Kultura

Peto izdanje Festivala etnološkog filma FEF Risan 2026, posvećeno porodici i porodičnom nasljeđu, svečano je sinoć otvorio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čime je počeo četvorodnevni program dokumentarnog filma, razgovora i predavanja posvećenih kulturnom nasljeđu i pričama koje povezuju različite generacije i zajednice.

Svečani program, održan ispred palate Ivelić u Risnu, vodila je moderatorka Tamara Vuković, koja je pozdravila predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine opštine Kotor Vojina Batutu, predstavnike javnog i kulturnog života, filmske stvaraoce, učesnike festivala, medije i publiku.

Ovogodišnja tema FEF-a, porodica i porodično nasljeđe, u središte festivalskog programa stavlja priče, sjećanja, vrijednosti i iskustva koja se prenose sa generacije na generaciju, ali i ulogu dokumentarnog filma u njihovom čuvanju od zaborava.

Otvarajući festival, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da ovogodišnja tema govori o nečemu što je blisko svakome od nas, jer je porodica prvo mjesto u kojem učimo ko smo i odakle dolazimo.

„Kao otac troje djece sve snažnije razumijem koliko je velika odgovornost svake generacije prema onoj koja dolazi poslije nje. Djeci ostavljamo mnogo više od onoga što možemo da vidimo i izmjerimo. Ostavljamo im uspomene, vrijednosti, odnos prema ljudima, svom kraju i svojoj zemlji. Ostavljamo im priču o tome ko smo bili. Porodično nasljeđe zato živi i u onome što smo primili od svojih predaka i u onome što svakoga dana stvaramo za svoju djecu“, poručio je Milatović.

Posebnu vrijednost etnološkog i dokumentarnog filma vidi upravo u njegovoj sposobnosti da sačuva glasove, lica, običaje i trenutke koji vremenom postaju svjedočanstva o ljudima i vremenu u kojem su živjeli. Zbog toga je, kako je istakao, značajno što FEF kroz Školu dokumentarnog filma uključuje djecu i mlade, koji razgovarajući sa roditeljima, bakama i djedovima upoznaju sopstvene korijene i uče da čuvaju ono što su naslijedili.

„Kada čuvamo te porodične priče, čuvamo i dio pamćenja Crne Gore. A kada ih povjerimo novim generacijama, obezbjeđujemo da to pamćenje traje. Želim vam uspješan festival, dobre filmove, vrijedne, sadržajne i lijepe razgovore i mnogo priča koje će ovdje u Risnu ostati zauvijek sačuvane“, kazao je Milatović, nakon čega je peti Festival etnološkog filma proglasio otvorenim.

Izvršna direktorica festivala, mr Jelena Čečur, podsjetila je da je FEF počeo kao ideja selektora Vladimira Perovića i nekoliko Rišnjana, a da je tokom pet godina izrastao u manifestaciju koju je prihvatila lokalna zajednica.

Ona je zahvalila predsjedniku Crne Gore što je, kako je kazala, prepoznao festival kao značajnu vrijednost i javni interes, kao i publici koja je od samog početka bila važan dio festivala i njegove misije.

„Naša publika nije samo dolazila na naše programe, već od prvog dana predstavlja dio festivala i njegove misije. Bilo je izazova i teških trenutaka, pitanja kako dalje, ali smo uvijek znali da vrijedi nastaviti. Zbog publike, zbog Risna i njegovih budućih generacija, ali i zbog filmske umjetnosti i želje da i tu damo svoj doprinos, i u našoj zemlji i u regionu. Znali smo zbog koga i zbog čega stvaramo, a to je, kažu, najvažnije“, kazala je Čečur.

Govoreći o ovogodišnjem programu, naglasila je da filmovi iz različitih kultura, vremena i životnih iskustava pokazuju koliko porodice mogu biti različite, ali i koliko upravo te različitosti mogu povezivati ljude.

Čečur je zahvalila institucijama, sponzorima, prijateljima festivala i lokalnoj zajednici koji su doprinijeli njegovom razvoju, a posebno selektoru Vladimiru Peroviću, ističući da bez njega festival ne bi bio ono što je danas – manifestacija „za ponos i poštovanje“, o čijoj budućnosti brine sve više kreativnih ljudi.

Selektor festivala, reditelj Vladimir Perović, peto izdanje FEF-a nazvao je malim jubilejom i izrazio nadu da će i palata Ivelić, ispred koje se festival održava, uz pomoć opštinskih i državnih institucija i UNESCO-a, u budućnosti „progledati na još ljepši način“.

Posebnu simboliku u prisustvu porodice predsjednika Crne Gore Perović je pronašao upravo u temi ovogodišnjeg festivala.

„Naša tema je porodica i upravo predsjednička porodica daje nam podršku. Mi ćemo se porodicom baviti kroz razne filmove, predavanja i razgovore. Gledaćemo filmove iz raznih djelova svijeta. Biće tu i tuge i sreće, biće i problema i ushićenja. Biće svega što porodicu čini, ali biće iznad svega ljubavi, biće nade“, kazao je Perović.

Prema njegovim riječima, gosti koji u Risan donose filmove sa različitih meridijana, od Indije do Amerike i od Gruzije do Egipta, iz Boke će ponijeti i slike života Rišnjana, njihove istorije, kulture i svakodnevice.

Direktor Crnogorske kinoteke Pavle Simonović govorio je o posebnoj vezi Risna, grada sa hiljadama godina istorije, i filma kao najmlađe među velikim umjetnostima.

Podsjetio je da Risan kroz vjekove predstavlja mjesto susreta mora i kopna, Istoka i Zapada, različitih civilizacija, jezika i kultura, zbog čega ga smatra prirodnim prostorom za susret filma i kulturnog nasljeđa.

„Film je najmlađa od velikih umjetnosti, ali je možda upravo zato umjetnost koja je najviše naučila da pamti. Ona pamti lice čovjeka, pamti pokret, glas, pejzaž, običaj, porodicu, pamti jedan trenutak koji bi bez kamere možda zauvijek nestao. Film nas uči da vidimo, ali prije svega film nas uči da posmatramo. Upravo zbog toga etnološki film ima posebno mjesto, jer čuva ono što je često najranjivije - nematerijalno nasljeđe, ljudsko iskustvo, običaje, zanate, rituale, jezik i sjećanja“, kazao je Simonović.

Nakon obraćanja, riječ – odnosno kadar – pripala je najmlađim autorima. U okviru druge Škole dokumentarnog filma za djecu i mlade, održane od 23. do 26. avgusta, polaznici su uz mentorsku podršku učili osnove dokumentarnog filma i kamerom istraživali kulturno i porodično nasljeđe Risna.

Rezultat njihovog rada su dva kratka dokumentarna filma, „Ruke moje bake“ i „Morska prašina“, koji su premijerno prikazani na otvaranju festivala.

Nakon premijernog prikazivanja kratkih dokumentarnih filmova, program je nastavljen projekcijom dužeg dokumentarnog ostvarenja gruzijske autorke Ketevan Vashagashvili.

Po završetku projekcije uslijedio je razgovor autorke sa selektorom festivala, rediteljem Vladimirom Perovićem, i publikom, koja je imala priliku da sa njom razgovara o filmu, njegovim protagonistima i temama koje otvara.

Razgovor sa Ketevan, kao i izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića za Radio Kotor, publika će uskoro moći da pogleda u video-prilogu koji pripremamo.

Peto izdanje FEF Risan traje do 1. septembra, a ovogodišnju selekciju od deset dokumentarnih ostvarenja potpisuje Vladimir Perović. Filmovi autora iz više zemalja kroz različite kulturne i društvene kontekste govore o porodici, roditeljstvu, odrastanju, pripadnosti, gubitku, sjećanju i nasljeđu.

Mihaela Moškov