Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Kultura

03.06.2025
712

KNEŽEVIĆ I UGRINIĆ: ISTORIJSKI ARHIV KOTOR VIŠE OD ČUVARA PROŠLOSTI – AKTIVAN DOPRINOS NAUCI, OBRAZOVANJU I ZAJEDNICI (AUDIO)

Povodom obilježavanja programa "Neđelje arhiva", gošće Jutarnjeg magazina “Grad” Radio Kotora bile su samostalne savjetnice u Istorijskom arhivu Kotor, Marija Knežević i Tina Ugrinić. One su predstavile bogat i raznovrstan program koji je tokom protekle sedmice realizovan u Istorijskom arhivu Kotor, ali i niz stručnih i međunarodnih aktivnosti koje potvrđuju važnost ove ustanove u očuvanju kulturne baštine.

„Programom Neđelja arhiva koju je organizovao Državni arhiv Crne Gore dodatno skrećemo pažnju na ulogu arhiva u očuvanju kulturne i istorijske baštine, ali i na njegovu živu i obrazovnu funkciju u društvu. U Kotoru je obilježena kroz promocije, edukativne aktivnosti i otvaranje arhiva ka zajednici.

Izdvojili bismo Zbornik radova prezentovan upravo u Istorijskom arhivu, posvećenom dr Milošu Miloševiću čime smo odali priznanje njegovom doprinosu u razvoju arhivske struke i zaštiti nasljeđa ovog grada kao i šireg područja s kojim je grad nekada bio u neraskidivoj vezi. Miloš Milošević je bio značajni istoričar, kulturni radnik, arhivista i direktor nekadašnjeg Istorijskog arhiva Kotor, u periodu kad je ovaj arhiv imao svoju samostalnost i mogao da se pita za neka bitna pitanja, što je po nama, dovodilo do unaprijeđenja same institucije. Jer, ukoliko u područnim jedinicama imate ozbiljne ljude koji su posvećeni svom poslu i koji prosto znaju što je za instituciju neophodno i dobro, onda bi bilo veoma značajno da zapravo oni odlučuju o nekim bitnim stavkama, problemima ili rješenjime koji je se tiču”, kazala je Knežević.

U međunarodnom kontekstu, Istorijski arhiv Kotor učestvovao je na značajnoj konferenciji arhivista u Radencima (Slovenija), gdje su Marija Knežević i Tina Ugrinić predstavile rad o fondu admirala Branka Mamule.

 „Radi se o bogatoj dokumentaciji porodičnog, ličnog i profesionalnog karaktera, koju je Arhivu poklonila njegova supruga Mirjana Jakelić Mamula“, rekla je Knežević, dodajući da je fond izuzetno važan za proučavanje političke i vojne istorije SFRJ. Ova zbirka obuhvata i dokumente generala Stefana i Lazara Mamule, a obuhvaćeni period proteže se od prve polovine XIX do XXI vijeka.

Ugrinić je istakla i važnost teme same konferencije, koja se ticala tehničkih i sadržajnih problema klasičnog i elektronskog arhiviranja. Fokus je bio na digitalizaciji i ulozi vještačke inteligencije u arhivistici.

„Zaključeno je da vještačka inteligencija može biti pomoćno sredstvo, ali ne zamjena za stručni rad – selekciju, sređivanje i obradu građe“, istakla je Ugrinić, ukazavši i na potrebu većih ulaganja u digitalizaciju dokumenata u Crnoj Gori.

Pored naučno-istraživačkog rada, Arhiv Kotor nastoji da se približi zajednici, naročito mladima.

 „Osim naučnika, želimo da i šira javnost shvati značaj arhiva. Zato sarađujemo sa školama, organizujemo posjete i planiramo radionice i interaktivne časove“, rekla je Knežević. Tokom godine, Arhiv su posjetili učenici OŠ „Njegoš“ i Srednje pomorske škole, kao i direktor Državnog arhiva Albanije.

Arhivi, kako navodi Knežević, čuvaju identitet zajednice.

„Oni povezuju prošlost s budućnošću i nude prostor za razumijevanje sopstvenih korijena. Zato moraju ostati otvoreni za sve građane, ne samo za naučnike.“

Govoreći o drugim značajnim aktivnostima, Tina Ugrinić je izdvojila rad na ličnom fondu Nade Radimir, kao i na legatu dr Miloša Miloševića. Biblioteka i arhivska građa ovog istoričara broje oko 2.500 jedinica, a primljeni su u nesređenom stanju, što je zahtijevalo dugotrajan stručni rad.

Posebno mjesto zauzima izložba „Arhiv i nauka“, stalna postavka kopija dokumenata u Istorijskom arhivu.

„Za ovu izložbu smo pregledali preko 1.000 dokumenata, izradili oko 500 legendi, i odabrali 250 kopija za izlaganje“, rekla je Ugrinić. Takođe, istakla je i učešće na naučnom skupu u Perastu na temu „Pohara Perasta 1624. godine“, gdje su ona i Knežević istražile do tada neobrađene sudsko-notarske spise na mletačkom idiomu.

Zaključno, kroz sve pomenute aktivnosti jasno je da Istorijski arhiv Kotor djeluje ne samo kao čuvar prošlosti, već i kao živa institucija koja aktivno doprinosi nauci i obrazovanju.

Intervju možete poslušati na linku Jutarnji magazin “Grad”

Tekst i foto: Tamara Vuković

Podijeli na: