Kultura

Ovih dana radnici DOO „Komunalno Kotor“ rade na raščišćavanju terena na bedemu iznad Sjevernih gradskih vrata. To je za Radio Kotor kazala  Mirjana Vukasović, menadžerka za programske politike i planiranje u OJU „Muzeji“ Kotor.

Radi se o, kako navodi, prostoru poznatijem pod nazivom „Bastion Riva“ gdje je planirano da bude postavljen muzej na otvorenom.

Prostor je, objašnjava ona, donedavno bio zapušten, obrastao šibljem i nagomilan otpadom.

„Mi smo iz OJU Muzeji smatrali da je jako važno da se ovaj dio grada očisti, da se valorizuje i da se u skorijoj budućnosti nadamo muzeju na otvorenom kako bi posjetioci Kotora mogli da sagledaju naš grad i upoznaju se sa vrijednostima koje baštinimo. Na ovom prostoru trenutno se nalazi veliki broj fragmenata kamene plastike od antičkih predmeta pa sve do prve polovine 20. vijeka“ – ističe Vukasović.

Prema njenim riječima, na pomenutom prostoru nalaze se predmeti koji su nekada bili u starom kotorskom Lapidariumu.

„Dio predmeta se sada nalazi u crkvi Svetog Mihajla. Drugi dio predmeta koji se sada nalazi na Bastionu Riva manje je poznat građanima i građankama Kotora, a predstavlja ostatke zgrade starog hotela Slavija, austrijske bolnice i mnogih drugih“ – kaže Vukasović.

Kako navodi, na radovima na pomenutoj lokaciji angažovano je dvoje mladih ljudi.

„Jedan od njih je Dejan Kašćelan koji je bio sa nama svo vrijeme u reviziji i pomagao nam oko sklapanja kamene plastike. Prema mom mišljenju jako je značajno da napomenemo trud vrijednog mladića iz Kotora. On je među svom obraslom građom pronašao lapide i spojio staru ploču Kamenarovića, čuvene dobrotske porodice.

U saradnji sa Sekretarijatom za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, gospođom Tatjanom Kriještorac, sekretarkom od koje imamo veliku podršku, planiramo da rasčistimo ovaj teren i da, koliko toliko, dovedemo lapide u + pristojan položaj“ - objašnjava Vukasović.

Kako kaže, posjeta ovom prostoru još uvijek nije moguća. „Potrebna su ogromna sredstva da se ovaj prostor sredi kako treba, ali će se barem u skorijoj budućnosti naći u nekom boljem položaju. Mi smo tu da spasimo što se spasiti može, da pokažemo, prije svega Kotoranima, kakav treba biti odnos prema gradu u kome svi živimo, koji je bio uvijek multinacionalan, multietnički, multikulturalan. Ovo je briga svih nas zajedno, naše zajedničko bogatstvo. I bilo bi lijepo da se svi prema tome odnosimo kao prema kulturnom dobru grada. Uostalom, mi smo UNESCO-vo područje, tako da mislim da Kotor ovo zaslužuje“ – ocjenjuje Vukasović.

Na pitanje zbog čega se čekalo toliko godina da bi se počelo raditi na ovom području, Vukasović kaže:

„Mi smo 2019. godine u OJU Muzeji Kotor prvi put započeli reviziju kamene plastike. To je pokrenulo ovaj projekat. Kamena plastika je poslije više od 30 godina prvi put obrađena. Ovaj projekat ne bismo mogli realizovati bez Zorice Čubrović. Ona je cijelo vrijeme uz nas, daje nam punu podršku svojim znanjem, radom, učestvuje zajedno sa nama u rasčišćavanju ovog terena. To je nešto što je zaista vrijedno za čuvati“.

Prema njenim riječima, kako bi se ovaj prostor valorizovao i napravio muzej na otvorenom potrebno je uraditi projekat.

„Ovaj prostor više neće biti devastiran kao što je to bio slušaj do sada. Ove godine planiramo da zajedno sa DOO Komunalno Kotor  očistimo teren, da napravimo i radionice za djecu početkom jula kada bude počeo Kotorski festival pozorišta za djecu. Planirane su i poetske večeri jer planiramo da starim klupama vratimo nekadašnji sjaj. U planu nam je osvjetljenje ovog prostora. Nadamo se da će ovo biti jedan dio grada na koji ćemo svi biti ponosni. Vratićemo mu nekadašnji stari sjaj“ – ističe Vukasović.

Ona je pozvala građane i građanke Kotora da posjete crkvu Svetog Pavla gdje mogu pogledati postavku lapida na otvorenom.

„Bilo bi lijepo da se Kotorani upoznaju sa lapidama, da škole dovedu djecu da vide šta se ovdje nalazi. Ja sam sigurna da većina ljudi ne zna šta su lapide. Mišljenja sam da velikim koracima idemo ka muzeju na otvorenom“ – ocjenjuje Vukasović.

Prema riječima Zorice Čubrović, arhitektice i više konzervatorke, na bedemu „Bastion Riva“ pronađen je fond kamene plastike – djelovi građevina, okviri prozora ili vrata, kamen sa fasada, podovi.

„To je u rasutom stanju. Evidencija tog materijala je u toku i identifikacija odakle potiče. Ono što je značajno na bedemu to je dio kotorskog Lapidariuma. On potiče iz 1906. godine kada je na podsticaj don Frana Bulića osnovano Bokeljsko starinarsko društvo za čuvanje starina.  Taj fond je izuzetno značajan, iako on nije brojan na bedemu. Značajan je zbog toga što su to natpisi, grobne ploče, reljefi i slično“ – objašnjava Čubrović.

Značaj kamene plastike za grad Kotor je, ističe ona, izuzetno veliki.

„Sadrži vrijednosti koje pokazuju da je Kotor kroz sve svoje istorijske etape bio vrlo značajan grad čije graditeljstvo, skulptura, umjetnost su bili na izuzetnom nivou. Ovu su djelovi tih epoha i kroz njihovo proučavanje mi upoznajemo grad Kotor kao dio svjetske kulturne baštine“ – poručuje Čubrović.

Opširniji razgovor sa Vukasović i Čubrović možete poslušati u emisiji „Naša opština“ u srijedu, 9. juna od 10 sati na talasima Radio Kotora.