Kultura

KotorArt Don Brankovi dani muzike, uz podršku UNESCO Programa participacije, organizuju petodnevnu konferenciju “Nova normalnost: promatranje / promišljanje / preoblikovanje uloge umjetnosti i kulture nakon Kovida -19” od danas do 19. jula, koja će okupiti stručnjake stručnjake iz sfera umjetnosti, kulture, kulturne politike, kulturnog turizma i sociologije.
Danas je u crkvi Svetog Duha održana prva sesija od planirane dvije na temu “Rijeka 2020”, a govorili su Veselko Grubišić, ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori i Irena Kregar Šegota, direktorka Rijeka 2020.
U 2020. godini, kada Hrvatska predsjedava Evropskom unijom, najveća hrvatska luka, Rijeka, bila je središte bogatog nacionalnog i evropskog kulturno-umjetničkog programa, grad-domaćin umjetnicima svjetske, evropske i hrvatske kulturne scene. Rijeka je bila Evropska prijestonica kulture (EPK). U sklopu projekta Evropske prijestonice kulture, Rijeka je gradila i otvarala nove zgrade i objekte kulture sufinansirane sredstvima fondova Evropske unije, donoseći više od 600 kulturno-umjetničkih i ostalih događaja, u čijem je stvaranju učestvovalo više od 250 kulturnih ustanova i organizacija iz Hrvatske i 40 drugih zemalja Evrope i svijeta.
Prema riječima direktora Međunarodnog festivala KotorArt Ratimira Martinovića, predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević je početkom godine predložio da gradovi Boke, predvođeni Budvom, konkurišu za Evropsku prijestonicu kulture 2028. godine, što je poslužilo kao inicijativa da se o ovoj temi razgovara na KotorArt konferenciji.
“Projekat EPK traje dugi niz godina, od 1985. godine. Svaki od gradova koji se kandiduje ima mgućnost da sam kreira svoj koncept EPK. Zato otvaramo pitanje da li Crna Gora zapravo ima kapacitet da ovaj projekat sprovede u djelo, te razgovaramo o prednostima i manama ovakvog projekta” – navodi Martinović.

O mogućnostima i perspektivi ove ideje, te svojim iskustvima govorili su Grubišić i Kregar Šegota.

“Rijeka je jedan industrijski grad koji i dalje njeguje taj svoj imidž, grad u kome je nastao prvi punk bend na ovim prostorima, prvi disko klub, grad progresivne, avangardne kulture. Sve su to teme koje smo nastojali uplesti u našu priču, našu kandidaturu” – kaže Kregar Šegota.

Prema njenim riječima, slavna grčka glumica Melina Merkuri je 1985. godine pokrenula inicijativu EPK.

“EU nastala je kao privredni i politički projekat. Međutim, Melina Merkuri kao velika ljubiteljka umjetnosti i kulture smatrala je da treba nešto više što će promovisati kulturno-jezično bogatstvo na evropskim prostorima, ne samo u državama koje jesu članice EU, nego i šire. Od 1985. godine od Atine koja je bila prva prijestonica kulture, oko 80 gradova do danas je ponijelo ovu titulu. Ono što je značajno jeste da se mogućnost za kandidaturu za ovaj naslov se otvorio i za gradove u državama koje nisu članice EU. Naime, evropski prostor bez obzira na političke granice dijeli tu zajedničku istoriju, priču, baštinu, mnogo je bogat i to bogatstvo treba promovisati” – ističe Kregar Šegota.

Kako navodi, ciljevi su bili promovisati, ali i povezati stanovništvo na ovim područjima kroz zajedničku priču koju dijele.

EPK je, objašnjava ona, prestižna titula.

“To je cjelogodišnji umjetnički, kulturni festival. To je razvojni projekat. Nije važno donijeti samo festivale, nove kulturno-umjetničke proizvode, važno je da oni koji ulaze u tu priču imaju viziju kako će taj projkat pomoći razvoju grada, kako će ubrzati razvojne projekte koji postoje u našim sredinama, kako će potaknuti, odnosno realizovati nasljeđe koje će ostati i nakon godine kada grad nosi titulu EPK” – objašnjava Kregar Šegota.

Kako kaže, radi se o projektu koji je jako zahtjevan u svakom pogledu: finansijski, vremenski, u resursima, u ljudima.

“Osamdeset gradova do sada vidjelo je da ima koristi. Ono što je uvijek zaključak jeste da se kandidatura, bez obzira na investiciju koja je značajna, uvijek isplati.
Gradovi Crne Gore definitivno imaju, kao treća zemlja, veliku priliku ući u cijelu ovu zanimljivu priču.
Ovo je proces koji jako dugo traje. Rijeka se počela pripremati 2009. godine. Dakle gotovo 10 godina. Počeci su značili učenje od drugih gradova, putovanja, razgledanje, razgovori sa raznim ljudima, od umjetnika, preko direktora, menadžera, predstavnika ministarstava kulture, turističkih zajednica itd.” – ističe Kregar Šegota.

Kako navodi, jako je važno da grad koji se kandiduje za EPK ima strategiju za kandidaturu. Gradovi u Crnoj Gori već sada mogu izrađivati svoje strategije.

Kako kaže, EPK bira nezavisni panel koji je sastavljen iz članova koje bira Evropska Komisija, Evropski parlament, Odbor regija.

“To je skupina potpuno nezavisnih stručnjaka na koje se niti može, niti smije politički uticati. Oni ocjenjuju kandidature koje gradovi predaju. To su knjige u kojima se odgovara na vrlo konkretna pitanja od toga što je vaš umjetnički koncept, koji je vaš umjetnički kulturni program, do toga kakva je politička podrška, ko će vas podržati, koliko novaca ćete uložiti, ko će upravljati cijelim procesom itd.

Rijeka je 2016. proglašena prvom EPK. Od drugih evropskih gradova izdvojio nas je jako dobar menadžerski tim sa iskustvom, sa dobrim biografijama, ekspertizom, zatim izvrstan savremeni kulturno-umjetnički program i dobra politička podrška” – ocjenjuje Kregar Šegota.

Kako ističe, ne radi se samo o kulturno-umjetničkom projektu, već o projektu u kome treba i mora da učestvuje cijela zajednica.

Kako objašnjava, jedna od zabluda jeste da projekat finansira EU. Od EU se, navodi Kregar Šegota, dobija nagrada u iznosu od milion i po eura.

S obzirom da je projekat Rijeka “Luka različitosti” EPK počeo u februaru 2020. godine, Kregar Šegota se osvrnula i na situaciju sa koronavirusom koja je uticala na samu realizaciju projekta.

Festival su, objašnjava Kregar Šegota, pripremali 4 godine, a pored kulture i umjetnosti bavili su se i ranjivim grupama, manjinskim narodima, djecom sa posebnim potrebama.

Kako ističe, nakon festivala ostaje infrastruktura, udruženja, organizacije, kulturne turističke rute, a iznad svega, grad ostaje duboko pozicioniran na kulturnoj mapi Evrope, širi se mreža sa ustanovama kulture i gradovima širom Evrope.

Prema riječima Grubišića, za Hrvatsku i Rijeku je 2020. godina trebala biti i u ekonomskom i u kulturnom smislu najbolja. Godine 2019. Hrvatsku je posjetilo oko 21 milion turista.

Uloga države u projektu EPK je, ističe on, od velikog značaja.
Kako navodi, ne kandiduju se gradovi, već najprije države.
“Ministarstvo kulture je sudjelovalo na sastancima Odbora za kulturu pri Vijeću EU vezano za donošenje pravne legislative i procesa donošenja odluke Evropskog parlamenta i Vijeća. Ministarstvo kulture je održalo predavanja, info dane, posjete međunarodnih eksperata komunikacije sa gradonačelnicima svih hrvatskih gradova iznad 30 hiljada stanovnika. Svi su oni imali dostupne informacije i na neki način su motivisani i pomagalo im se za pripremu konkursne dokumentacije
Od momenta kada država dobije kandidaturu i grad svi treba da stanu iza projekta i iza izabranog grada. Nije bitno ko je na vlasti u državi ili lokalnoj samoupravi” – navodi Grubišić.

Prema njegovim riječima, u januaru i februaru 2020. godine kada Rijeka postaje EPK potrošnja se povećava 100 posto.
Nakon toga je nastupila korona.
Hrvatska, odnosno Rijeka je postala EPK u sedmoj godini članstva u EU.
Jako je važno, objašnjava Grubišić, da uz Ministarstvo kulture u projektu učestvuju i Ministarstvo vanjskih poslova, kao i Ministarstvo turizma.

“Država ne smije zauzeti stav koji će grad biti EPK, ali grad treba zauzeti taj stav prilikom kandidature” – poručuje Grubišić.

Podsjetimo, panel “Globalni osvrt” koji okuplja brojne ambasadore u Crnoj Gori, zakazan je za danas u 19 sati u Crkvi Sv. Duha.