Kultura

Izložbu radova Aca Mitrovića i Vere Virijević Mitrović u Gradskoj galeriji Kotor zainteresovani mogu pogledati do 14. februara.

Kako su umjetnici kazali za Radio Kotor, zadovoljni su odzivom i reakcijom publike na samom otvaranju.

„Naši radovi možda nisu u prvi mah sasvim čitljivi, ali smatram da je pozitivna emocija kojom smo ih kreirali, našla svoj odziv i odjek u dušama posmatrača. Moji mozaici imaju simboliku ranohrišćanskih riba, imaginarnih prostora, vizantijski odnos plavog i oker kamena“, kaže Virijević Mitrović.
Acovi radovi su, kaže, nastali kao odmor od slika, odnosno stvaralaštva kojem je prvržen duži niz godina.

„Motivi su floralnog karaktera i povezani su sa kamenom kao potkom koji koristim u crtežu. Radi se o obojenom crtežu koji veoma asocira na akvarel. Ta potka u crtežu gdje je baza tuš govori o vezi sa dalekom prošlošću ili sa nekim mojim asocijativnim trenucima u životu“, objašnjava Mitrović.

Veliku inspiraciju, pričaju nam, pronalaze u prirodi.

S obzirom na to da su Aco i Vera bračni par sa petoro djece, pitali smo ih na koji način to utiče na njihovo stvaralaštvo.

„Acova tehnika crteža koja se približava nekom tašizmu ili akvarelu i moja tehnika mozaika nemaju dosta toga zajedničko. Ali ono što je nama zajedničko jeste ljubav prema životu i ljubav prema prirodi iz koje zapravo i crpimo energiju ili inspiraciju za stvaranje. Kada smo se upoznali, mi smo na prvi pogled, susret i razgovor otkrili to jedno o drugom. Ono što čovjek krije u sebi kao najplemenitiji odraz života, zahvalnost i ljubav prema životu, na neki najbolji način iskazuje kroz svoj iskren rad, naročito u umjetnosti. Tako da sam ja u njemu i u razgovoru sa njim, kao iskrenim i nadarenim bićem, ali i u njegovim slikama otkrila toplinu, lirski odnos prema životu, osjećajnost. To se nama ovaplotilo, ne samo kroz radove, nego i u porodičnom životu. Bog nam je dao petoro djece i jedan relativno skladan brak sa jako puno podudaranja u emotivnim i uopšte ličnim pristupima umjetnosti“, objašnjava Virijević Mitrović.

Mitrović ističe da pronalazi malo vremena za svoje stvaralaštvo.

„Pokušavam da ukradem od života vrijeme za stvaralaštvo kojeg veoma malo imam u ovom trenutku. Da sve vidim nekim slikarskim okom. Crpim energiju iz igre sa djecom. Čuo sam komentare da crteži podsjećaju na dječiji zato što su veselog karaktera i imaju neku dozu čvrstine. To je ta veza sa Verinim moziakom“, navodi Mitrović.

Danas se, ocjenjuje Virijević Mitrović, od stvaraoca likovnih djela očekuje angažovana umjetnost.

„Možda je naš pristup u tehničkom smislu na izvjestan način staromodan ili ne teži tome da ostavi utisak angažovanosti, međutim, naša umjetnost ima veze sa prirodom i kada bismo se angažovali u nekom društvenom smislu, to bi bila ekologija i priča o umjetnosti kao sponi između čovjeka i nekih prirodnih struktura - da li je to šuma, lišaj, neke sfere prirodnih staništa koje izumiru. U svakom slučaju, u svojim stavovima o životu imamo puno angažovanih momenata koji nisu na prvi pogled čitljivi. Ako bismo modernizovali naš pristup izlaganju, prezentovanju svog rada, to bi bio izuzetno ekološki angažovan pristup. I naša djeca su vaspitana da vole prirodu, izlazak u čistu prirodnu sredinu, životinje, rijetke biljke. U nekom trenutku čovjek je angažovan i ako samo umjetnošću plasira neke životne vrijednosti i samo svojom pojavom. Čak i naš izbor da budemo i umjetnici i porodični ljudi je, na neki način, angažovan izbor. Jednostavno, to iza čega mi stojimo je nešto za šta se borimo. I smatram da tu ima društvenih vrijednosti koje u ovom trenutku ne djeluju kao angažovane, zato što su na neki način klasične ili staromodne, ali mi smo svjesni toga da iza svojih izbora zaista svjesno stojimo i da, u stvari, njih plasiramo kao nešto što je naš sistem vrijednosti i nešto čime želimo da djelujemo i na okruženje i na društvo“, ističe ona.
Mitrović otkriva nove trenutke, kako u životu, tako i u umjetnosti.
„Ne isključujem mogućnost da promijenim način posmatranja. Da li će to biti iza fotoaparata ili kamere, vrlo lako mogu da pretočim svoje razmišljanje i na tu stranu. Smatram da sva umjetnost, od početka praistorije, ako je posmatramo na taj način, jeste savremena. Umjetnost ne može biti retro, umjetnost je uvijek savremena. Ona mora da djeluje na posmatrača. Ukoliko nema toga, nema ni umjetnosti. Smatram da je vrijeme koji je neumitni sudija pokazatelj onoga šta će biti prava umjetnost ili koja će opstati“, ocjenjuje Mitrović.
Kako navodi Virijević-Mitrović, njihov rad najbolje opisuje iskrenost.
„Na neki način, ona potpisuje naš rad. Iskren odnos prema sebi, umjetnosti i prema publici. Ako vi ne lažete sebe i ako uložite iskrenu emociju u to što radite, sigurno je da će to neko prepoznati.Nezahvalno je bavljenje umjetnošću i uvijek su, zapravo, neka bogatija društva uspijevala da sponzorišu umjetnike. Naše države nisu u toj mjeri bogate ili luksuzne da bi svi umjetnici mogli da nađu svoje mecene.
Međutim, postoji ona priča da najbolji ili najistrajniji ipak nađu svoje mjesto pod suncem. Ako neko vjeruje u sebe i ako je spreman da se posveti tome u punom sjaju, ne treba da odustaje od tog puta. Svako treba da spozna samog sebe, da vidi da li je taj umjetnički poziv ono što je zaista njegovo lično opredjeljenje, najintnimniji i najiskreniji izbor. Ako je to tako, onda ne smije da odustaje. Ja mislim da je to jedino ispravno“, zaključuje Virijević Mitrović.

Opširnije sa umjetnicima u emisiji „Katareo“ danas od 17 i 15 na gradskim talasima.

Tekst: Irena Mačić
Foto: Radio Kotor