Kultura

Nakon svečanog otvaranja na Mulu i izložbe „Sve je počelo na Muo ili uvod u likovnu genijalnost Andrije Maurovića“, autora Veljka Krulčića, postavljene u Staklenoj galeriji, program konferencije stripske umjetnosti 2026. – Mačkovi dani nastavljen je predavanjima u Multimedijalnoj sali.

Iako je prvobitno bila planirana promocija monografije „Maurović od Mula do Mula“, zbog nepredviđenih okolnosti došlo je do izmjene redosljeda programa.

Najprije je održano predavanje „Iz riznice zanatskih tajni majstora stripa – upotreba linije“, koje je predstavio Simon Vučković.

„Tema predavanja vezana je za ono što mene lično posebno privlači kod Andrije Maurovića. Riječ je o izuzetno svestranoj ličnosti, a kada razgovarate sa poštovaocima njegovog rada, primijetićete da svako ima svoju priču i da svakoga dotiče nešto drugo. Mene, prije svega, fasciniraju njegova estetika i način promišljanja. Postoji mnogo likovnih umjetnika koji posjeduju dobar zanat, sigurnu i kvalitetnu liniju, ali ono što odvaja vrhunskog umjetnika jeste način na koji primjenjuje pravila“, istakao je Vučković na početku predavanja.

Kako je naglasio, upravo je to jedna od najfascinantnijih osobina Maurovićevog stvaralaštva. Pred njim se, u vremenu u kojem je stvarao, nalazio gotovo potpuno novi medij, koji je i danas nedovoljno istražen.

„Stripovi su specifični. Autori i crtači ne vole mnogo da otkrivaju svoje tajne, naročito ne javno i u pisanoj formi, ali su o njima često spremni da govore sa kolegama. Zbog toga je mnogo toga ostalo nezapisano, pa nam preostaje da posmatramo velike majstore i analiziramo njihov rad. Odlučio sam da se bavim jednim segmentom koji mene lično fascinira, a to su upotreba i primjena linije, kao i različiti likovni pristupi unutar zadatka koji je Maurović imao pred sobom“, objasnio je Vučković.

Program je moderirala Jana Vasiljević, koja je sa Vučkovićem razgovarala o tome koje ga je Maurovićevo djelo najviše zainteresovalo za njegov rad, kao i koja je priča na njega ostavila najjači utisak.

„Posebno je zanimljivo kako je Maurović uspijevao da likovnu umjetnost i likovnost pretoči u strip, koji i dalje predstavlja nedovoljno istražen medij. Drugi mediji su znatno razvijeniji, pa samim tim možda ne nose istu vrstu izazova. Upravo zato je važno pokrenuti konferenciju na kojoj će se okupljati ljudi i istraživati strip, i to pod Maurovićevim imenom“, kazao je Vučković.

On je dodao da se nada da će narednih godina konferencija otvarati i druge teme, ali da je Maurovićevo ime izuzetno važno jer je, kako je naveo, u umjetničkom smislu iznad mnogih crtača i slikara koji su se bavili stripom.

„Maurović je uspio da dosegne izuzetne stvaralačke dubine, posebno imajući u vidu vrijeme u kojem je radio, kada se o stripu znalo mnogo manje nego danas. Ipak, i danas je teško nadmašiti ono što je on tada znao i stvarao. Na nama je da istražujemo njegov rad, da ga analiziramo i zapisujemo, kako bismo u budućnosti stvarali bolje radove“, zaključio je Vučković.

Nakon predavanja Simona Vučkovića, publici se obratio Zoran Đukanović izlaganjem pod nazivom „Izazov Maurovićevog genija“, u kojem je analizirao višedecenijski proces kritičkog, teorijskog i kulturnog promišljanja stvaralaštva Andrije Maurovića.

„Svi koji se bavimo Maurovićem stalno stojimo na ramenima svojih prethodnika i ne možemo ignorisati kulturološki proces koji se odvija od njegove kanonizacije do danas. Već pedeset godina fokusiramo se na Maurovićev genij i raznorazne aspekte njegovog djela. Taj proces kreće se od novinskih napisa i kritičkih eseja, do historiografskih, istorijskih i teorijskih pristupa“, istakao je Đukanović.

Govoreći o razvoju recepcije Maurovićevog opusa, osvrnuo se i na značaj monografija, izložbi i restauracija njegovih stripova, posebno onih koje su doprinijele ponovnom vrednovanju pojedinih djela.

„Riječ je o vrlo složenom procesu kulturne akumulacije razmišljanja o Maurovićevom djelu. Kada se pogleda broj sati uloženih u istraživanje, pisanje, restauraciju i čitanje njegovih stripova, to je zaista fascinantno. Vrlo je teško zamisliti kolika je ukupna mentalna energija utrošena na Maurovićevo stripsko djelo“, naveo je, posebno ukazujući na ograničenja biografskog pristupa, te smatra da život autora ne može u potpunosti objasniti njegovo stvaralaštvo.

„Biografski pristup bavi se životom autora, međutim život autora i život djela nikada nisu identični. To što znamo pojedinosti iz Maurovićevog života važno je za razumijevanje njegove ličnosti, ali nije direktno pretočeno u strip. Mnogo je važnije razumjeti njegovu instinktivnost, strast kojom je radio i ekspresivnu moć kojom je prikazivao psihologiju svojih likova“, zaključio je Đukanović.

Dalji program konferencije planiran je promocijom monografije „Maurović od Mula do Mula“ - Veljko Krulčić i Mišo Krivokapić, uz osvrt na njenih petnaestak dosadašnjih promocija i tridesetak kompetentnih predstavljača, te u nastavku promocija monografije „Maurović – stripovi u boji“ u izdanju „Više od stripa“ - Alija Balta, Zoran Đukanović i Veljko Krulčić, kao i predavanja „Maurović i Crna Gora: likovne paralele“ Luke Rakojevića, „Maurović i evropska kultura“ Srećka Gala i „Film u stripu Andrije Maurovića“ Draška Đurovića.

Mihaela Moškov