Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Kultura

26.01.2021
870

KOVAČEVIĆ: KOTOR BI TREBAO BITI CENTAR KLAPSKOG PJEVANJA, IZOSTAJE PODRŠKA PREZENTERIMA KULTURNOG IDENTITETA

“Kotor bi trebao biti centar klapskog pjevanja, međutim ovdje radi mali broj njih, kao što su: Bisernice Boke, Riva, Incanto, Maris” – kaže za Radio Kotor Mikan Kovačević, direktor Međunarodnog festivala klapa Perast.

On ističe da je iz Boke kotorske krenula popularizacija klapskog pjevanja.

“Kotor, koji bi trebao da bude centar klapskog pjevanja, nije stvorio mlade klape, recimo pri Muzičkoj školi. Nemamo nijednu mušku klapu. Ono što danas zovemo klapska pjesma začeto je u Boki još krajem 19. vijeka. Ludvik Kuba je 150 napjeva zapisao u naselju Muo, Dobroti, Perastu, Tivtu, Kotoru. Od njih 43 zapisa su četvoroglasna. To je preteča klapskog pjevanja.

Svakako da je Boka bila centar tog klapskog pjevanja već stotinu i nešto godina koje se vremenom proširilo u Podgoricu, Budvu, Berane, Novi Sad, Niš, Leskovac” – objašnjava Kovačević.

Podsjetimo, jubilarni dvadeseti Međunarodni festival klapa Perast održaće se od 9. do 12 septembra 2021. godine, ukoliko bude dozvolila epidemiološka situacija.

Festival će, navodi Kovačević, biti revijalnog karaktera, a biće pozvano oko 50 klapa - pobjednici u svim kategorijama tokom proteklih 19 godina MFK Perast.

“Mišljenja sam da će festival ove godine biti posebno vrijedan. Radi se o četvorodnevnom programu. Čućemo oko 100 kompozicija, a biće oko 550 učesnika programa. Zapravo, kada pogledate koja su imena svih dosadašnjih pobjednika, koje su pjesme, bokeške, pa zatim i nove klapske kompozicije kojih već sad imamo 80, onda možete samo naslutiti da će to da bude jedna revija najboljih, ne samo iz Crne Gore nego iz čitavog regiona”- ističe Kovačević.

Prema njegovim riječima, datum održavanja Festivala posebno je značajan jer pruža mogućnost da se produži ljetnja turistička sezona u Kotoru.

“Planirali smo sve redovne i tradicionalne koncerte tokom godine od 8. marta, pa preko peraških fešta Mađ, Zavjetni dan i Fašinade, konačno i do proslave Dana opštine. Kotor ima nevjerovatan program - od KotorArta preko raznih manifestacija koje se realizuju tokom kulturnog ljeta. Festival klapa usred sezone ne bi ništa posebno doprinjeo. Ali smještanjem u pred ili postsezonu mislim da je to vrijedan doprinos našoj turističkoj ponudi” – ocjenjuje Kovačević.

On podsjeća i na vrijedno izdanje festivala – Liricu.

“Programom mi imamo jako vrijedno izdanje Lirica, koje stalno obnavljamo i podsjećamo naše ljubitelje i javnost na kulturnu baštinu. Stvorili smo obaveznu bokeljsku pjesmu kao dio repertoara i svaka klapa koja dođe da pjeva tu bokešku pjesmu, makar jednu. Prije dvanaest godina, kada smo počeli priču o festivalu, imali smo oko 30 popularnih bokeških pjesama koje klape pjevaju. Danas mi imamo blizu 7 stotina klapskih partitura pod naslovom Boka kotorska, more i pomotstvo. Obnovljen je čitav fundus notnih zapisa Ludvika Kube sa 150 notnih zapisa od kojih je 130 pretvoreno u klapske partiture. Obrađivači su najpoznatiji obrađivači iz regiona. Imamo 80 novih klapskih, premijerno izvedenih pjesama na temu Boke kotorske” – podsjeća Kovačević.

Festival je, navodi on, prepoznat i vrlo cijenjen u regionu kao jedan od najvrijednijih festivala na cijelom primorju.

“Košta oko 48 hiljada i očekujemo punu podršku pokrovitelja, prije svega Opštine Kotor i Ministarstva kulture i donatora” – kaže Kovačević.

Govoreći o položaju kulture u Crnoj Gori, on ističe da Festival klapa nema tržišnu vrijednost.

“Mi smo organizacija koja ne teži profitu, nego prezentaciji naše kulturne baštine. Pravo je pitanje koliko se vrednuju svi svi rezultati koje smo mi postigli kroz izdavaštvo, oživljavanje kulturne baštine, te kroz to da danas na svakom festivalu 40-50 klapa pjeva bokeške pjesme, da smo ih poslije 100 i nešto godina vratili nazad publici” – ističe Kovačević.

To su vrijednosti koje, navodi on, najviše odjeka imaju kod ljubitelja klapske pjesme.

“Međutim, tu se staje. Mi deklarativno imamo punu podršku aplauze, čestitke itd.  S druge strane ne možemo bez ozbiljne finansijske podrške da napravimo festival. Poput nekih sportskih i drugih manifestacija mi nemamo sponzore i donatore. Već godinama nismo uspjeli da dobijemo nekog jačeg donatora. Uz velike napore svake godine iznova, a pogotovo promjenama odgovornih ljudi za kulturu, mi ispočetka pokušavamo da dokažemo svoj kvalitet” – priča Kovačević.

Prema njegovim riječima, Međunarodni festival klapa Perast jeste jedan od segmenata Međunarodnog festivala KotorArt za koji se, ističe, izdvajaju velika sredstva i na državnom i na opštinskom nivou.

“Ali ta raspodjela unutar samog KotorArta ne zavisi od nas, koliko god da se borimo. Nego dobijamo mrvice, uvijek po nekakvim šablonima. Opštini smo podnijeli zahtjev za formiranje javne ustanove sa dvoje zaposlenih, preko koje bi mogli da ostvarimo bolji način finansiranja. Mi još uvijek nemamo prostoriju u kojoj bi mogli da radimo. Pretpostavljam da i druga društva imaju iste probleme. To pitanje naše kulture, razumijevanje da je kulturna baština dio našeg identiteta i da to treba podržati - to još uvijek nekako izostaje” – ocjenjuje Kovačević.

Opširnije na ovu temu u emisiji “Katareo” danas od 17 sati i 15 minuta.

 

Podijeli na: