Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Kultura

10.05.2021
1221

KOTORANIN ILIJA MLINAREVIĆ PODNIO INICIJATIVU ZA DAVANJE IMENA UMJETNIČKOJ GALERIJI

Kotoranin Ilija Mlinarević predao je Inicijativu za davanje imena umjetničkoj galeriji JU Kulturni centar “Nikola Đurković” po imenu akademskog slikara Vaska Lipovca, jednog od najpoznatijih slikara druge polovine XX vijeka, porijeklom iz Kotora.

“Imao sam veliku sreću da priča o Vasku Lipovcu i radovi Vaska Lipovca budu segment mog odrastanja. Osim ličnog poznanstva starijih članova moje uže i šire porodice sa Vaskom umjetnikom i Vaskom Kotoraninom, odrastao sam u okruženju u kojem su Vaskova djela bila referentna tačka ljubavi prema Kotoru i Boki iskazana putem umjetničkih slika, grafika, skupltura.

Meni je zanimljivo da je 60-ih godina prošlog vijeka moj otac kao mladić radio, čuvao, galeriju Vaska Lipovca koja se nalazila na mjestu sadašnjeg kafića-konobe Marinaio. Zvala se Mala galerija.

Ja sam tu priču nastavio 2013. godine, kada mi se pružila prilika da budem jedan od autora izložbe Akadameski slikar i skulptor Vasko Lipovac vraća se doma” – navodi Mlinarević.

Prilikom pripremanja izložbe, kaže Mlinarević, imao je čast posjetiti atelje Vaska Lipovca koji vodi njegova porodica.

“Ideja da se umjetnost Vaska Lipovaca stvarno varti doma i da u našem gradu ne bude zaboravljen postoji već duže vrijeme, a inicijativa da se umjetničkoj galeriji dodijeli njegovo ime je zapravo početak tog procesa. Takođe, ideja se probudila iz činjenice da sadašnja galerija koja postoji u sklopu zgrade Kulturnog centra nema ime i da se često koristi nesretni naziv staklena galerija, što je dosta neprikladno i improvizovano” – ističe Mlinarević.

Za navedenu inicijativu, objašnjava Mlinarević, konsultovao se sa Jovanom Martinovićem, dugogodišnjim prijateljem Vaska Lipovca.

“Prva osoba sa kojom sam se konsultovao i kome sam iznio moje namjere bio je gospodin Jovan Martinović, dugogodišnji prijatelj Vaska Lipovca. Podrška gospodina Martinovića dala mi je elan da krenem dalje u sporvođenju ove inicijative” – kaže Mlinarević.

Prema njegovim riječima, akademski slikar Vasko Lipovac jedan je od najpoznatijih slikara druge polovine XX vijeka, porijeklom iz Kotora.

“Veliki broj nagrada, priznanja, samostalnih i grupnih izložbi afirmisali su ga u svijetu likovne umjetnosti, ali su afimisali i grad Kotor jer su motivi Kotora i Boke prisutni u svim segmentima i svim periodima njegovog stvaralaštva. Kotoranima su poznati njegovi bronzani reljefi u ulaznom holu Pomorksog muzeja, poznata su im vrata sa crkve Blažene Ozane, kao i radovi iz Bogorodičnog hrama na Prčanju, slika Notara iz Istorijskog arhiva ili reljefi u holu Kulturnog centra. Sve navedeno je poznato i priznato od strane lokalnog stanovništva i institucija kao bogata umjetnička ostavština kojom se ispričala istorija našeg podneblja, ali radovi koji kao temu imaju Kotor i Boku su mnogo brojniji i jednako upečatljivi i važni” – priča Mlinarević.

Kako navodi, Vasko Lipovac bio je svojevrsni ambasador Kotora i Boke.

“On već 15 godina nije sa nama, ali njegovi radovi i dalje širom svijeta pronose duh Kotora, Boke i Jadrana. Ove godine se obilježava 90 godina od rođena i 15 godina od smrti cijenjenog umjetnika, zato sam ubijeđen da je ova inicijativa pokrenuta u pravo vrijeme. Ono što želim da naglasim jeste da sam ovu inicijativu pokrenuo uz pismenu saglasnost i podršku porodice Lipovac iz Splita koji su pravni nasljednici njegove bogate zaostavštine. Smatrao sam da imam dužnost da pokrenem ovu inicijativu kao građanin grada Kotora, kao kustos u Pomorskom muzeju i kao član lokalnog parlamenta” – objašnjava Mlinarević.

Kako kaže, inicijativa ima i drugi cilj a to je da afirmiše sam prostor pomenute galerije.

“Takođe ima za cilj da se priča ne zaustavi samo na slikara Vaska Lipovca, jer Kotor ima još umjetnika koje ne smijemo da zaboravimo. I na kraju ako se ne odužimo i valorizujemo zaostavštinu umjetnika koji su obilježili prošlost grada, nećemo se na valjan način moći posvetiti nadolazećim generacijama slikara, vajara, grafičara, pisaca, pjesnika, muzičara” – zaključuje Mlinarević.

 

Podijeli na: