Kultura

Vršilac dužnosti direktora Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan“ u Kotoru Mihajlo Lazarević zadovoljan je nedavno održanim koncertom povodom obilježavanja Prešernovog dana-slovenačkog praznika kulture u Crkvi Svetog Duha.

“Srećna je okolnost da naša obrazovna ustanova od 2007. godine nosi ime svoje osnivačice. Svojevremeno je bilo i drugih prijedloga, međutim, meni je drago da sam u momentu odlučivanja bio dio kolektiva koji je s ponosom glasao za to rješenje“, prisjeća se Lazarević.

Vida Matjan je, napominje, bila žena orgomne radne energije, koja je čitav svoj život posvetila Kotoru i tadašnjoj omladini.

„Bila je vrhunska pedagoškinja, istraživačica na muzičkom polju i svakako je zaslužila da njeno ime bude vječno upisano u istoriju ovog grada. Bila je poznata i priznata širom nekadašnje Jugoslavije. Iz njene biografije možemo pročitati da je i prije Drugog svjetskog rata imala svoju privatnu školu koju je vodila u mnogim gradovima. Kada se formirala kotorska muzička škola, ostala je tu kao pedagoškinja, prepoznatljiva i po tome što je nesebično dijelila svoje znanje i iskustvo sa svima. Njene metode tadašnje pedagogije bile su veoma napredne, mnogi su se ugledali na njen rad i pokušali da ga kopiraju. Kao student Muzičke akademije iz Novog Sada itetako sam znao za njen  doprinos tada čuvenoj muzičkoj školi u Kotoru“, kazao je Lazarević za današnje izdanje emisije „Radio škola“.  

Jednu od najstarijih obrazovnih ustanova na ovom području trenutno pohađa 530 učenika.

„Raditi svojevremeno sa 250 djece bilo je relaksirano. Danas moramo pažljivo planirati zauzetost učionica i raspored časova. Bitno je i da se dobro organizuje rad profesora u odnosu na solfeđo, grupno muziciranje i individualnu nastavu. Posebno je to bilo značajno u vrijeme online nastave. Rad sa djecom, naročito sa solo pjevačima i instrumentalistima, važno je da bude u učionici i jedino tako je svrsishodno. Za sada dobro funkcionišemo“, saopštio je Lazarević.

Zahvaljujući dobroj opremljenosti i renomiranim profesorima, kako u matičnoj školi, tako i u tri područna odjeljenja u Risnu, Radanovićima i Lastvi Grabljskoj, ove godine imaju veći broj upisane djece.

„Trudimo se da nivo kvaliteta odvijanja nastave u područnim odjeljenjima i  matičnoj školi na neki način  izjednačimo. Kao rezultat toga, djeca ne odustaju od muziciranja i ne odlaze na druge vannastavne aktivnosti, što me izuzetno raduje“,  rekao je Lazarević.

Od jula prošle godine unapređuju i radni prostor škole.

„Mnogo toga je promijenjeno, počevši od didaktičkih pomagala, do instrumentarijuma. Činjenica je da, ako pružimo bolje uslove učenicima i nastavnom osoblju, možemo tražiti više zalaganja i očekivati veće uspjehe“, mišljenja je Lazarević.

Namjera je da učionice za odvijanje grupne nastave opreme pijaninima kako bi dobile višenamjensku funkciju.

„Na taj način bi se na istom mjestu mogla izvoditi nastava klavira, ali i kamerna muzika i korepeticija, kao i nastava gitare. Ove školske godine opremili smo učionice smart televizorima. Tako se nastavnik sa svojim aparatom priključi na aplikaciju, a djeca u isto vrijeme prate ono što je na velikom ekranu. Od septembra naredne godine očekujem da će sve učionice za grupnu nastavu, kako u matičnoj školi, tako i u područnim odjeljenjima, imati po jednu tzv. pametnu tablu“, pojasnio je Lazarević.

U planu je, otkriva, i otvaranje novih odsjeka.

„Vjerujem da ćemo dobiti saglasnost Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore i otvoriti najprije odsjek za obou. Udaraljke su danas, takođe, među mladima veoma popularne. U tom smislu, adekvatno smo opremljeni, imamo studio koji je zvučno izolovan, obezbijeđen isntrumentarijum, a u pregovorima smo i sa profesorom koji bi predavao na tom odsjeku. Predviđeno je otvaranje još jednog odsjeka, za harfu. Neophodna su nam dodatna ulaganja, jer je važno obezbijediti te instrumente za različite uzraste. Harfe su veoma skupe, a mi u ovom trenutku imamo obezbijeđenog pedagoga. Ako se sve bude odvijalo planiranom dinamikom i uz predviđenu podršku nadležnih, od juna ove godine već možemo upisivati djecu na nove odsjeke. Imamo sreću da uskoro srednju muzičku školu završavaju učenici koji bi mogli postati dio našeg kolektiva“, poručuje Lazarević.

Dobar muzički pedagog, kako navodi, mora biti svestrana osoba, koja pored svog klasičnog obrazovanja, treba poznavati i druge muzičke stilove, od džeza do kvalitetne etno muzike. Osim klasičnog repertoara, dodaje, danas se u kotorskoj muzičkoj školi izučavaju i savremene kompozicije, jer moraju biti u korak sa svijetom.

Naša zemlja je izuzetno bogata muzičkim nasljeđem. Međutim, nedovoljno obraćamo pažnju na naš folklor i svu šarolikost plesnog, vokalnog i uopšte umjetničkog izraza.

„Upravo iz folklora možemo crpiti teme, ali ne na način kako su to radili romantičarski kompozitori s kraja XIX i početka xx vijeka, već tako da budemo originalni i prepoznatljivi. Poznato je da se, recimo, narodna pjesma iz Herceg Novog razlikuje od one iz Tivta, Bara, Budve, Ulcinja, Kotora. To je bogatstvo i naša prednost. Podgorička starogradska pjesma se, takođe, razlikuje od varoške iz Pljevalja ili Bijelog Polja. S druge strane, imamo tamburašku tradiciju zastupljenu na sjeveru Crne Gore, ali na primjer, i u Stolivu, gdje je punih stotinu godina djelovalo društvo Guslar. Raduje me što su predstavnici klapa iz Boke razumjeli da moraju biti autentični u svojim nastupima. Pohvalio bih ovom prilikom inicijativu predstavnika Festivala klapa u Perastu, koji se trude da bokeljsku tradiciju klapskog pjevanja obogate zapisima čeških kompozitora, a koji su boravili u na ovim prostorima  za vrijeme Austroguarske vladavine i kasnije Kraljevine Crne Gore“, kazao je Lazarević.

Polumaturante, podsjeća, u aprilu očekuje upis u srednju muzičku školu, a u pitanju je modularizovani način izvođenja nastave.

„Takav pristup je dobar, budući da je u velikoj mjeri zastupljena praksa, u našem slučaju, koncertno izvođenje. Spisak predmeta je proširen. Neki opšteobrazovni predmeti, kao što je matematika su ponovo na spisku. Tako je spektar prolaznosti na fakultete proširen na gotovo 100%. Naši učenici imaju mogućnost da, ako ne žele da se usavršavaju dalje, mogu upisati i manje srodne fakultete“, pojašnjava Lazarević.

Kako navodi, učenici se sada opismenjavaju u notografiji, koristeći dva programa u kojima se zapisuju svi notni zapisi, jer je sve digitalizovano.

„Mladi dobijaju zvanja na osnovu trajanja školovanja. Nakon završenog drugog razreda srednje škole teoretskog smjera-muzički saradnik dobijaju zvanje notografa i već mogu konkurisati na tržištu rada. Nakon trećeg razreda dobijaju sertifikat da su obučeni za arhivistiku muzičke građe, a nakon četvrtog mogu biti muzički urednici u radio i televizijskim programima, pravilno odrediti stilove muzike i tako pomognu urednicima u medijima da ideje i program koji vode budu pravilno muzički ispraćeni“, pojasnio je Lazarević.

Jedna od najstarijih obrazovnih ustanova na ovim prostorima godinama njeguje dobre odnose sa lokalnom zajednicom. Ta praksa biće nastavljena, poručuje Lazarević i dalje, sa svim kulturnim institucijama u gradu.

Formiranje narodnog orkestra pri Kultirnom centru „Nikola Đurković“ takođe je jedna od ideja.

„Lijepo je igrati uz matricu, ali je još ljepše plesati, igrati i pjevati uz instrumentalnu pratnju uživo. To je poseban doživljaj“, zaključio je Lazarević. 

Tekst: Sanja Čavor 

Reprizu emisije „Radio škola“ možete poslušati u utorak, 8. marta od 20 sati i 30 minuta.