Kultura

Tekst: Biljana Marković

Foto: Radio Kotor / B.M.

Otvaranjem izložbe Državnog arhiva Crne Gore (DACG) “Konzularna predstavništva Crne Gore od 1880. do 1914” danas je u Kotoru počeo treći Festival knjige FesKK - “Pazi šta čitaš”, u organizaciji izdavačke kuće “HeraEDU” i Kulturnog centra (KC) “Nikola Đurković”, a pod pokroviteljstvom Opštine Kotor.

Prisutne je u ime KC-a pozdravila rukovoditeljka Gradska biblioteke i čitaonice Kotor Marija Starčević.

“Izložba govori o diplomatskoj aktivnosti knjaževine, potom kraljevine Crne Gore u naznačenom periodu”, kazala je između ostalog Starčević.

Autori izložbe su arhivisti DACG mr Vukota Vukotić i Jelena Nikolić koja je istakla da je cilj bio da se naučnoj i laičkoj javnosti skrene pažnja na veoma značajnu i zanimljivu građu koja se čuva u Državnom arhivu Crne Gore u okviru arhivskog fonda MID. Istovremeno da se širokoj publici prezentuje navedeno razdoblje crnogorske istorije, period koji je uslijedio nakon Berlinskog kongresa, godine i decenije u kojima Crna Gora izgrađuje svoje institucije i kao međunarodno priznata, nezavisna i suverena država uspostavlja veze sa brojnim državama širom Evrope i svijeta.

“Istorija diplomatije važan je segment političke istorije, kojoj istoriografija posvećuje značajnu pažnju. Međutim, ovdje je riječ o temi izložbe koja je u crnogorskoj istoriografiji zanemarivana. Veliki broj ovih konzulata naša nauka ni dan danas ne zna. To je bio osnovni motiv da se priredi i prikaže ova izložba, čime se, između ostalog, pokazuje i kako je Crna Gora uspjela da samostalno izgradi određenu diplomatsku mrežu koja je bila čak i preko njenih realnih mogućnosti”, kazala je Nikolić o dodala da je na 39 panoa prikazano 230 dokumenta i fotografija o radu konzularnih predstavnika Crne Gore u svijetu.

Diplomatija je oduvjek u fokusu istoriografije, naglasio je direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević. Sazrijevanjem države, formiranjem prvih institucija, kasnije dobijanjem prvog ustava, Crna Gora, kazao je, izgrađuje i u formalnom smislu još čvršće odnose i gradi međunarodne odnose sa drugim državama.

“Crna Gora ekonomski ne tako jaka u tom vremenu, možemo kazati i siromašna država, sa tek izgrađenim institucijama, izgradila je zaista impozantnu diplomatsku mrežu. Mnogo ovih dokumenta je prvi put objavljeno, što vjerovatno puno ljudi možda ne zna i u tome je značaj ove izložbe. Crna Gora tada ne previše moćna država koristila je institut počasnog konzula koji i danas postoji, ali u to vrijeme ga je dominantno koristila. Značaj ove izložbe je i u tome da se prikaže međunarodni ugled Crne Gore u tom vremenu, jer Crna Gora u cijelom svijetu u čak 42 grada, u 20 zemalja, na četiri kontinenta imenuje značajne ljude koji su zastupali njene interese”, naznačio je između ostalog Mrvaljević, proglasivši izložbu otvorenom.

 Uslijedilo je svečano otvaranje festivala o kojem je u ime izdavačke kuće “HeraEDU” govorila Zorica Stablović Bulajić koja je izrazila zadovoljstvo što je baš Kotor domaćin manifestacije.

“Ovaj festivala koji nije običan sajam knjiga, niti festival knjige, nego koji okuplja sva izdanja i sve izdavače koji dolaze sa različitih pozicija, koji su na neki način nosioci tih priznanja”, rekla je ona.

U ime Opštine Kotor obratila se sekreatrka za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac.

“Kotor je, kao što znate, osim grad gužve, grad prije svega festivala i brojnih kulturih manifestacija. U tom ogromnom broju nekako su već dugi niz godina knjiga i likovna umjetnost ostale po strani. Drago mi je što se posljednjih pet, šest godina knjiga kroz ovaj festival i likovna umjetnost kroz svoj festival bore za svoj prostor u ovom gradu. To je svakako bio razlog zbog čega je Sekretarijat za kulturu podržao ovaj festival koji se održava svake druge godine i nadam se da će nastaviti da živi i dalje”, poručila je Kriještorac, otvarajući manifestaciju.

Tokom tri festivalska dana, kako je kazala urednica ovogodišnjeg izdanja, Aleksandra Tomović, biće održano dvadesetak programa, podijeljenih u tri segmenta.

Moderatorka je bila Jelena Čečur.

Inače, festival, koji će trajati do 26. septembra, zamišljen je kao susret autora, izdavača, kulturnih i naučnih institucija, univerziteta, profesora i studenata, sa ciljem da se afirmiše knjiga kao prostor znanja, kulture i kreativnog dijaloga.

Poseban akcenat stavljen je na oblasti kulture, umjetnosti, nauke, humanistike i istorije.

U okviru programa biće dodijeljene nagrade u tri kategorije i to: trajna vrijednost / naučni doprinos: inovativno-obrazovna praksa i vrijedno reprint izdanje.