Kultura

Poštovani ljubitelji Boke Kotorske, tradicije klapskog pjevanja i kulturne baštine Crne Gore, u ovim vremenima iskušenja i zajedničke borbe za pobjedu nad pandemijom, MFK Perast  priređuje ovaj serijal napisa o stvaraocima iz oblasti klapskog pjevanja, vrijednog dijela naše kulturne baštine.

PRILOG br.7 je izvod iz naše Lirice br.3 o prof.Nikoli Gregoviću, vanrednom i svestranom entuzijasti na polju muzike i muzičke pedagogije. Osnivač je mnogih klapa, mandolinskih sastava, horovođa, dirigent, kompozitor, obrađivač narodnih zapisa, hroničar klapskih događanja što je rezultiralo njogovom „Antologijom klapskih pjesama“ iz 2006. godine. Za MFK Perast djela prof. Nikole Gregovića imaju  posebno vrijedan značaj. 

Želimo Vam ugodno čitanje uz poruku: čuvajte sebe i druge, ostajte doma i dobro Vam zdravlje! 

MFK Perast

Milan Kovačević

Urednik festivalske biblioteke „Julije Balović“

NIKOLA GREGOVIĆ ( 1926-2010) rođen je 1926. godine u Kotoru. Završio je Učiteljsku školu u Nikšiću, Srednju muzičku školu na Cetinju i diplomirao na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Od 1951. godine bavi se pedagoškim radom. Kao profesor muzičkih predmeta radio je u mnogim osnovnim i srednjim školama u Nikšiću i Kotoru. Bio je direktor Muzičke škole u Nikšiću, a od 1974. do 1989. godine profesor na predmetu Metodika muzičke nastave na Pedagoškoj akademiji u Nikšiću na odsjeku za razrednu nastavu i predškolsko vaspitanje.

Uporedo sa pedagoškim bavio se i kulturnim radom. Osnovao je i vodio mnoge tamburačke orkestre i horove (orkestar Učiteljske škole iz Nikšića, hor i orkestar Veljko Ćatović iz Risna, orkestar osnovne škole Njegoš iz Kotora, hor Zahumlje iz Nikšića, hor Nikola Đurković iz Kotora i dr.) sa kojima je uspješno nastupao u zemlji i inostranstvu i dobio više prestižnih nagrada i priznanja.

Nikola Gregović napisao je veći broj pedagoških radova i knjiga: 1982. godine sa prof. R. Zakrajšekom i prof. R. Vučekovićem objavio je udžbenik Muzičke radosti za III i IV razred osnovne škole, sa prof. A. Homenom zbirku kompozicija Pjevajmo svi, 1984. godine Školu za melodiku. Vrijedno je istaći da je komponovao muziku, na tekst Dubravke Jovanović Kotor-Srećan grad, koja je danas HIMNA KOTORSKOG FESTIVALA POZORIŠTA ZA DJECU . 2006. godine štampa izvanredno vrijedan doprinos klapskoj muzici- Antologiju klapskih pjesama.

Za svoj rad dobio je više nagrada i priznanja: Medalju rada (1959.), Nagradu oslobođenja grada

Kotora (1986.), nagradu kulturno-prosvjetne zajednice Crne Gore Miladin Perović« (1989.) “Nagradu 21. novembar” grada Kotora i dr.

SVESTRANI MUZIČKI STVARAOC: gornji biografski sažetak, skromno, sasvim nalik na prof. Nikolu Gregovića, ni približno ne oslikavaju njegov intenzivni, vrlo dinamičan rad na mnogim poljima muzičke umjetnosti. Ogromna pokretačka energija, posvećenost i entuzijazam u stvaranju novih muzičkih sastava, formi i sadržaja, karakterišu njegov svestrani rad. Brojne generacije onih koji su se u Kotoru bavili muzikom, pomenuće prof. Gregovića: od onih kojima je radeći kao profesor gitare prenio osnovna znanja o ovom instrumentu, do nebrojeno onih koji su prošli kroz njegove mandolinske orkestre koje je osnivao i posebno volio. I ovi talentovani muzičari iz popularne ŠKURIBANDE ( fotografija sa njihovog nastupa u Perastu) su prošli Nikolinu školu.

Tokom 1990-1994g. Nikola Gregović je bio i dirigent Gradske muzike Kotor.

Ipak najplodnije, Nikoli drage muzičke i životne partiture su one napisane za klape i proživljene u radu sa klapama. Posebno sa klapom Karampana.

Muška klapa Karampana osnovana je 1980. godine u Kotoru i djelovala je do 2006. godine pod vodstvom profesora Nikole Gregovića. Klapa je dobila ime po staroj opjevanoj kotorskoj česmi.

Veći dio repertoara klape sastojao se od izvornih i komponovanih pjesama sa motivima iz Boke Kotorske i zaleđa. 1982. godine snimila je LP ploču i audio kasetu, a 20 godina postojanja obilježen je publikacijom CD-a. Ivan Begu je u tom periodu jedan od važnih članova klape i muzičkih saradnika prof. N. Gregovića.

U međuvremenu klapa se sedam puta takmičila na uglednom festivalu u Omišu, a 2003. na Festivalu klapa u Perastu. Snimali su emisije za nekoliko televizijskih centara i nastupala u više gradova bivše Jugoslavije i u inostranstvu.

Brojni pjevači nastupali su u Karampani u dugom periodu njenog trajanja, a kvalitetom se posebno isticao tandem basova – Branko Paljušić i Mario Janković. Njihova prerana smrt bila je nenadoknadivi gubitak za klapu.

Do svoje 80-te godine profesor Gregović je vodio Karampanu, a onda se zbog narušenog zdrav-lja povukao, pa je klapa od tada prestala sa aktivnostima. Poslednje nastupe te 2006. godine imala je u sastavu: Momčilo Milošević (1.tenor), Rajko Krivokapić (1.tenor), Branko Marković (2.tenor), Tomislav Mizdrak (2.tenor), Budimir Popović (bariton), Nikola Gregović (bariton i voditelj klape), Andrija Saulačić (bas) i Igor Vavić (bas).

Sa ženskom klapom ALKIMA iz Kotora, za koju piše brojne obrade, intenzivno sarađuje od samog osnivanja.

Jasna Jeknić Stijović, dugogodišnja članica te klape evocira uspomene na prof. Nikolu : "Divan čovjek, veliki entuzijasta, profesor Nikola Gregović, negdje s proljeća davne 1995. me

zamolio da mu pomognem u ideji, da nakon Bisernica Boke, formira još jednu žensku klapu. Obećala sam ali nijesam mnogo učinila da ispunim obećanje. Medjutim, temperamentni i pun energije Nikola nije odustajao od svoje namjere i svog novog projekta i malo po malo, uglavnom njegovim zalagan- jem i trudom da odabere lijepe i dobre ženske glasove, krajem iste godine počela je sa radom ženska klapa, bez imena....

Kako radeći sa profesorom Gregovićem nema praznog hoda, već u februaru naredne godine klapa ima i prvi javni nastu, nakon čega se redjaju pozivi i pišu planovi što je naravno zahtijevalo i mnogo drugog, pa i ime klape. Tada se doziva u pomoć još jedna draga osoba, profesorica Gracijela Čulić i tako nastade ime ALKIMA, dobra vila, zaštitnica Kotora koja se, po legendi, javlja nad gradom kad je mjesečina. Saradnja sa ovo dvoje divnih ljudi, voditeljem i osnivačem klape i kumom klape nastavila se.

Profesor Gregović je narednih desetak godina neumorno i na zanimljiv način vodio žensku klapu Alkima, a uz mandolinski orkestar, pjesma klape je stvarala i poseban mediteranski štimung. Divno sjećanje nosim na posljednji koncert sa profesorom Gregovićem i mandolinskim orkestrom u januaru 2003. g. I nakon toliko godina, dok pišem ove redove, redjaju se slike i naviru topla sjećanja na velikog i neumornog stvaraoca, zaljubljenika u muziku, u klapsku pjesmu, u Kotor i Boku...

Kakav je bio a i ostao u našim sjećanjima Nikola Gregović?

Nikoli je muzika bila dio života ili ponekad i sam život. Činilo se da je volio život isto koliko i muziku. Njegov sugestivni Allegro plijenio je njegove prijatelje muzičare i klapske pjevače. Sve do one fatalne kadence jedne ljetnje večeri kada su se zvijezde i vječnost kamene katedrale vezale zauvijek uz njegovu posljednju melodiju kojom je pozdravio život.

OMAŽ PRIJATELJU I VELIKOM STVARAOCU :

27.juna 2010.g. - završna noć IX Festivala klapa u Perastu. Umjesto da, kako je planirano, to bude Revijalna noć prof.Nikole Gregovića, uz njegovo prisustvo, bio je to Omaž. Okupili su se svi iz muzičkog života Boke, članovi porodice, prijatelji i brojni poštovaoci Nikole Gregovića da se te noći kroz pjesmu i muziku poklone njegovom djelu.

Od tada je ustanovljena i posebna, vrlo vrijedna nagrada za kompozicije, aranžman i izvedbu

Nove klapske pjesme, koja se zove Prof Nikola Gregović.

Iz oproštajne riječi koju je urednik Lirice napisao u ime Festivala, donosimo izvod :

... Upravni odbor Festivala pokušava da programsku koncepciju i aktivnosti usmjeri ka što sadržajnijem i kvalitetnijem njegovanju domaće klapske muzike. Između ostalog, uveli smo kat egoriju Nove klapske pjesme, inspirisane Bokom, pokušavamo da sakupimo, štampamo i objavimo sve ono što su na polju klapskog pjevanja stvorili domaći autori, želimo da Festival pomogne u stvaranju i promovisanju novih klapa sa ovog područja, da imamo što više lijepih tekstova, divnih klapskih melodija i aranžmana...

A kad pogledate to što mi radimo tokom poslednjih devet godina trajanja Festivala, shvatite da je to samo mali dio onoga, što je jedan muzički zaljubljenik- radio čitav svoj život. Nije onda nikakvo čudo da smo tako oduševljeno, svi iz Upravnog odbora Festivala, prihvatili ideju da se Revijalno veče IX Međunarodnog festivala klapa, održi u znaku bogatog muzičkog stvaranja, istinskog zaljubljenika klapskog pjevanja, Profesora Nikole Gregovića.

Kada smo mu to saopštili, krajem marta o.g., Profesor Gregović je bio malo umoran, pred operaciju katarakte, ali gotovo dječački pun optimizma, planirao kada ćemo se nakon operacije sastati da dogovorimo detalje. Jedino je zdušno brinuo da mu to ne poremeti SLAVU, Svetog Iliju 2. avgusta.

I zaista , kao da su mu 24 a ne 84 godine, ubrzo nakon operacije, primio je taj naš znak pažnje sa poštovanjem i zahvalnošću i sa elanom, pun ideja, zamišljao ko će sve pjevati iz njegove Karampane , kakav repertoar odabrati, što će svirati njegov mandolinski orkestar, koje ćemo klape pozvati da učestvuju.... I već u tom relativno kratkom vremenu našeg sastanka, mogli ste uočiti taj muzički nerv, stvaralački temperament, kreativni nemir, koji je njemu bio tako svojstven u neprekidnom, neumornom i potpunom predavanju muzici.

Festival je sa Profesorom Gregovićem sarađivao već od svog nastanka. Njegova „Karampana“ je nastupila na našem drugom po redu Festivalu, on sam bio član stručnog žirija, sa interesom je pratio naše aktivnosti tokom ovih godina... Njegova Antologija klapskih pjesama je postala obavezni dio muzičke literature i ko god bi od klapa iz našeg okruženja pitao za domaće klapsko stvaralaštvo – naš prvi izbor je Antologija profesora Gregovića.

Nikad ne znamo koliko je vrijedno nešto što imamo - dok to ne izgubimo. Tako je i sa muzičkim stvaralaštvom Profesora Nikole Gregovića. Nama iz Festivala je posebno drago da smo te vrijednosti prepoznali već odavno i da smo mu, za života, iskreno željeli ukazati priznanje i zahvalnost orga- nizacijom Revijalne večeri - njemu u čast.

Kada smo za tu priliku birali skromni poklon, da ga potsjeća na njemu posvećeno Revijalno veče IX Festivala, slika masline je neodoljivo asocirala na sve što je pretstavljao Profesor Nikola Gregović i u muzičkom stvaralaštvu kao i u svojoj životnoj plemenitosti i nesebičnom davanju.

Tom slikom smo željeli i da mu zahvalimo, makar najskromnije, za sve što je dao Festivalu klapa u Perastu i klapskoj muzici Crne Gore.

Dugogodišnja saradnica i prijateljica, Gracijela Čulić se na svoj način oprostila od svima dragog Nikole:

POSLEDNJA MELODIJA

Umoran,

pod zvjezdama

 nisi ni slutio da

 je nemirno

 svitao dan,

i da će

 poslednja

 melodija,ostati

 tvoj vječni san.