Kultura
KULTUROM DIJALOGA DO OTKRIVANJA UNUTRAŠNJIH MONOLOGA TOLSTOJEVE JUNAKINJE
„Umjetnost je put koji se ne nalazi odmah, a energija kretanja zavisi od energije mijenjanja života. Tu promjenljivost vide samo odabrani.“ V.Šklovski
U srijedu, 22. aprila, učenici II-2 održali su javnu debatu, format Karl Poper, u zvučnom kanalu online platforme koju koriste i učenici i profesori Gimnazije Kotor. Kao i uvijek, zadatku su pristupili marljivo i odgovorno. Rezolucija je glasila: „Ana Karenjina je kriva, jer je izvršila preljubu’’. Slučaj afirmacije su branili: Dijana Dobriša, Irina Vukadinović i Vuk Grgurević, dok su na strani negacije ovog puta bili: Petar Đukić, Kristina Kamenarović i Maja Vulović. Sastav žirija činili su: prof. književnosti Ljiljana Čolan, prof. psihologije Lidija Begović i prof. filozofije Paula Petričević. Online debati su prisustvovali i direktor škole, Božo Perović, pedagog Milena Nenadović i razredni starješina, prof. matematike, Jelena Vukšić. Bilo je zadivljujuće slušati vještine mladih debatera, a žiri je jednoglasno donio odluku da je pobjedila ekipa negacije, objasnivši da je taj tim imao mnogo bolje argumente, koje su našli u samom tekstu Tolstojevog romana. Ličnost Ane Karenjine je uspjela da se nametne čitaocima širom svijeta, da dopre i do srca kotorskih gimnazijalaca, i pokrene lavinu emocija u njima. I danas, vijek i po nakon napisanog romana, učenici su pokušali da odgovore na pitanja: Da li je Ana, svojim životom, platila cijenu za sve preljube 19. vijeka? Da li je mogla živjeti neiskreno, pa ma koliko to odgovaralo pravilima društvene zajednice kojoj je pripadala? Da li bi, i tadašnji i današnji, čitalac pošao u susret svojoj sreći, čak i kada bi se to kosilo sa pravilima društva koje neumoljivo traži poštovanje važećih normi ponašanja, koje na žalost postaju moda vremena, a ne preispituje se njihova ispravnost u jednom višem moralnom smislu? Što znače pojmovi sloboda i ljubav za pojedinca, a što za društvo? Kriterijumi debatovanja su jasni. Svaki pojedinac ima pravo na slobodan izbor, na slobodu i ljubav, na sreću. Mnogi čitaoci će preispitivati Anine odluke u svim vremenima. Mi smo je tokom ove debate i krivili i branili zbog njenih odluka. Pobjedio je tim koji je zastupao stav da Ana nije kriva... Ali tu nije kraj. Razmišljati o njenom izboru načina života je dozvoljeno, ali osuditi je zbog toga -to nam nije bila namjera. Svjesni smo da je svaki izbor “jedini mogući izbor’’ i stajemo uz misao Dostojevskog koji je nakon pročitanog romana ,,Ana Karenjina’’ lijepo zaključio: ,,Sada mi je jasno da je sve u čovjeku!’’
Kristina Kamenarović
(http://www.gimnazijakotor.me/)