Kultura

“Bogatstvo nematerijalne kulturne baštine nesagledivo je u smislu onoga što sve ono može da obuhvata po UNESCO-voj Konvenciji o zaštiti nematerijalne kulturne baštine” – kazao je doktorand Dušana Medin, arheolog na promociji  monografije „Živa lokalna tradicija“ četiri autora Davora Sedlarevića, spec. vaspitača tradicionalne igre (Kolašin), doc. dr Zlate Marjanović, etnomuzikološkinje (Pančevo), prof. dr. Ljiljane Gavrilović etnološkinje-antropološkinje (Beograd), i doktoranda Dušana Medina, arheologa (Petrovac na Moru),  koja je održana večeras onlajn putem društvenih mreža. 

Kako je kazao Medin, knjiga je nastala u okviru projekta „Identifikacija, istraživanje i objavljivanje elemenata nematerijalne kulturne baštine u Paštrovićima, Budvi i Kolašinu“, podržanom na Javnom konkursu Ministarstva kulture Crne Gore „Podignimo zavjesu nezavisne kulturne scene“ za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblastima umjetnosti i kulture u 2019. godini. 

U pitanju je monografska studija „Živa lokalna tradicija: Prilog identifikaciji i evidenciji elemenata nematerijalne kulturne baštine Paštrovića, Starog grada Budve i kolašinskog kraja“. Kako navodi Medin,  monografija predstavlja pokušaj da se, vodeći se teorijskim pretpostavkama UNESCO Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (Pariz, 2003), a koju je Crna Gora ratifikovala 2009. godine, sagleda obilje nematerijalnog nasljeđa navedena tri crnogorska područja. 

Na online promociji, naslovljenoj „Živa lokalna tradicija Crne Gore“, Medin, Gavrilović I Marjanović predstavili su u kratkim crtama nasljeđe Primorja i Sjevera zemlje. Osim o sadržaju knjige, bilo je riječi i o konceptu  zaštite i očuvanja nematerijalne kulturne baštine od najviših instanci (UNESCO-a), do crnogorskog i lokalnog okvira. 

Ova monografija, objašnjava Medin, nastala je kao rezultat višegodišnjih aktivnosti NVO Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru u saradnji sa NVO Centar za izučavanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama CIRTIP iz Kolašina.  

Studija je, kaže Medin, posvećena nematerijanoj kujlturnoj baštini Primorja i Sjevera crnogorskog. 

Istraživanje je, prema njegovim riječima, sprovedeno početkom ove godine na prostoru Paštrovića, Budve i Kolašina.  

“Knjiga je štampana tokom sredine ove godine, a sada je promovišemo jer, nažalost, nismo bili u prilici zbog svih mjera koje su bile na snazi da to činimo ranije” – objašnjava Medin. 

Prof. dr. Ljiljana Gavrilović govorila je, između ostalog, o nematerijalnoj kulturnoj baštini, šta ona predstavlja, od kada se štiti, te koje je institucije štite. 

Ona ističe da je koncept nematerijalne kulturne baštine usmjeren na lokalne zajednice. 

“Od 2003. godine kada je usvojena UNESCO-va Konvencija o zaštiti nematerijalnog nadlijeđa počelo je da se štiti i svo ono naslijeđe koje nije direktno materijalizovano, odnosno čiji produkti nisu vrhunski dometi ljudskog duha, nego se kao vrhunski dometi ljudskog duha i nešto što treba štititi na nivou cijelog čovječanstva smatraju znanja, mišljenja, načini posmatranja i tumačenja svijeta, sve ono što je do tada bilo isključeno iz koncepta naslijeđa. Nematerijalno naslijeđe je zapravo bio put da se vrednuje i ono što nije Koloseum ili Akropolj ili neka grandiozna građevina koja je pretekla silno vrijeme, nego da se vrednuje upravo ono što je obično, nevidljivo: način na koji se ljudi ponašaju, misle, vole svijet oko sebe. I taj koncept je jako značajan zato što je mnogim narodima i civilizacijama koje nisu imale nematerijalne ostatke tipa Koloseuma omogućilo da pokažu šta je to vrijedno I važno u njhovoj kulturi što bi cijeli svijet trebalo da zna” – kaže prof. dr. Gavrilović. 

Prema njenim riječima, pomenuta mogofrafija će dati svoj rezultat tek kada je na lokalnom nivou budu usvojili oni koji su nosioci naslijeđa i dali svoje  prijedloge i komentare na predlog Registra nematerijalnog naslijeđa za pomenute tri lokalne zajednice (šta je to što bi moglo da se štiti na nacionalnom nivou). 

Iz ugla etnomuzikološkinje govorila je doc. dr Zlata Marjanović. 

Ona je govorila o paštrovskim napjevima, pjavanju uz gusle, paštrovskoj igri, odnosno plesu, Gradskoj muzici Budva, klapskom pjevanju, paštrovačkom svadbenom protokolu.  

“Kada pogledam s aspekta tradicionalne muzike, Kolašin, Budva i Paštrovići imaju izuzetne elemente. To su, prije svega, paštrovački napjevi koji su posebni. Ne govorim o tekstovima pjesama, nego o melodijama koje zaista nisam nigdje drugo pronašla i koje na jedan izuzetno prefinjen način pokazuju da su dio paštrovske tradicije, kao tradicije Primorja, ma koliko ono kompleksno bilo. Zatim, tu je pjevanje uz gusle koje svakako treba potencirati. S druge strane u Budvi imamo Gradsku muziku koja daje identitet jednog dalmatinsko-primorskog grada kao što je Budva sa svim svojim osobenostima jer nema starobudvanina koji ne svira u Gradskoj muzici  i koji svojom aktivnošću u Gradskoj muzici ne obilježava sve značajnije djelove života u ovom predivnom gradu. Zatim, tu je pjevanje budvanskih pjesama i pomenula bih klapsko pjevanje koje je pokazatelj kojem se načinu muzičkog izražavanja Budvani priklanjaju već vjekovima” – navodi doc. dr Marjanović. 

Medin je podsjetio da sa područja Budve i Paštrovića nema elemenata koji su upisani u nacionalnom Registru za zaštitu na UNESCO listi.  

“Nadamo se da će se zaštiti i Bokeljska mornarica kao jedna bratovština stara preko hiljadu i dvjesta godina izuzetnog značaja svake vrste” – zaključio je Medin. 

Recenzentkinje izdanja su prof. dr Dragana Radojičić, etnološkinja-antropološkinja (Beograd – Herceg Novi), prof dr Dragica Panić Kašanski, etnomuzikološkinja (Banja Luka) i dr Mila Medigović Stefanović, prof. književnosti (Beograd – Petrovac na Moru). Knjigu je uredio mr Dušan Medin, u okviru biblioteke „Kulturno nasljeđe Paštrovića“; tehnički urednik je Jasmina Živković, prevod je obavila mr Milica Stanić Radonjić, a lekturu i korekturu mr Milena Davidović. Monografija je A5 formata, obima 108 stranica, štampana u štampariji Opus3 iz Podgorice, u tiražu od 1.000 primjeraka, uokvirena mekim povezom, s crno-bijelom unutrašnjošću. Primjerci knjige besplatno se dijele svim zainteresovanima, kao i institucijama, mogu se preuzeti i na sajtu Društva „Bauo“, Academia.edu, kao i na društvenim mrežama.