Kultura

Gosti naše emisije “Multikultura” bili su predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre Milan Marin i sekretar Saveza Crnogoraca Hrvatske i Zajednice Crnogoraca Istarske županije Ljubo Radović.

Povod njihove posjete je bila izložba  četrnaest umjetnika – članova HDLU-a Istre pod nazivom “Don't be afraid” koja je nedavno predstavljena u Kotoru.

Govoreći o Hrvatskom društvu likovnih umjetnika Istre Marin nam je kazao da je ova organizacija osnovana 1987. godine i da broji oko dvije stotine članova. “ Naša ideja je namjera da podstičemo, njegujemo i afirmišemo domicilne umjetničke prakse jer je produkcija domaćih autora od velike važnosti za svaku nacionalnu kulturu, a bez ozbiljne produkcije ne možemo pretendovati ka kulturnom nebu Evrope i svijeta” – kaže Marin za Radio Kotor. Naziv izložbe koja je predstavljena u Kotoru “Don' t be afraid” nije izabran slučajno i zapravo je poruka podrške svima u vrijeme pandemije. “ Umjetnost uvijek ima visoki altruzima koji ne poznaje granice i širi dobru volju. Mi kao umjetnici širimo put ka apsolutnoj slobodi koja negira strah jer je strah, po mom mišljenju okvir za sve materijalno. Putem umjetnosti dajemo impuls ka tom osjetilnom koje  je u ovom kapitalističkom društvu nekako zanemareno. Mi kao umjetnici znamo da je taj dio koji podrazumijeva osjećaj ono što nas čini ljudima” – poručio je Marin.

Umjetnost daje poruku da život ide dalje i uvijek je, kaže Marin, u službi čovjeka.

“ Umjetnost ima fascinantnu osobinu a to je da obrazuje neosjetno. Zapravo, potrebno je samo vaše prisustvo” – poručuje Marin. Na pitanje da Ii je ovogodišnja pandemija uticala na njihove planirane aktivnosti kaže d sun eke programe morali redukovati. “ Na početku pandemije nam je galerija, recimo, bila zatvorena i kao i u svim ostalim sferama života funkcionisalop se drugačije. Moram istaći da je Ministrastvo kulture Hrvatske pokazalo zaista veliko razumijevanje obezbjeđujući nam određena sredstva čija je namjena bila podsticaj umjetnicima. Taj , naravno, neće riječiti egzistencijalno pitanje umjetnika ali je divan pokazatelj da se vodi briga o umjetnicima i zaista zaslužuju pohvale” – kaže Marin.

Umjetnici su danas, ističe on, u nezavidnoj pozicii. “ Mi smo zajedno sa Svjetskim savezom umjetnika pokrenuli jednu akciju čiji je cilj da se umjetnicima plati za uloženi rad. Prije nekih trideset godina kad su se organizovale samostalne izložbe umjetnika,  one su bile komercijalne i radovi su se prodavali. Sada su to isključivo kulturni događaji. Zato smo mi pokrenuli ovo pitanje koje smatramo da treba zakonski tretirati. Da se umjetnicima omogući ta minimalna naknada. Opet kažem, više se prilikom organizovanja izložbi ne razmišlja o prodaju, a uloži se značajan rad u ujetnički i svaki drugi proces. I to su neki od naših problema za koje smatram da se morau rješavati” – navodi Marin.

Boku i Istru, kaže, povezuju Jadransko more i divna obala. “ Na Mediteranu smo i geografski jako blizu. Prepliću nam se kulture, jezik je gotovo isti.. Umjetnici generalno grade spone među ljudima I to je ono što umjetnost čini posebnom” –  kaže Marin.

Sekretar Saveza Crnogoraca Hrvatske i Zajednice Crnogoraca Istarske županije Ljubo Radović pojasnio nam je da ove organizacije aktivno učestvuju u društvenom životu Hrvatske. “ Savez ima članice u Dubrovniku, Rijeci, istri, Zagrebu, Koprivnici, Belom Manastiru i Osijeku i dobro smo organizovani. Reći ću i da sam član Savjeta Vlade Crne Gore za saradnju sa dijasporom i iseljenicima tako da sam uključen u sve pore rada i djelovanja Saveza Crnogoraca Hrvatske, a i nešto više od toga” – priča Radović.

Organizacije kulturnih dešavanja su, ističe, veoma zastupljene u okviru rada Saveza. “ Pretprošle godine je Savez zajedno sa članicama organizovao ukupno trideset četiri manifestacije koje su napravile sponu između Hrvatske i Crne Gore. Veliki je obim kulturne razmjene između dvije zemlje” – kaže Radović.

Teže, kako navodi, da kontakti između dvije zemlje učine određene manifestacije tradicionalnima. “ Sarađivali smo sa ustanovama kulture i drugim organizacijama u Kotoru ali i u Podgorici, Baru, Šavniku, na Žabljaku, u Kolašinu, na Cetinju, takoreći sa svima u Crnoj Gori” – priča Radović. Ove godine su, navodi, imali ideju da građane Hrvatske upute na prirodne ljepote Crne Gore, ali ih je pandemija u tome za sada spriječila. “ Napravili smo značajne pripreme želeći da realizujemo te obilaske. U tom lancu su muzejske ustanove, turistički vodiči, hoteli, ugostiteljski objekti i svi su oni bili jako raspoloženi za saradnju. Sve je to potrebno da bi jedan stranac bio zadovoljan i da bi mu se što temeljnije prikazale prirodne ljepote I kulturne i istorijske vrijednosti jedne države. Planirali smo da taj program traje šest dana, da započne od Risna, pa da ide preko Kotora,  kroz gotovo cijeku Crnu Goru i završi se sa Žabljakom. Nadamo se da će se uskoro stvari promijeniti i da ćemo moći da realizujemo ovu ideju” – kaže Radović.

U Istri postoje četiri udruženja Crnogoraca. “ U Peroju je ono koje je da tako kažem domicilno, dva su u Puli i jedno u Umagu. U Peroju žive Crnogorci koji su se u ovaj dio Hrvatske doselili prije nekih 366 godina , a mi ostali smo došli u neka skorija vremena. Sva ova udruženja sarađuju, a imaju naravno i posebne programe” – kaže Radović. Na pitanje kako žive Crnogorci u Istri, čime se bave i da li organizuju druženja, kaže “da žive veoma lijepo”. “ Bave se različitim poslovima i učestvuju u društvenom životu, na raznim poljima. Jasno daju svoj doprinos u razvojju Istre. Ima ljudi koji rade u društvenom ili privatnom sektoru, pritom se bavei turizmom, a ima i onih koji se bave poljoprivredom. Vrijedni su i lijepo žive. Jako su lijepo prihvaćeni, a svojim angaćžmanima doprinose i razvoju Istre” – smatra Radović.

Kada je u pitanju saradnja sa matičnom domovinom Crnom Gorom, kako ističe, veoma im pomažu Hrvatsko građansko društvo iz Kotora, Matica Hrvatske – ogranak Boka Kotorska ali i Hrvatska građanska inicijativa i mnogi drugi. “ Stvorili su se uslovi da saradnja bude sve jača i zastupljenija. Takođe, Crna Gora preko djelovanje Uprave za dijasporu daje značajan podsticaj i obezbjeđuje materijalna sredstva koja pomažu u realizaciji različitih događaja” – zaključio je Radović.

Razgovor je zabilježila Jelena Kljajević.