Kultura

Poštovani ljubitelji Boke Kotorske, tradicije klapskog pjevanja i kulturne baštine Crne Gore, u ovim vremenima iskušenja i zajedničke borbe za pobjedu nad pandemijom, MFK Perast priređuje ovaj serijal napisa o stvaraocima iz oblasti klapskog pjevanja, vrijednog dijela naše kulturne baštine.

PRILOG br.9 je uvodna riječ iz naše Lirice br.4 o Dioniziju de Sarno San Đorđu, u javnosti poznatog kao kompozitoru prve crnogorske opere Balkanska carica, po drami- stihovanoj tragediji knjaza Nikole I Petrovića Njegoša.

Manje je poznata njegova knjižica Uspomene iz Perasta iz 1896.godine sa 15 narodnih pjesama iz Perasta.

U sljedećem prilogu će biti objavljen rad našeg akademika,  dr Miloša Miloševića,  o životu i djelima Dionizija De Sarna San Đorđa.

Želimo Vam ugodno čitanje uz poruku: čuvajte sebe i druge, ostajte doma i dobro Vam zdravlje! 

MFK Perast

Milan Kovačević

Urednik festivalske biblioteke „Julije Balović“

Riječ izdavača

JUBILEJI -  zapis urednika,  26.aprila 2016.

Ovih  proljećnih dana za nas u Festivalu sve protiče u znaku  ovogodišnjih jubileja  i užurbanih priprema da na dostojan način, najbolje što znamo i onoliko koliko možemo, obilježimo svaki od njih. Najznačajnijem - proslavi 10 godina obnove nezavisnosti  Crne Gore, poklonićemo naš raspjevani, puno skromniji ali vrijedan jubilej:  XV Međunarodni festival klapa Perast.

Jubileji  nas često ispune i tugom jer nose sjećanja na prijatelje, saradnike i drage ljude koji više nijesu sa nama. Prije 15 godina, troje članova Društva prijatelja Perasta i zaslužnih žitelja  ovog baroknog bisera,  oduševljeno su podržali zamisao da na pjaci pred Crkvom Svetoga Nikole organizuju smotru klapa. Bili su to Stanka Montan (1940 - 2010), Milja Radulović (1949 – 2014) i Miro Braić (1947 – 2015). Stanka Montan, vedra, preduzetna, puna entuzijazma i energije nas je prva napustila. Gđa Milja je sa druge strane bila ona tiha, postojana podrška svakoj dobroj zamisli  koju bi umno i kultivisano obrazložila uz zaključak: to je dobro za Festival, dobro je za Perast! Prije tačno dvije godine, 30.4. 2014,  na  Veče sjećanja na Stanku i Milju od njih se oprostio veliki prijatelj Festivala, Janes Vlašić  sa klapom Vela Luka i pjesmom Čuvao te dobri Bog. Naš Miro Braić je bio inicijator, osnivač i dugogodišnji predsjednik U.O. Festivala  i to je radio sa urođenim taktom i smirenošću. Uvijek je pomirljivo i strpljivo vodio taj naš festivalski brod uzburkanim morem novih ideja,  smjelih i zahtjevnih aktivnosti kojima smo obogaćivali naše programe. Uvijek je težio rješenju a to je već  veliki iskorak. Trebalo je spoznati način da se Perastu vrati sjaj, da se uspavani grad oživi. To je bila prije svega velika obaveza prema precima sa kojima Peraštani  i Bokelji uopšte  imaju poseban odnos i ogroman respekt. Svo troje su Festival - njihovo klapsko čedo, njegovali srcem  i  radosno dijelili sa nebrojnim zaljubljenicima u  Perast i Boku. A mi ovo sjećanje na njih dijelimo sa Vama.

 Jednom drugom Bokelju, koji je Gospi od Škrpjela  zaviještao srce i životno djelo, poštovanje se ukazuje baš danas seminarom i koncertom. Upravo se vraćam sa  sjećanja na don Branka Sbutegu, 10 godina nakon njegovog oproštaja sa ovozemaljskim svijetom. Njegovim imenom se naziva program Don Brankovi dani muzike, koji su, kao i naš Festival klapa, dio multikulturalnog programa  KotorArt.

U bezbroju citata koji potvrđuju besmrtnost intelektualca kojega je iznjedrila Boka svim  svojim iskonskim vrijednostima, nalazim baš misao o životu i vrednovanju naše zemaljske misije: Ne mjeri se nečiji život brojem napisanih knjiga, brojem objavljenih diskova, osvojenih nagrada, a ponajmanje zarađenim parama, nego zapravo- koliko ostajete utisnuti u one koji ostaju poslije vas.

Festival klapa u Perastu se može pronaći u svakoj  riječi  ove istine koju je sinoć, na koncertu posvećenom don Branku, izrekao pijanista Ratimir Martinović. Tokom 15 godina: 297 klapa, 3000 učesnika, 15.000 posjetilaca na trgu pred Crkvom Sv.Nikole, 1 stara, zaboravljena sveska sa 155 notnih zapisa i  1 naučna knjiga tim pjesmama posvećena, 4 Lirice, 50 novih klapskih, 300 bokeljskih, crnogorskih, narodnih i autorskih partitura na našem sajtu... Da, ovi festivalski  brojevi su samo govor statistike jer postoji nešto vrijednije, trajnije i  značajnije. Pjesnički  rečeno: kudeljom  vezano za vjekovne običaje, svilenim vezom prepleteno u bogatstvu raznovrsnosti, doneseno jedrima, zapisano nostalgijom mornara i konačno  usidreno u Boki - pjesma, tradicija klapskog pjevanja utkana u kulturnu riznicu  Crne Gore, da ostane za vjekove poslije nas.

Iza brojeva uvijek stoje ljudi

U Boki su preteče te današnje klapske  prvo one najstarije, jednoglasne- tradicionalne pjesme iz kola, svadbarske, počasnice, običajne i vjerske,   a po onome što imamo zapisano,  višeglasno harmonizirano pjevanje u dva, tri i četiri glasa  je sasvim ustaljeni način pjevanja tokom 19.v. Pjesme koje objavljuje  Dionisie de Sarno -San Giorgio u svojoj knjizi Uspomena iz Perasta 1896. (15 narodnih pjesama)  ili Ludvik Kuba 1907.g. u svojoj svesci  Pjesme dalmatske iz Boke (155 notni zapis), u trenutku kada ih zapisuju  već su, ko zna od kada, poznate u Boki  pjevačima i pjevačicama iz Perasta, Dobrote, Mula, Kotora, Tivta... Obojica slavnih zapisivača označavaju  ih kao narodne -nijesu im bili poznati autori ni stihova ni melodije. Mi smo im jednako zahvalni  na ostavljenom muzičkom blagu i upisujemo te nepoznate narodne  autore uz našeg Tripa Tomasa, Begua, Gregovića, Minju Vučetića... uz one prve kotorske klape, Deštregove sa kraja XIX vijeka, predratne Maće i Vampire, pa do Bokelja iz Novoga, Karampane, Bokeljskih mornara, Bisernica  i Incanta iz Kotora, Castel Nuova iz Herceg Novoga  ili Alata  i  Assa voce iz Podgorice koji danas promovišu klapsku muziku širom Crne Gore i  van njenih granica. 

Predugačak bi bio cjeloviti spisak  svih kojima ostajemo zahvalni što su svojim radom, pohvalom, kritikom i sugestijom, djelom ili izvedenom pjesmom izgrađivali današnji Festival klapa u Perastu. Pomenućemo ipak manji broj naših prijatelja iz klapskog svijeta: dr Nikola Buble je još prošle godine  po drugi put zasijedao Stručnim žirijem Festivala i prerano, par mjeseci nakon toga iznenada preminuo. Janes Vlašić i njegove klape sa Korčule su sa nama u Perastu od našeg drugog Festivala 2003. godine. Čuvenom pjesniku Jakši Fiamengu, dugogodišnjem Predsjedniku žirija za najbolji tekst Nove klapske pjesme ovog marta smo se  zahvalili koncertima crnogorskih klapa u Kotoru i Tivtu pjevajući njegove pjesme. Tu su i neki najčuveniji autori i uspješni obrađivači pjesama poput  Krešimira Magdića, Jure Šaban Stanića, Maria Katavića, Vinka Didovića, Ane Kodrić – Ivelić, Vicka Dragojevića, Nade Popović iz Kotora, don Dragana Filipovića... Od blizu 300 klapa koje su pjevale u Perastu, ističu se najslavnije iz raznih krajeva regiona: korčulanski Kumpanji  i Vela Luka, iz srca Dalmacije  Kambi, Šufit, Sebeniko, Žrnovnica, Bunari iz Vodica, Morbin sa Brača, Kurenat sa Mljeta, Bukaleta iz Pazina, Teranke iz Pule, Kranjski oktet iz Slovenije, čuvene  Neverinke, Luka iz Rijeke, Ventula i Ardura iz Splita, vjerne nam Oršulice iz Vodica, Drača iz Mostara, Trebižat i Signum iz Čapljine, Constantine iz Niša, Libero iz Leskovca, Panon iz Novog Sada, vanredne pjevačice ethno muzike Korone iz Sarajeva. Zahvalni smo prof. Jasminku Šetki, Umjetničkom direktoru festivala i brojnim prijateljima iz stotine klapa koje smo čuli u Perastu.

Iza brojeva uvijek stoje ljudi, njihove iskre nadahnuća, posvećenost i pregalaštvo da se od zamisli stvori djelo, uz bezbroj prepreka, premišljanja i raznolikih teškoća. No, na kraju puta  ipak osmjeh ozarenosti, zadovoljsvo novog ostvarenja koje će biti predstavljeno publici  stihom, notama i pjesmom. A iza tih naših versa i partitura, otpjevanih u serenadama, počasnicama ili  veselim škercima,  imena i prezimena  su autora u beskrajnom nizu, neka koja pominjemo slavna i vrlo zaslužna. Zapisujemo ih kao i njihove pjesme, da se sačuvaju od zaborava, da se utisnu u sve nas, zahvalne ljubitelje današnje klapske muzike.

Izdavaštvo Festivala klapa u Perastu

Na naučnom skupu 2012.g. inicirana je ideja o  knjizi  Ludvik Kuba: Pjesme dalmatske iz Boke, 1907.g. koja je promovisana na prošlom XIV Festivalu, 25.juna 2015.g. Knjiga koju potpisuju autori -  etnomuzikolozi dr Jakša Primorac iz Zagreba i dr Zlata Marjanović iz Kraljeva,  od stručne je javnosti ocijenjena vanrednim doprinosom etnomuzikologiji Crne Gore. Pored naučne vrijednosti knjige,  poseban značaj je otkriće Kubinih  155 notnih zapisa iz Boke za koje se u Crnoj Gori uopšte nije znalo! Original  sveske se čuva u  Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu od 1964 g,  a Festival Perast je prva institucija kojoj je  2012.g. dozvoljeno kritičko objavljivanje ovih notnih zapisa.

LIRICA - Dio Kubinih starih zapisa smo 2013.g. ponudili na obradu poznatim klapskim autorima iz regiona i Crne Gore. U  festivalskom izdanju LIRICAbr 1. objavljujemo 38 savremenih obrada notnih zapisa iz 1907. čime je udahnut novi muzički život tim već zaboravljenim bokeljskim pjesmama. Njih dvadesetak su te godine izvedene na nezaboravnom koncertu Renesansa bokeljske pjesme.

LIRICAbr.2  iz 2014.g. sadrži  34 Nove klapske pjesme  koje su  premijerno izvedene na festivalima od 2009-2014.po našem redovnom  konkursu  na temu Boka kotorska- more i pomorstvo.  Danas imamo zbirku od  već 50 novih pjesama iz istoimene kategorije. Među njima je i pjesma Slava Perasta za koju je stihove napisao Božo Vodopija, muziku i obradu Vicko Dragojević iz klape Kaše iz Dubrovnika koji su sa njom osvojili sve nagrade XIV Festivala 2015.g. Skupštinskom odlukom Festivala ova pjesma je proglašena  Festivalskom himnom.

LIRICAbr.3  iz 2015. je posvećena bokeljskim autorima XX v.  To je antologijski izbor 39 pjesama TripaTomasa, Nikole Gregovića, Iva Begua, Dragana Rakića, Nikole Čučića, Miodraga Vučetića i Božidara Ivaniševića. Većina ovih pjesama je uvrštena u repertoar ne samo domaćih klapa već  je posebna draž izadovoljstvo da ih slušamo u različitim obradama i izvedbama klapa koje nam dolaze izvan Crne Gore.

JUBILARNI CD FESTIVALA. Najbolje izvedbe sa prethodnih festivala  ove godine objavljujemo na dvostrukom CD-u sa 36 pjesama.  U antologijskom izboru prof. Jasminka Šetke, umjetničkog direktora i Milana Kovačevića, izvršnog direktora Festivala, nalazi se prava reprezentacija pjesama i klapa kao   muzički prikaz samog Festivala i njegovih dostignuća u čuvanju kulturne baštine. Tu su upravo te četiri kategorije na kojima se Festival temelji: Bokeljske pjesme, obrade Kubinih zapisa, Nove klapske pjesme i  posebnost -izbor  najboljih pjesama iz Crne Gore i regiona izvedenih na  revijalnim koncertima Zavičajne harmonije - Perast  2014-2015.

Dionisie de Sarno San Giorgio u LIRICI br.4

Dosljedno našoj festivalskoj misiji  njegovanja muzičke tradicije klapskog pjevanja,  istražujemo najstarije notne zapise na kojima se vremenom  razvijalo višeglasno pjevanje kakvo danas poznajemo.

Na Dionisia de Sarna-San Giorgia, kod nas poznatijeg kao kompozitora prve crnogorske opere Balkanska carica, po drami - stihovanoj tragediji knjaza Nikole I Petrovića Njegoša, upućuju nas mnogi zapisi i djela ovog Italijana iz plemićke porodice ali  prije svega knjižica  USPOMENA IZ PERASTA  u kojoj De Sarno 1896. objavljuje  15 narodnih pjesama  koje je priredio za pjevanje i klavir.

U LIRICI br. 4 će čitaoci naći zaista  obilje  podataka o de Sarnu u radovima dr Miloša Miloševića i etnomuzikologa dr Zlate Marjanović, naše dugogodišnje saradnice koja naučno analizira upravo Uspomene iz Perasta. Pokušali smo, uređujući ovu Liricu, da zadovoljimo  interes  čitalaca koji su ljubitelji  klapskog pjevanja a i znatiželjni da saznaju djeliće muzičke istorije Perasta i Boke,  dok bi u ozbiljnoj naučnoj analizi  dr Z.Marjanović  muzički eksperti mogli  naći podstreka da daljeistražuju  korjene naše muzičke  tradicije i na  njoj stvaraju nova djela.

Stoga ovdje samo naglasak na  onome što nas je već i kao nagovještaj  velike  muzičke, istorijske i kulturološke vrijednosti  privuklo detaljnijem radu i ovoj objavi.

Prije svega  sama  Dionisijeva posveta, koja je sasvim  u skladu sa našim festivalskim čuvanjem baštine:

VRLIM PERAŠTANIMA

DA BI SE OVJEKOVJEČILE NARODNE NJIHOVE

PRAGJEDOVSKE  PJESME

SKUPLJENE I MUZIČKIM ORIGINALNIM NOTAMA

PREDANE

U ZNAK BRACKE LJUBAVI KOJA GA S NJIMA VEŽE

DIONISIJE DE SARNO – SAN GIOGIO

ODAJE I POSVEĆUJE

Baš kao što su De Sarno i mnogi zapisivači narodnih kazivanja i pjesama, osjećali dug prema stvorenim vrijednostima i odgovornost da ih predaju novim naraštajima, tako se i mi u Festivalu klapa u Perastu, u ovim jubilejskim danima,  pridružujemo takvoj misiji našim skromnim doprinosom. 

Milan Kovačević

Urednik