Kultura

Tekst: Biljana Marković
Foto: Radio Kotor / B.M.

Kotorska klapa „Bisernice Boke“, koja baštini tradiciju klapskog pjevanja već 45 godina, i ove je veoma aktivna.

Osim nastupa na „Mediteranskom festivalu hrane“ u Dubrovniku, u okviru koncerta poznatog gitariste Vlatka Stefanovskog, muzički je obojila i prvi „Senior fest-Kotor 2024“, te nastupila u revijalnom dijelu na nedavno održanom „Međunarodnom festivalu klapa Perast 2024“.

Voditeljka klape, Vlasta Mandić, precizira da imaju najave za nastupe tokom ljeta, što je, kaže, sasvim dovoljno da klapa ima kontinuitet u radu.

„Taj kontinuitet je preko 45 godina. Uvijek to ističem kao raritet, jer mislim da ni u Dalmaciji - zemlji klapa, nema klape koja toliko dugo u kontinuitetu radi“, izjavila je Mandić za Radio Kotor.

Za prethodnih četiri ipo decenije postojanja i rada  „Bisernice Boke“ su snimile CD sa 25 pjesama, kao i 42 video spota svojih pjesama na RTV Crne Gore.

„Tako da nas ima na slici, u riječi i muzici, što u svakom slučaju ostaje za budućnost. Za sve godine postojanja smo imale oko dvije hiljade nastupa“, precizira Mandić.

Klapa ima devet članica i otvorena je za prijem novih, ali interesa, kako ističe, „uopšte nema“.

„Mladi jednostavno to ne prepoznaju kao svoj lokalni pečat, pa nazovimo ga i dio primorskog  mentaliteta, tako da tu imamo problem. Zato mi moramo da se, što se kaže, vitaliziramo i da budemo stalno in gamba, kako bi se to reklo po kotorskom lokalizmu, da nastavimo svoj rad dok se možda vrijeme ne promijeni, jer je šteta baciti 45 godina da neka generacija ne nastavi dalje“, poručuje Mandić, uz poziv mladima koji imaju želju, volju i znaju da cijene klapsku pjesmu da se priključe.  

„Nešto što je jako bitno i za mlade ljude - danas se obavlja razmijena studenata. Uobičajno je da kada odu u neku drugu državu moraju da otpjevaju i neku svoju pjesmu, da njom predstave svoj grad, pa se onda pitam koju će otpjevati“, kaže ona.

Upitana kakvo je stanje u klapskoj muzici u Crnoj Gori, ocjenjuje da bi glavni cilj programskog rada festivala u Perastu trebao da bude stvaranje ambijenta za formiranje novih klapa u Boki Kotorskoj.

„Recimo u Perastu nema klape, a ima festivala klapa. Znači morali su poraditi na tome da se u Perastu stvori klapa, pa i da stvaraju ambijent za nove klape. Na festivalu su se najvećim dijelom plasirale dalmatinske klape, što je sasvim u redu - nikome se ne može zabraniti ako je to internacionalni festival i to nije njihov problem, jer oni imaju definisanu svoju vrijednost kroz klapsko pjevanje koje je vrlo melodično i već se toliko razvilo da je to muzika koja dominira cijelim regionom. Međutim, mi imamo slabu tradiciju u  izboru pjesama, pa i u broju klapa, tako da bi oni koji se time bave trebali na tome da porade. Jednostavno festival u Perastu treba da isfinansira komponovanje novih pjesama, bokeljskih, na naš melos koji postoji i treba samo da se razvija. Od Omiškog festivala, od tog pučkog pjevanja prije koliko decenija, došlo se do dalmatinske šansone koja se izdvojila iz tog festivala i ima svoj život na drugi način. Klape je pjevaju i ona je takva vrijednost da nema toga ko nije oduševljen tom pjesmom“, navodi Mandić.

Crna Gora, ističe, ima kompozitora - Zorana Proročića koji, kaže, nije dovoljno od društva „iskorišten“, zatim Vladimira Begovića.

„Takođe i u Herceg Novom isto prave jako lijepe pjesme. Društvena zajednica treba malo to podrži ako hoćemo da budemo raspjevana mediteranska država, jer se i nalazimo na dijelu Mediteranskog mora. Pjesma je mora, sardela, gradela, stijena, o čemu sve ne pjevaju Dalmatinci, a trebalo bi i mi da propjevamo i da obojimo naš život kojeg zovemo mediteranskim, ali mislim da je samo ostao taj naziv, a suština da je ipak, nažalost, malo drugačija“, konstatovala je Mandić.