Kultura

Međunarodni festival KotorArt u okviru programa Pjace od filozofa sinoć je na Pjaci od kina organizovao panel sa temom “Promatranje”, u okviru petodnevne konferencije “Nova normalnost: promatranje, promišljanje, preoblikovanje uloge umjetnosti i kulture nakon Kovid-19”, koja se organizuje uz pokroviteljstvo UNESCO-a, a u okviru Programa participacije za period 2020-2021. godine. 

O tome kako smo reagovali na sve ono što nam je pandemija donijela ili odnijela, kakav je bio odgovor kulture i umjetnosti, kakav je, zapravo, bio tretman kulture u javnom životu prije pandemije i da li nam je zapravo pandemija pokazala jasno na koji način mi vrlo često živimo kulturu, o festivalima, njihovoj borbi da se dese i odsustvu borbe, ali i o tome šta su tehnologija, društvene mreže i platforme donijele izvođačkim umjetnostima – govorili su:

Darija Andovska, kompozitorka, univerzitetski profesor, umjetnički rukovodilac festivala Dani makedonske muzike, Vladimir Maraš, kompozitor, direktor Made in New York Jazz Festival Montenegro i Ana Vukotić, pozorišna rediteljka, direktorka festivala FIAT. 

Moderatorka programa bila je Ana Radović.

Kako ističe, do 19. jula ljudi iz svijeta umjetnosti, kulture, kulturnog turizma, sociologije baviće se pomenutim temama.

Kako navodi Andovska, sve izvođačke umjetnosti duboko su povezane sa publikom preko neposrednog kontakta, energetskom razmjenom. To je ono što daje povratnu informaciju izvođačima u toku performansa i dodatni podsticaj.

“Fizičko, realno prisustvo publike u koncertnoj Sali, teatarskoj dvorani, na baletskoj predstavi, svuda gdje su prisutni izvođači bilo koje umjetnosti, unikatan je i neponovljiv doživljaj. Kadkad se to prisustvo pretvara u učešće u zajedničkoj kreaciji publike i izvođača, a nekad se ta energetska saradnja podiže gotovo do nivoa ko-autorstvam čak i kad nema fizičke osobine. 

Upravo zbog toga ljudi bi radije izabrali posjetu koncertu uživo, pa makar to bilo i relativno loše izvođenje, nego savršeni snimak na Youtube kanalu” – navodi Andovska.

Ona je, između ostalog, govorila o koronakrizi u Makedoniji, te kako je pandemija koronavirusa uticala na festival Dani makedonske muzike.

Prema njenim riječima, festival je trebao početi 24. marta, a 21. marta je sve već bilo zatvoreno i prestalo da funkcioniše. Festival je, navodi ona, prošle godine trebao da doživi svoj procvat, ali se desila pandemija. Ipak, festival je održan. Andovska navodi da su održana sva tri dana festivala, a program se, kaže, odvijao uživo. Kao primjer dobrog snalaženja u nepredviđenim okolnostima, navodi program drive in – iz svojih automobila posjetioci su pratili koncerte uživo. S obzirom da mjere za suzbijanje širenja koronavirusa nisu dozvoljavale aplauz, publika je “aplaudirala” sirenama iz automobila.

Kako navodi Andovska, nadali su se da će pandemija koronavirusa brzo proći ali, ocjenjuje ona, potrajaće i izmijeniće svima nama način življenja i komuniciranja.

“Dvorane su se ispraznile, fizički kontakt je postao ograničen maltene do nepostojanja, pa čak i osmijeh je nevidljiv ispod maski. Ostalo je pitanje – kako, na koji način komunicirati sada? Jer, bez komunikacije, gubi se smisao izvođačkih umjetnosti” – poručuje Andovska.

Vukotić se osvrnula na prošlogodišnju konferenciju KotorArta. Kako je rečeno, ona je pokrenula pitanje umjetnosti uslijed pandemije koronavirusa. Međutim, navodi ona, poruke koje su poslate sa Pjace od kina nisu se čule u institucijama kulture. Kako ističe, festivali su dobili puno bolje odgovore od nevladinog sektora.

“Poruke nisu došle do adresa gdje su se trebale čuti kako bismo zapravo podigli ukupan ambijent u kojem kao kulturni djelatnici svi funkcionišemo. Mnogo bolji odgovor na pandemiju i kompletnu situaciju koja je zadesila čitav svijet i nas i našu kulturu, smo dobili od tzv. nezavisnih  institucija ili od nevladinog sektora. Kada kažem institucije tu podrazumjevam, prije svega, resurse kojima institucije raspolažu. Tu smo imali najslabiji odgovor. Mi smo u ovoj godini u Crnoj Gori od tri nezavisne produkcije kada je pozorište u pitanju imali tri premijere, a mislim da smo ukupno i u institucionalnom sektoru imali 3 do 5 premijera. U tom smislu mislim da smo se mnogo bolje snašli mi kao nezavisni sektor od odgovora institucija” – kaže Vukotić.

Kako navodi, situacija je u Crnoj Gori bila dodatno specifična promjenom vlasti koja je takođe, ocjenjuje Vukotić, uticala na lošu situaciju u kulturi.

“Institucionalno nismo se snašli i nismo odgovorili izazovima. Mi i dalje imamo situaciju da nemamo raspodjeljena sredstva, da je budžet usvojen kasno, itd. Festivali su se desili zahvaljujući ličnim potrebama i ambicijama organizatora. Zadovoljna sam što su se održali festivali jer smo uspjeli da tu neku umjetničku misao ili viziju koju imamo, sprovedemo u okolnostima pandemije i svim društvenim okolnostima koje su za Crnu Goru specifične u ovom trenutku. Sveli smo umjetnost na format ekrana i društvenih mreža. Vidjećemo šta su posljedice toga. Moramo da analiziramo šta nam se desilo sa publikom, umjetničkim motivacijama jer umjetnost mora biti živa stvar i živi kontakt publike i gledaoca. Naravno da je televizijski format nešto što može da nadomjesti komunikaciju, ali ne i doživljaj kulture i umjetnosti” – ocjenjuje Vukotić.

Konstatujući da se u Crnoj Gori uvijek priča o problemima u kulturi, a ne o dobrim stvarima, Maraš je govorio o tome na koji način kulturu učiniti važnim dijelom strategije za post-pandemijske politike, te kako prepoznati razliku između tretmana kulture u javnom životu prije i nakon pandemije.

“Jako je važno da napravimo iskreno suočavanje sa nama samima, a tiče se statusa kulture u crnogorskom društvu posljednjih decenija – kuda su se kretali, kuda se kreću i kuda će ići muzički festivali u narednih deset godina, zatim kakav je tretman države prema fstivalima od najvećeg značaja i društvenog interesa, znaćemo ako pogledamo uporedne primjere iz regiona, ali Evrope i svijeta” – navodi Maraš.

On je govorio i o tome zašto je važno stvoriti uslove da najznačajniji art festivali prežive i zbog čega im je u ovom trenutku, kao nikada do sada, potrebna pomoć države,  gdje su u svemu tome oni bez kojih kultura i nije kultura – umjetnici i radnici u kulturi.

“Možemo da promislimo o razlozima zašto i bez pandemije, a posebno sa pandemijom, mi se nalazimo u živom blatu kada je u pitanju kultura i sve ono što je u direktnoj vezi sa kulturom. Mi smo imali jako puno problema o prije pandemije. Pandemija je, u stvari, zabašurila sve ono što je bio neki spor, ali ipak razvojni put kulture u Crnoj Gori. Kultura je bila, čak, kolateralna šteta čitave priče, jer se pandemija odražava prvo na živote direktno, a samim tim na kulturu kao sastavni dio našeg života. Problema je sijaset. Trebalo bi u kratkom vremenskom periodu targetirati one koji su važni i koji su manje važni. Kultura u Crnoj Gori se nalazi u velikom problemu. Sve je stvar jasnog targetiranja uzroka i posljedica. Posljedice živimo i dok god gledamo usko na stvari i mislimo da oko posljedica leže uzroci - na krivom smo tragu. Uzroci leže u današnjoj situaciji, u vremenu u kome smo mislili da je sve kako treba, a nije” – ističe Maraš.

Nakon konferencije na Pjaci od kina upriličena je projekcija filmova reditelja Zdravka Velimirovića: “U spomen slavne mornarice”, 1959, “Kako sačuvati grad”, 1987. i “Dobro došli u Kotorski fjord”, 1987.  

Podsjetimo, Filmski program biće realizovan svake noći nakon konferencije, u saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore. 

Detalji svih programa i učesnika se mogu naći na zvaničnom sajtu festivala, www.kotorart.me a ulaz za sve događaje je slobodan. Zbog ograničenog broja publike, obavezna je registracija na protokol@kotorart.me ili 069/37-35-37 (od 09 do 14h) Registracija je moguća najranije tri dana, a najkasnije 24h prije početka programa. 

Međunarodni festival KotorArt, održava se ovog ljeta uz pokroviteljstvo UNESCO-a, Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i Opštine Kotor, uz podršku EU Kreativne Evrope, kao i brojnih sponzora.  

Međunarodni festival KotorArt, proglašen manifestacijom od posebnog značaja za kulturu Crne Gore od strane Vlade Crne Gore, već dvije decenije značajno obogaćuje našu kulturnu i turističku ponudu, a organizuje se uz veliku mrežu lokalnih, nacionalnih i međunarodnih partnera iz sfere kulture i turizma. Kvalitet i značaj festivala potvrđuje i pokroviteljstvo UNESCO-a, nagrade _Wild Beauty Award_ za najbolju manifestaciju, _EFFE_ titula koju dodijeljuje Evropska festivalska asocijacija, podrška Evropske unije za projekat _#synergy_ KotorArt Don Brankovih dana muzike, kao i dugogodišnja saradnja sa značajnim kompanijama i organizacijama.