karte (Bly pass).

Realizovana je i saradnja sa Pomorskim fakultetom, pa su posjetioci korišćenjem tzv. Vrek naočara mogli su da posmatraju 3D prikaz podvodne arheologije.

“Budući da je u pitanju saradnja između Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, mogli su da izaberu državu i po prvi put da zarone i vide potonule brodove. Dakle, mimo onoga što mogu da vide u Muzeju, imali su priliku da pogledaju i podvodnu arheologiju, koja je takođe kulturno nasljeđe Crne Gore. To može stalno da se pogleda na Pomorskom fakultetu, dok mi pokušavamo da osmislimo kako bi to imali u stalnoj postavci”, kazala je Uskoković.

Muzej raspolaže bogatim zbirkama i postavkama eksponata, pri čemu je akcenat na pomorstvu. Između ostalog, kaže, tu je i posebna soba u kojoj su izloženi eksponati vezani za Bokeljsku mornaricu, kao i prostorija u kojoj su smješteni eksponati koji se odnose na nekadašnju pomorsku kompaniju “Jugooceanija”. Tu je i legat admirala flote Jugoslovenske Ratne mornarice Branka Mamule.

Posjetioci se, napominje Uskoković, najviše zadržavaju na prvom spratu  prvenstveno iz razloga ograničenog vremena kojim raspolažu.

“Mislim da oni iz Muzeja izađu oduševljeni i zadovoljni. Na raspolaganju im je i audio gajd (vodič) na šest svjetskih jezika”, kaže ona.

Dodaje da su nedavno novim materijalom presvučene stolice u prostoriji namijenjenoj osobama sa invaliditetom, koja se nalazi u prizemlju. Ovaj prostor raspolaže led ekranom na kojem se mogu odgledati postvake smještene na spratu.

Podvlači da ulažu napore da Muzej u najvećoj mogućoj mjeri bude dostupan svim posjetiocima.  

Uz podsjećanje da je Muzej smješten u Palati Grgurina, Uskoković kaže da je objekat u “dobrom stanju”.

“Kuburimo sa prostorom za zaposlene, pa smo na primjer kancelariju direktora smanjili, kako bi dobili još jednu za sekretara. Trenutno radimo na jednom prostoru da bi napravili da posjetioci ulaze na glavna vrata Muzeja, a izađu na drugom izlazu. Tako se ne bi stvarali zastoji, a mogli bi i bolje da predstavimo knjige koje imamo u ponudi. Takođe smo veliku prijemnu prostoriju u prizemlju podijelili na dvije, isto iz razloga da zaposleni imaju više prostora za rad. Zgrada nije pravljena za Muzej, tako da pokušavamo da ekonomišemo sa prostorom da bi svi imali svoj kutak”, navodi Uskoković.

Trenutno je, podvlači, fokus na uređenju prostora u prizemlju s ciljem rasterećenja prilaznog hola. Problem je, pojašnjava, zid na kojem se pojavila vlaga, a u toku su pregovori sa više izvođača radova.

“To nije tako jednostavan posao. U pitanju su značajna finansijska sredstva. Palata je zaštićena kao kulturno dobro, tako da je neophodno da angažujemo i Upravu za zaštitu kulturnih dobara”, zaključila je Uskoković.