Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Kultura

21.05.2023
659

MEDIN: PRAKSA RIBARENJA KAO NEMATERIJALNO DOBRO S MULA

U okviru manifestacije „Dani Mula“ koja je krajem prošlog mjeseca održana u našem gradu, na temu: „Prilog mapiranju, zaštiti i valorizaciji kulturne baštine Mula: fragmenti“ govorio je mr Dušan Medin sa Fakulteta za kulturu i turizam Univerziteta Donja Gorica.

On je govorio o kulturnoj baštini Mula, odnosno postupku kojim je došao do informacija kojih je, ističe, jako malo. Skrenuo je pažnju o trenutnoj situaciji kada je u pitanju valorizacija kulturne baštine i govorio o mogućnostima za bolje upoznavanje kulturne baštine Mula.

„Šta zapravo znamo o kulturnoj zaostavštini Mula – naslov je koji bi bio prikladniji za moje izlaganje, odnosno šta ja o tome znam ili neko drugi ko nije odavde, ko se tom tematikom ne bavi, ko tu ne živi i ko će se primarno o tome interesovati iz pisanih izvora. Konkretno mislim iz objavljene literature, dokumentacije institucija i interneta.

Meni se čini da većina nas koji se možda bavimo nekim drugim djelovima Crne Gore ili šire, a da nismo odavde, da nismo Muljani, te da nismo zainteresovani samo za bokeško nasljeđe, mi o tome minimalno znamo. O tome ne učimo na fakultetima ili se time bave pojedini studijski programi. O tome nema ni dovoljno literature, možda nas ni putevi ne vode na stranu Mula i onda su i naša znanja ograničena. Naravno, znamo lokaciju, geografski kontekst, prirodni, kulturni, izvanrednu ljepotu, ali nekako mi se čini, makar iz mog dosadašnjeg iskustva, da se nisam mnogo zadržavao, već zapravo prolazio kroz taj prostor i onda o njemu promišljao tek povremeno. Naravno znamo i o Blaženom Graciji sa Mula, znamo i sve više o našem važnom ilustratoru, strip crtaču, slikaru i umjetniku Andriji Mauroviću, čovjeku sa širokim spektrom interesovanja i glumcu s Mula“ – kaže Medin.

Na manifestaciji „Dani Mula“ pokrenuta su pitanja kakva je i čija Maurović baština, ko ga baštini, te da li ga na Mulu dovoljno baštinimo, a kako Medin ocjenjuje, na široj teritoriji Crne Gore malo je onih koji poznaju njegov lik i djelo što će, nakon konferencije biti promijenjeno. Zbog toga je, ističe, veoma važno održavati konferencije ovoga tipa kako bi vratili fokus na zaboravljene ljude i prostore od velikog značaja.

On je, između ostalog, govorio o tome gdje se zainteresovani mogu informisati. Jedna od adresa je, navodi, Cobiss, sajt digitalne bibliotečke građe.

„Kada se ukuca riječ MUO, samo 13 podataka je dostupno na crnogorskom Cobiss-u. Znamo da nam biblioteke nisu baš toliko brze da sve što imaju unose u Cobiss, ali čini mi se da svakako nije naročito obimna dostupna literatura, što jedno mjesto poput Mula ne zaslužuje. Zaslužuje mnogo više, mnogo bolje i ovaj skup će svakako pomoći sa svojim programima, sažecima i publikacijama koje će biti kruna manifestacije da dobijemo veći fond bibliografskih jedinica. Otišao sam do Uprave za zaštitu kulturnih dobara u blizini Ministarstva kulture na Cetinju i ponešto dodatno o tome saznao.

Kulturno dobro je zaštićena kulturna baština. I naravno tu su poznata četiri nepokretna kulturna dobra“ – objašnjava Medin.

Prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, podsjeća, svi imamo pravo da iniciramo da se kulturna dobra, odnosno kulturna baština za koju smatramo da postoje kulturne vrijednosti, bilo pokretne, nepokretne, nematerijalne, itd., mogu nominovati, odnosno inicirati da se zaštite.

„Tu su pokretni fondovi malih kolekcija, pisana građa i još mnogo toga što postoji, objekti, prvi red kuća uz more, možda čak i praksa ribarenja na Mulu kao nematerijalna kulturna baština, po kome je ovo naselje izuzetno poznato. Jedna od prvih asocijacija za Muo jeste ribarenje o čemu je i pisano. O tome ima literature, praksa je živa, tako da bi možda baš to trebalo nominovati kao prvo nematerijalno kulturno nasljeđe s Mula.

U popisu dokumentacije Uprave za zaštitu kulturnih dobara o tome šta je pokretni arhivski fond nalazi se dokumentacija iz Istorijskog arhiva Kotor - Zbirka spisa opštine Muo. Arhivski fond bi bilo peto kulturno dobro koje se odnosi na Muo.

Ovo su stvari koje su podložne promjenama, koje se mogu popravljati, širiti. Moj prijedlog o zaštiti kulturnog dobra neka Muljani dalje razvijaju. Možete lično podnijeti inicijativu. Ja sam nedavno podnio za kraj odakle dolazim - Paštroviće, da se zaštiti paštrovska nošnja“ – priča Medin.

Prema njegovim riječima, na spisku potencijalnih kulturnih dobara koji Uprava za zaštitu kulturnih dobara takođe vodi nema podataka iz Mula.

„Sigurno da ima u arheološkim istraživanjima, to nisam uspio da pretražim. U projektnoj dokumentaciji koja mi je bila dostupna na Cetinju, nekadašnjeg Zavoda i Centra za arheologiju Crne Gore o Mulu nije bilo ničega. Ali šta se još tu može naći u dokumentaciji o kulturnim dobrima o ovih 4-5 lokaliteta, jednom pisanom pokretnom fondu, o projektima arheoloških rekognosciranja, o izvještajima Komisije iz 2004. , za utvrđivanje stanja nepokretne baštine iz Elaborata odakle sam crpio podatke i koji mogu da budu još bolji, te šta možemo još reći iz rekognosiranja podmorja. Ne znam da li je ono u Upravi, ja ga nisam ni tražio, ali svakako ga treba konsultovati“ – ističe Medin.

Da bi znali o Mulu još više, navodi,  moramo čitati literaturu, naučnu, stručnu, tehničku dokumentaciju, terenske dnevnike.

„Ja sam se bazirao na jednoj instituciji. Mnogo toga bi još bilo kada bi otvorili kućne arhive, dokumentacije, kada bi podijelili sjećanja koliko bi se tek podataka tu našlo. Nadam se da je ovo samo prvi skup o Mulu koji može postati tradicionalna manifestacija, pa se anualno ili bijenalno održavati i tako širiti korpus, ne samo za Muo, nego i za svako naše malo mjesto“ – poručuje Medin.

On je prisutnima prikazao dokumenta vezana za crkvu Svetoga Kuzme i Damjana i don Nika Prelu.

„Don Niko Prela obraća se Zavodu da se pomogne, sanira krov i crkva i ono što mi je bilo zanimljivo jeste izgled starog pečata Župnog ureda i potpis – autograf. To je ono što je uvijek zanimljivo i ljudski momenat koji očovjekovječi ovu cijelu našu priču. Sve to je dostupno Upravi, a ima još dosta podataka o tome. Vrlo je zanimljiva i heraldika. Bitno je reći da je crkva Svetog Kuzme i Damjana zaštićena ’55 godine. Pomoćnica Kršćana dobila je rješenje ’87 o uvođenju u Registar, kapela Blaženog Gracije isto tako. Ne zaboravimo veliko kulturno dobro na UNESCO-voj listi, a to je prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora koje je kao takvo od ’79 godine upisano na Listu svjetske baštine“ – kaže Medin.

On ocjenjuje da opasnost skidanja Kotora sa Liste svjetske baštine UNESCO-a nije nestala.

„Svako malo nam prijeti skidanje sa Liste. Ne znam koliko to uvijek ozbiljno shvatamo, ali mislim da ta opasnost nije nestala“ – ističe Medin.

On je govorio o razlozima zbog kojih nema dovoljno podataka o Mulu.

„Primarna je, čini mi se, sjenka koju veliki, slavni UNESCO grad Kotor baca na jedno malo ribarsko mjesto, primorsko naselje, selo kako sam nalazio u literaturi. Dakle, te odrednice dominiraju. Ali ono je mnogo više od toga. Isto tako u sjenci je slavnog kapetanskog grada Prčanja“ – kaže Medin.

Razlozi su, navodi, teritorijalne i demografske prirode.

„Mjesto malih priča, malih ali i velikih ljudi, Muo je danas prepoznato kao turističko ljetovalište, ekskluzivno. Možda manje nego neka mjesta u okolini, ali sa potencijalom da to iskoristi.

Očigledno je da se interesovanje naučnika do sada nije u najvećem opsegu iskazalo ali skup Dani Mula pokazuje da su potencijali brojni i mnoge druge kolege mogu da pruže svoj doprinos i u pisanoj verziji rada, kada smo mi koji smo se kratko bavili time, uspjeli nešto da o Mulu kažemo“ – ističe Medin.

On je govorio i o tome na koji način vratiti fokus na Muo i približiti ga široj javnosti.

„Rade se arheološka rekognosciranja, kako kopnena, tako i podvodna. Kolega Miloš Petričević radi aeroprospekcije, dakle postoje podaci. Nevladina organizacija Expeditio je radila izuzetne studije o Vrmcu sa prirodnog i ekonomskog aspekta, kulturnog pejzaža, kulturne baštine, vrijednosti baštine za društvo. Potrebno je sitetizovati građu o kojoj govorimo, treba napraviti fond u Mjesnoj zajednici ili nekoj instituciji. Bilo bi lijepo da imamo muzej ili galeriju na Mulu, neki centar, a moguće je osnovati i nove NVO koje će se time baviti, kao što ja radim u svojoj - Društvu za kulturni razvoj Bauo iz Petrovca, koja se primarno interesuje za paštrovsko naselje. Potreban je razvoj baze podataka o Mulu, stalna dopuna, digitalizacija, mijenjanje podataka, upisivanje novih. Otkrivanje podataka je živa stvar i pisanje o onome do čega će se tek doći istraživanjem. Zamislite šta je sve o Mulu u kolekcijama po svijetu, šta su ljudi odavde migracijama nosili sa sobom, šta imamo od sjećanja, u svojim škrinjama ako ih otvorimo na šufitima i tome slično. Puno podataka, možda mnogo više nego što može nekoliko skupova ove vrste da ponudi, a bazirajući se na onome što je već poznato. Kreiranje kulturnih ruta posvećenih Blaženom Graciji, Andriji Mauroviću, sakralnom nasljeđu, kulturna ruta posvećena ribarenju, ponuda lokalne gastro kužine i tome slično i naravno iniciranje zaštite baštine – neki su od mojih prijedloga za Muo“, poručuje Medin.

 

Tekst: Irena Mačić

Foto: „Dani Mula“

Podijeli na: