Kultura

JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor organizovao je sinoć promociju zbirke kratkih priča “Atropa Belladonna”, autora Dragića Rabrenovića.

Moderatorka ove književne večeri je bila urednica programa za mlade Kulturnog centra Aleksandra Tomović.

O zbirci je govorio direktor JU Ratkovićeve večeri poezije Bijelo Polje, Kemal Musić.

On je tom prilikom kazao da je još od ranije poznato da je Bijelo Polje književna “republika”, zbog toga što su u tom gradu rođeni jugoslovenski književnici poput: Ratkovića, Sijarića i Bulatovića.

,,U Bijelom Polju u XII vijeku nastalo Miroslavljevo jevanđelje, a riješeno je i homerovsko pitanje zahvaljujući grandioznom epu od preko 12 000 stihova Žebidba Smailagić Meha, Aveda Međedovića”, pojasnio je Musić.  

Atropa Belladonna, kaže, je prva knjiga Dragića Rabrenovića, nakon što je skoro svaka priča iz ove knjige ušla u razne zbirke fantastične književnosti u regionu. “Fantastika je ono što okupira pažnju ovog autora. Ona je predstava ili vizija koja je plod mašte. Fantastika ima porijeklo u mitskoj svijesti. Inače, blisko je povezana sa narodnom književnošću i predstavlja čovjekovu potrebu i želju za spoznajom sebe i onoga što ga okružuje, za otkrivanjem i predviđanjem tokova stvarnosti. Ono što je primjetno u pripovijedanju Dragića Rabrenovića je da su njegove priče veoma podsticajne za razvijanje mašte i imaginacije. Uostalom, to je rezultat ljudske sklonosti ka sanjarenju i potrebi da se sazna nesaznatljivo. Zbog toga njegove priče vrijede unazad, unaprijed i sada. Dakle, iako se radi o prvoj knjizi, iz priče u priču je primjetno i čitalačko i spisateljsko iskustvo autora” , navodi Musić.

Autor Rabrenović ističe da je sam boravak među zidine Starog grada fantastika koja djeluje nestvarno.

,,Zaista sam počastvovan što svoju knjigu promovišem u Kotoru. Postoji jedna priča koju nismo objavili u ovoj knjizi a ona povezuje Kotor, Veneciju sa Miroslavljevim jevanđeljem i Đalovića pećinom koja se nalazi u Bijelom Polju. Biće prilike da, kada izdamo i drugu zbirku, ponovo budemo gosti kotorskog Kulturnog centra”, saopštio je  Rabrenović.

Zbirka je, naglašava, kompilacija više od 20 priča.

,,Više od 30 priča je objavljeno u naučnim časopisima ali sam odlučio da one koje imaju istorijsku tematiku, sačuvam za drugu zbirku priča. Smatram da svaki čovjek ako želi nešto da kaže, treba to i da napiše. Potrudio sam se da napišem nešto što me tišti u određenim situacijama o nekim temama, bilo da su to egzistencijalne, ili one koje odgovaraju na pitanja koliko traje život, da li čovječanstvo može da opstane na Zemlji, da li mu je potrebna nauka, da li može pomoći ili ona vodi u kraj čovječanstva, poput nanotehnologije, manipiulacije genima, psihološke manipulacije i da li čovječanstvo u svemu tome može da se snađe”, rekao je Rabrenović.

Teme su vezane za naše podneblje i za stvarne likove poput: kraljice Teute, Petra II Petrovića Njegoša, kneza Vladimira, kralja Nikole.

“Zbirka nosi naziv po istoimenoj priči o kraljici Jeleni Savojskoj koja je u Italiju iz Crne Gore donijela biljku velebilje sa kojom je liječila ranjenike za vrijeme rata. Riječ je o biljci koja istovremeno može biti otrovna i ljekovita, kao što je to slučaj i sa pričama i likovima koji mogu biti i junaci i antijunaci”, konstatovao je Rabrenović.

Podsjetimo, Dragić Rabrenović je pisac fantastike, prvi crnogorski dobitnik evropske nagrade za nove autore “Chrystalis Award” koju dodjeljuje Evropska konvencija za naučnu fantastiku. Rabrenović je zastupljen sa više od 30 priča u festivalskim zbirkama i antologijama u regionu. Organizator je Regionalnog festivala fantastične književnosti “Refesticon”.