Kultura

Danas je, povodom 21. novembra Dana opštine Kotor, u prepunoj sali kina „Boka" održana promocija romana za djecu „Djevojčica Tara i čarobno drvo" autora Žarka Vučinića.

Prisutnima se na samom početku obratila Marija Starčević, rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor, a odlomke iz knjige čitala je Sonja Živaljević.

Ovo je Vučinićev četvrti dječji roman, koji je proglašen za najbolju knjigu za djecu objavljenu u 2019. godini.
Prema njegovim riječima, roman za djecu „Djevojčica Tara i čarobno drvo" odštampana je na reciklažnom papiru, a ilustraciju za roman radile su učenice 2. i 3. razreda Srednje likovne škole "Petar Lubarda" sa Cetinja.
On je, između ostalog objasnio ko je djevojčica Tara, da li je svako drvo čarobno, šta je to wero waste – svijet bez otpada, te zašto je važno provoditi vrijeme u prirodi.
"Tara je jedna djevojčica koja je sa svojim roditeljima, koji su izgubili posao u gradu, došla na selo. Njen djed joj je ostavio jednu zagonetku. Djevojčica je odgonetnula zagonetku svoga djeda i postala moćni prirodočitač. Uspjela je da u oblacima vidi tugu prirode i pročita šta je toj prirodi potrebno. Vidjela je da se priroda guši u plastici. Ona se bori za čistiju planetu. Svako drvo je čarobno jer nam daje život – stvara kiseonik koji udišemo" – kazao je autor.
Prema njegovim riječima ova knjiga je ekološka bajka o borbi mladih za spas planete. Sadrži, između ostalog, legende o čarobnom drvetu, ženi sa ljubičastim očiima, jednorogom ovnu i čuvarima magične vune.

Takođe, knjiga govori o prevelikom korišćenju plastike i promoviše vunu kao prirodni material.
Ovaj edukativni roman predstavlja osnove koncepta "Zero waste" – svijet bez otpada.
Promoviše mlade talente, zero waste koncept, književnost i povratak djece prirodi.
Kako je naveo Vučinić, Zero waste predstavlja oponašanje prirode koja ne poznaje smeće – sve se reciklira u kružnom toku materije i energije.
"U Crnoj Gori godišnje se iskoristi 460 miliona plastičnih kesa – prosječno 730 kesa koristi svaki građanin" – ističe Vučinić.
On navodi šta čovjek može sve uraditi za dobrobit prirode: odreći se plastičnih kesa i koristiti ceger, smanjiti upotrebu plastičnih boca i nositi termos, izbjegavati upotrebu plastičnih slamčica, ne koristiti jednokratne proizvode od plastike ( plastični pribor za jelo, šolje), zatim reciklirati, ne bacati otpatke u prirodu i saditi drveće.
"Vuna je prirodan materijal koji hladi ljeti, a zimi grije. U Crnoj Gori vuna se godinama baca ili spaljuje i tako se obezvrijeđuje kao sirovina i zagađuje se životna sredina" – kaže Vučinić.
On navodi, da žene iz Berana, u cilju promocije vune i njenog značaja, od iste prave dječje lutke. Među njima su, ističe autor, i junaci romana "Djevojčica Tara i čarobno drvo": djevojčica Tara, njen drugar Timotije, puh, žaba, jež, vrana.
"Ja sam želio da napravim puha Đorđa od vune, jer sam vidio da žene iz Berana u katunima preko ljeta heklaju lutkice. One su napravile djevojčicu Taru na osnovu moje priče" – kaže autor.
On takođe ističe koje su to igre koje su nekada igrala djeca, a koje sada igraju, navodeći da djeca treba što više vremena da provode u prirodi kako bi razvijala sva svoja čula.
"Idite u prirodu, otključajte vaša čula, družite se sa prirodom, družite se sa lijepim i dobrim ljudima koji vole prirodu, manje koristitie plastične kese ili nemojte uopšte da ih koristite, ukoliko je to moguće. Svake godine sadite biljke i kompostirajte. Čuvajte prirodu i upoznajte je. Krenite u istraživanje prirode i svijeta oko sebe i postaćete kreativni i maštoviti" – poruka je djevojčice Tare i autora Žarka Vučinića.
Organizatori ove promocije su JU Kulturni centar "Nikola Đurković" Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica.

Javna rasprava o Nacrtu Nacionalne strategije za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori traje 30 dana, počevši od 4. novembra i zaključno sa 3. decembrom 2019. godine i sprovodi je Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. 

Okrugli sto, istim povodom, održaće se 25. novembra godine u velikoj sali stare zgrade Vlade u Podgorici sa početkom u 10 sati. 

Okruglom stolu u Kotoru prisustvovao je mali broj učesnika, uglavnom predstavnika veterinarske struke i azila.