Kultura

Pitanje digitalizacije jedan je od gorućih problema u Istorijskom arhivu Kotor. Pored toga što bi na taj način riješili fizičko oštećenje rukopisa, takođe bi se u znatnoj mjeri sačuvala arhivska građa. Osim toga, arhivi zbog specifičnosti posla, imaju velikih problema i sa kadrovskim nedostacima. To je kazao za Radio Kotor načelnik Joško Katelan.

“Istorijski arhiv Kotor je vrsta institucije koja ima specifične potrebe.

S obzirom na vrstu građe koja se u njemu čuva, specifičnost je u tome što je građa velikim dijelom pisana na latinskom i italijanskom, što zahtjeva specijalne vještine poznavanja, ne samo jezika, već i različitih načina pisanja koje se tokom vjekova mijenjalo. Arhivska vještina čitanja tih dokumenata i njihovo tumačenje jeste stvar koja se razvija vremenom i ne možete dobiti svršenog arhivistu direktno iz škole i sa fakulteta. To je nešto što se uči uz rad” - navodi Katelan.

Napominje da bi trebalo imati strategiju razvoja kadrova po pitanju specifičnosti arhivskog posla.

“Potrebno je da imate ljude koji, prije svega, barataju donekle latinskim ili romanskim jezikom, jer gro građe je upravo na tim jezicima, a onda treba postojati određena ljubav prema istoriji, prošlosti, rukopisima itd. Naravno, tokom radnog odnosa u arhivu treba konstantno ići na određene obuke, kurseve i imati neku proaktivnu želju da se dodatno obrazujete. Mi uvijek apelujemo našoj centrali na Cetinju da je potrebno tražiti i zapošljavati ljude koji su tog specifičnog profila” - objašnjava Katelan.

Napominje da postoji manjak interesovanja među mladim ljudima za bavljenjem ovakvom vrstom aktivnosti.

“Ne znam koliki je procent upisa klasične filologije u regiji, koliko ima zainteresovanih ljudi. Naravno tu postoji i finansijski problem.

Ako bi neko i htio da radi u Kotoru, ali ukoliko je iz nekog udaljenog mjesta, problem je putovanja, finansijski je pitanje koliko je to isplativo, ako putuju do arhiva ili ako ovdje iznajmljuju stan” - kaže Katelan.

Ističe da u vremenu tehnološkog napretka i institucije moraju da idu u korak s vremenom.

“Potrebno je djelovati u smislu digitalizacije kao jednog od načina da se arhivska građa, prije svega, zaštiti od fizičkog rukovanja jer ga samo rukovanje dokumentima već šteti. Važno je imati digitalne kopije, digitalne slike. Imanje digitalnih slika takođe pomaže i u samoj obradi i tumačenju rukopisa jer imate mogućnost višestrukog uvećanja rukopisa tako da lakše možete prepoznati, pročitati različite teške rukopise kojih ima jako puno.

Dakle, digitalizacija je nešto što je stvar nikako budućnosti, već sadašnjosti i to bih rekao dosta urgentno. To je naravno u svijetu već duže vremena poznato i prepoznatno i na tome se radi” - ističe Katelan.

Podsjeća na uspješan projekat Državnog arhiva koji je podrazumijevao digitalizaciju zemljišnih knjiga austrougarskog katastra na cijeloj teritoriji obale današnje Crne Gore gdje je Austrija bila prisutna.

“U arhivskim odsjecima u Herceg Novom, Kotoru, Budvi i Baru postoje digitalne kopije zemljišnih knjiga, što je uveliko pomoglo da se tim knjigama ne barata fizički, kao prvo zbog njihovih težina, a drugo da se dalje ne uništavaju. Te knjige su dostupne digitalnim putem preko posebne platforme koja trenutno nije dostupna javnosti, internog je tipa. Korisnik arhiva koji traži tu građu, dolaskom u arhiv jedino preko aktivnosti arhiviste može da pristupi tom portalu i da pregleda šta ga interesuje. Ali i to je dobro, da se ne mora fizički rukovati sa tom građom” - kaže Katelan.

Smatra da bi trebalo nastaviti taj projekat.

On je podsjetio i na nevladino udruženje Centar za njegovanje i prezentaciju dokumentarnog nasljeđa (CDK) Kotora.

“Mi smo u Kotoru osnovali prije više od 20 godina jedno nevladino udruženje CDK - Notar. U periodu djelovanja, imali smo nekoliko pokušaja i uspješno realizovanih aktivnosti digitalizacije. Jedna od aktivnosti bila je kada smo digitalizovali oko 20 svežnjeva vrlo važnog Fonda Upravno – politički spisi vanrednog providura Mletačke republike” - objašnjava Katelan.

Ističe da je tom prilikom digitalizovano oko 30 hiljada slika, u saradnji sa Regijom Venetto iz Italije.

“Tada je bio napravljen i portal Arhivum koji je sadržao sve te digitalne slike i imao je još meta podatke o samom fondu, količini dokumenata itd. Međutim, pojavio se problem hostinga portala. Nije bilo tada sredstava da se dalje nastavi sa plaćanjem, tako da je taj portal trenutno neaktivan i ne može mu se pristupiti. Nadamo se da ćemo uspjeti ponovo doći do mogućnosti da ga finansiramo, da dođe do plaćanja hostinga, da nađemo nekog sponzora, donatora.

To nam je bila jedna od značajnih aktivnosti digitalizacije” - navodi Katelan.

Pored toga, kaže da je za izložbu “Expo” u Lisabonu 1998. godine napravljen projekat koji se zvao “CD ROM Istorijskog arhiva”.

“To je bio pilot projekat kojim smo krenuli tako davno u digitalizaciju. Zamisao je bila da na tom CD ROM-u i na našem Internet portalu imamo upravo izložbe gdje bi dokumenta bila izložena po oblastima, djelatnostima - da li je to pomorstvo, trgovina, pravni život itd. A pored toga bi imali i foto prezentaciju kulturno-istorijskih spomenika u Kotoru i Boki. Na interaktivnoj mapi bi se klikom na određenu lokaciju došlo do fotografije tog objekta, a uz fotografije bi bile i digitalne kopije dokumenata koji se odnose na taj spomenik.

To je bila zamisao kao pilot projekat i zaista je dobro krenulo, međutim finansijski je u tom periodu bilo teško ostvarivo i ostalo je da se u budućnosti radi novi programski jezik, da se osavremeni i da postane jedan živi dokument koji će biti aktivan i pristupačan svima” - napominje Katelan.

Mišljenja je da je pitanje digitalizacije jedno od gorućih problema.

“Arhivska građa je vrlo osjetljiva na promjene vlažnosti i temeprature, tako da je zaista potrebno da u depoima imamo uređaje koji to regulišu. U našem arhivu postoje tri arhivska spremišta u kojima je od 1988. godine postojala oprema za održavanje vlažnosti i temperature.

Došlo je do kvara opreme, tako da ona više nije ispravna. To bi trebala biti jedna od budućih aktivnosti - da se kupi novi uređaj. Neadekvatna klima u depoima pogoduje razvoju različitih štetočina. Bez obzira što svake godine u više navrata postoji to prskanje protiv različitih štetočina, ali opet konstanta temperatura i konstantno održavanje vlažnosti je neophodno kako bi se dokument već u osnovi štitio” - objašnjava Katelan.

Tekst: Irena Mačić Đurić

Foto: Radio Kotor/IMĐ