Kultura

Prof. dr Siniša Jelušić, akademik CANU, univerzitetski profesor i autor brojnih knjiga i naučnih radova, održao je sinoć predavanje „Čovjek pred pitanjem smisla“ u Malom mjestu, u risanskoj ulici Gabela.

Jelušić je u razgovoru za Radio Kotor nakon predavanja istakao da savremeno društvo karakteriše stanje izraženog materijalizma, u kojem su čovjek i njegove dubinske duhovne potrebe potisnute.

„Prvo imamo dijagnozu stanja, a onda uočavamo da je, po duhovnu suštinu čovjeka, ovo stanje potpunog materijalnog egocentrizma zaista uništavajuće. Sve se svodi na efekat, efikasnost, komercijalu i zaradu. Čovjek je potpuno potisnut u tom svom izvornom biću. To je prva teza“, rekao je Jelušić.

Kako je objasnio, posljedice takvog stanja ogledaju se i u različitim oblicima psihičkih i društvenih problema.

„Kada su ugušene te egzistencijalne, elementarne i dubinske potrebe, vraća nam se posljedica koja je neuroza. Pokušao sam da pokažem nekoliko tih slojeva. Najteži problem su oblici depresije, anksioznosti, nasilja, narkomanije, svi oblici negativne destrukcije i autodestrukcije, i konačno samoubistvo“, kazao je Jelušić.

On je ukazao i na zabrinjavajuće trendove kada je riječ o mentalnom zdravlju mladih, ističući da podaci govore o porastu problema sa kojima se suočavaju.

„Zapanjujući je podatak, a to su empirijski podaci, dakle nisu tek nešto što smo vidjeli pa zaključujemo, već podaci pokazuju da su ti problemi u porastu. Kada vidite koliki je procenat mladih, od adolescenata između 15 godina pa do onih od 29 ili 30 godina, kod kojih je samoubistvo u porastu, onda je to zaista ozbiljan problem. Srbija i Crna Gora takođe imaju veoma visok trend, koji čak prednjači u odnosu na Evropsku uniju“, rekao je Jelušić.

Prema njegovim riječima, u središtu problema nalazi se pitanje smisla, odnosno njegovog gubitka.

„Postavlja se centralno pitanje: zašto? Zato što je u prvom planu problem smisla, izgubljenog smisla. Ako ste depresivni, pitate sebe  zašto? U čemu je problem? Imate dosadu, prazninu, osjećaj da nemate smisla, da ne vidite zašto. Izgubili ste ono što je osnovno“, kazao je Jelušić.

Posebno je naglasio značaj obrazovanja i potrebe da se o ovim pitanjima otvoreno razgovara, navodeći da obrazovni sistem često ne daje dovoljno prostora za takve teme.

„Mi moramo preko obrazovanja, koje je katastrofalno jer ta pitanja ne postavlja, voditi razgovore. Večeras sam htio da naglasim da su to otvorena pitanja. Nisam imao namjeru da bilo šta namećem, niti da kažem: vi to morate prihvatiti. Od početka je riječ o otvorenoj hipotezi“, rekao je Jelušić.

Govoreći o mogućem izlasku iz krize, Jelušić je kao jednu od svojih ključnih teza izdvojio odnos prema drugom čovjeku.

„Iznio sam jednu hipotezu – a to je odnos prema drugom. Odnos prema drugom mora biti potpuno davanje sebe, bez bilo kakve utilitarne, praktične računice, jer smo mi danas samo utilitarni. Vrijediš onoliko koliko meni koristiš – to je suština. Taj stav se mora izokrenuti“, poručio je Jelušić.

Dodao je da je, upravo zbog etičke dimenzije, u predavanju koristio primjere iz Jevanđelja.

„Uzeo sam dva primjera iz Jevanđelja, ne zato što bi to bio nekakav moj religiozni odnos, nego zato što oni u etičkom smislu pokazuju put. To je vrlo bitna tačka nekog ozdravljenja i izlaska iz krize. To je suština“, kazao je Jelušić.

On je istakao da iznesene ideje ne predstavljaju konačne odgovore, već podsticaj za dalje promišljanje i razgovor.

„To je jedna pretpostavka, jedan predlog o kome se raspravlja. Ali ono što je bilo bitno, , jeste da o tome moramo što više razgovarati, jer je to potpuno potisnuto i o tome se praktično uopšte ne govori“, rekao je Jelušić.

Prema njegovim riječima, savremeni čovjek je preplavljen informacijama, medijima i društvenim mrežama, dok se istovremeno zanemaruju pitanja od suštinskog značaja.

„Mi smo potpuno zagušeni medijima, mrežama i raznim stvarima, a o bitnim pitanjima mi, u stvari, uopšte ne razgovaramo“, poručio je Jelušić.

Veče je upotpunjeno autorskom poezijom doc. dr Pavla Popovića, a nakon predavanja uslijedila je diskusija sa publikom.

Tekst i foto: Tamara Vuković