Kultura
MFK PERAST: PRIČA O KAPETANU IVU VIZINU
"Poštovani ljubitelji Boke Kotorske, tradicije klapskog pjevanja i kulturne baštine Crne Gore, u ovim vremenima iskušenja i zajedničke borbe za pobjedu nad pandemijom, MFK Perast priređuje ovaj serijal napisa o stvaraocima iz oblasti klapskog pjevanja, vrijednog dijela naše kulturne baštine.
PRILOG br.15 je izvod iz Lirice br.5 koja nosi naslov PRIČE O MORU. Tekstovi su inspirisani slavnim pomorstvom Boke ali i poetskim nadahnućima odabranih pjesnika od 18.v. pa do savremenih.Priče o Perastu, Vicku Bujoviću, kapetanu Marku Martinoviću, admiralu Matiji Zmajeviću, čuvenom Ivu Vizinu sa Prčanja, Budvi, Paštrovićima, Herceg Novom, Dobroti, Kotoru... uvijek su vezane za more i kulturno bogatstvo koje su vjekovima gradili pomorci.
Želimo Vam ugodno čitanje uz poruku: čuvajte sebe i druge, ostajte doma i dobro Vam zdravlje!",
MFK Perast, Milan Kovačević Urednik festivalske biblioteke „Julije Balović
KAPETAN IVO VIZIN
Mi ćemo, u ovoj našoj priči za kratko zaploviti preko zaliva, prema Prčanju, jednom drugom bokeškom pomorskom izvorištu. Rikard Katalinić je 1926.g. ovom malom mjestu posvetio sledeće stihove :
PRČANJU ( Rikard Katalinić Jeretov)
Prčanju, Prčanju, galebovo krilo,
Na odmoru tamo ispod kitna brda,
Pred tobom je stijena i sura i tvrda,
Još i kamen goli i timorno bilo;
I Dobrota priča ljepote i milja,
Preko mora tebi bratski pozdrav šilja.
Gdje su tvoji drevni, slavni kapetani,
I galije moćne i hitre i lake?
Tko li odn'je tvoje pomorske junake?
Gdje su tvoji sjajsni i gosparski dani?...
Palače su puste, pomalo se ruše
Baš u naše nove i slobodne dane,
Samo Crkva stoji, zapis tvoje duše,
I Gospoda moli, da ti sunce grane!..
Tako su slične a opet jedinstvene razglednice naše Boke. Kao i u Perastu, Prčanj zlatnim slovima upisuje svoje pomorce i ratnike u slavnu istoriju svoga mjesta, porodice: Lazzari, Lukovići, Đurovići, Sbutege, Florio, Verona... U svim značajnim bitkama na moru, sreću se mornari iz Prčanja, istim posvećenim zavjetnicama se zahvaljuju Blaženoj Djevici, sa istom ljubavlju grade svoje crkve i ukrašavaju ih vrijednim ikonama.
Po jednoj pomorskoj službi su Prčanjani bili posebno poznati. „...Pri kraju XVI st. Prčanjani su bili tako okretni i zapaženi mornari, da su njihove FUSTE na vesla – po svjedočanstvu providura Almora Tiepola (1593) pretjecale mletačke državne lađe....Mlečani su im prije g. 1625. povjerili tešku službu, da na svojim brodovima prenose državnu poštu između Krfa, Kotora, Zadra i Mletaka. ... to je nastariji poštanski saobraćaj na Jadranu...“
Izvor: don Niko Luković u re-izdanju Prčanj, Pomorskog muzeja Kotor, 2010.
Gaete, fuste i filuke sa Prčanja su tako postale dio pomorske istorije.
Uvod je to u podsjećanje na najčuvenijeg pomorca iz Boke, nosioca najvećeg odlikovanja za pomorske zasluge: bijele počasne zastave MERITO NAVALI, kao i VITEŠKOG KRSTA REDA FRANJA JOSIPA, da pomenemo samo najznačajnija odličja.
Njegovo ime je IVO VIZIN, rođen je 1806. na Prčanju. Nazvat će ga najvećim i najsmjelijim navigatorom Boke kotorske jer je prvi, sa područja nekadašnje Jugoslavije, koji je oplovio zemaljsku kuglu
Iz pomorske porodice, mlad i poletan, hrabar i željan dužih i smjelijih plovidbi od tada uobičajenih trgovačkih putovanja, nestrpljivo želi da se otisne dalje, šire i smjelije, van ovih bokeških brda, koja ga pritišću, sputavaju...
Kako je to napisao gospodin Miloš Milošević, često citiran u našoj Lirici kao arhivista i pisac vrijednih djela o istoriji pomorstva Boke, sada kao pjesnik, u "Dijalogu pred putovanjem":
Brik SPLENDID sa kojim je kapetan Ivo Vizin oplovio svijet 1850-1860.
DIJALOG PRED PUTOVANJEM ( Miloš Milošević)
Nemir je otrovnom rukom
dodirnuo sve oko mene.
Nemir mi skrio ljepote
prirode, mladosti, žene.
Pust mi je zavičaj dragi
sivo zalivsko more,
oštrijem je,
grabljivim kljunom
orao kljuvao gore.
Pusti me , tako je tijesno
pod ovim skučenim svodom !
Horizont hoću bez kraja,
sva mora pod mojim brodom !
Mladost ml prostori zovu,
sirenski glas širina,
zamaha, podviga gordih,
olujni bijes visina !
Neću uz obale plaho
smirene vjetrove lovit,
sva mora staze su moje ,
svu zemlju mogu oplovit !
Jalovo kamenje šupljim,
sljepačkim očima gleda,
pružilo staračke ruke,
iz mrtvog zaliva ne da !
" O nerazumno li zbori
mladost bez mjere i znanja !
Prevruća mašta ti rađa
nezrele misli i stanja.
Ko bi ti novac dao
za takve luđačke snove ?!
Zar da mu potopiš zlato
dok drugi sigurno plove ?
Ti ćeš pronalaziti, valjda,
zemlje i zlatne rude,
zauzdat ciklonske noći,
gledati šarene ljude !
Jadniče ! Sa trista ruku
smrt će te grabiti. Idi !
Svinuta kosa joj viri
s bezbrojnih podmorskih hridi
slaće ti glasnike svoje
gusare, groznice, bune,
žeđu ti utrobu gristi
razorne vitlat tajfune."
" Dosta je ! Staračko srce
u tebi umorno bije.
Govori oprez, iskustvo
što se po lukama krije .
Pa nek me udave rađe
vali tog sinjeg groblja,
ne, bezimen član ja nisam
neznanog pomorskog roblja.
Kukavan kapetan samo
skriva se u svakoj dragi
i plovi u pola vjetra
po davno utabanoj stazi.
Oblake silne ću, makar
vezat za katarke svoje ,
pa njinim zanosnim ritmom
snove ostvarit moje !"
***
Kao da je uvaženi pjesnik Milošević lično prisustvovao žustrim porodičnim raspravama mladog kapetana Iva Vizina i starijih, iskusnijih kapetana, koji pustu mladalačku želju da se oplovi svijet smatraju oholom ludošču.
Vječiti sukob generacija, bez kojega ne bi ni bilo istorijskih podviga i napretka.
Ipak, ništa nije moglo zaustaviti kapetana Iva Vizina: ploveći kao mornar, poručnik, pa kapetan, skupljao je iskustvo, znanje i novac za veliki podvig. Naručiće a nakon dvije godine 1850.g i preuzeti jedrenjak tipa brik od čuvenog Andrije Zanona na Rijeci. Solidan, čvrst, 311 tona nosivosti, sa dva topa, novi SPLENDIDO će kapetan Vizin prvo isprobavati dvije godine u olujama Crnog Mora, Mediterana, pa Biskajem do luka Sjeverne Evrope, trgovati i spremati se za veliku avanturu.
A onda, 11.februara 1852. iz Antwerpena u Belgiji, sa teretom tekstila, na put oko svijeta: prvo Atlantikom, preko Ekvatora na južnu hemisferu do zloglasnog Rta Horn, pa obišavši ga pacifičkom obalom J.Amerike stiže do Valparaisa u Chileu. Tu će ukrcati hranu za San Francisko pa preko Pacifika do Honolulua, na Havajima. Od sredine 1853. pa do marta 1859. dakle skoro 6 godina, Splendido će ploviti i trgovati po Kineskom moru, ostrvima Malezije i Filipina, Singapura, Bankoka i oko cijele Australije.
Više puta je mijenjao cijelu posadu, osim vjernog pratioca poručnika Fridriha Bellavite iz Prčanja, doživljavao je pobune, piratske napade, velike nepogode i oluje.
Konačno, februara 1859, sedam godina nakon početka putovanja, kapetan Vizin i njegov Splendido će krenuti iz Singapura ka Evropi, oko Rta Dobre nade, uz Afriku do Gibraltara u Mediteran.
30.jula 1859.god. vezao se u Trstu, nakon 7 godina, 6 mjeseci i 19 dana putovanja.
Bio je prvi koji je pod zastavom Austrougarske oplovio svijet i zato bio nagrađen najvećim počastima uključujući i zvanje počasnog građanina Trsta. Poručnik Bellavita će takođe biti odlikovan zlatnim krstom za zasluge.
***
POVRATAK PRČANJU
Ja morem po svjetu plovim,
brod mi je moj drugi dom,
al’ uvijek sa žarom novim
vraćam se Prčanju mom.
O dragi Prčanju grade,
ponosne Boke si sin,
ime ti proslavit znade
kapetan Ivo Vizin!
Po tebi nekad sam htio,
obišao dvorce i hram,
al’ srce veliko, skrito,
tek sada u tebi znam.
O dragi Prčanju grade,
luko za Boku i svijet,
krase te i skalinade,
valovi i parapet!
U tebi sve su mi draže
Ćakule s rive i vrt
i jedra, barke i plaže
Glavati I Markov rt.
O dragi Prčanju grade
pomorca starog dom,
na moru tvoje su nade
i ljubav za Bokom svom!
Vladimir Brguljan
Vladimir Brguljan rođen je u Zrenjaninu.Otac mu je bio kapetana duge plovidbe iz Prčanja, majka Bokeljka, pa kao kod većine pjesnika koji žive dalje od mjesta svojih uspomena, nostalgija mu pjesme dodatno obogaćuje ljubavlju prema Boki. Naslovi pjesama to i dokazuju: : Perast, Boki, Kotor, Povratak Prčanju…Zbirke pjesama objavljuje od 1979.god.- Bez mora, 2008.god. zbirku Kuća u Perastu, 2009.god.Putovanja a zbirka Zaboravljena luka objavljena je 2015.godine. Objavio je i dvije knjige sa izborom poezije jugoslovenskih pisaca o Boki, pod naslovom Nemirni zaliv 1991.god. i Zaliv tišine 2007.god.
***