Kultura

Izložba "Zmijanjski vez” održana je sinoć u Palati Grgurina u organizaciji Javne ustanove (JU) “Pomorski muzej Crne Gore” u Kotoru, a u saradnji sa JU “Muzej Republike Srpske” iz Banja Luke.
Poželjevši dobrodošlicu prisutnima u ime Pomorskog muzeja Dijana Đurašković predstavila je zmijanjski vez kao jedan od najspecifičnijih i najkarakterističnijih vezova sa prostora Bosne i Hercegovine.
“Specifičnost zmijanjskog veza manifestuje se u usklađenosti, harmoniji i stilskoj perfekciji geometrijskih ornamenata, ukomponovanih sa tamnoplavim koloritom. Zmijanjski vez je 2014. godine upisan na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva”, kazala je Đurašković.
 
Na otvaranju su govorile mr Maja Uskoković, direktorka Pomorskog muzeja Crne Gore, autorka izložbe Danijela Đukanović, muzejska savjetnica, etnološkinja, i Jelena Karadžić, muzejska savjetnica i etnološkinja.
 
“Vez, kao ručna radinost, u kontekstu muzeologije ima zanačajnu ulogu, jer predstavlja dio nematerijalnog i materijalnog kulturnog nasljeđa. Jedan je od najstarijih oblika umjetnosti i ručnog rada koji se prenosio s generacije na generaciju. U muzejskom kontekstu vez nije samo umjetnička vještina, već i sredstvo za razumijevanje društvenih, ekonomskih i estetskih vrijednosti određene zajednice kroz istoriju”, navela je Uskoković.
 
Naglasila je da, kao kulturna baština, vez podsjeća na bogatstvo tradicije i odgovornost čuvanja, dok muzeološki pristup vezu uključuje proučavanje, dokumentovanje i prezentaciju.
 
“U etnologiji, igla, konac i vještina izrade predstavljaju više od samog alata za šivanje. Oni su duboko povezani sa identitetom, tradicijom, vjerovanjima i društvenim ulogama unutar kultura”, objašnjava ona.
 
Uskoković se na kraju osvrnula i na vez koji je u različitim oblicima zastupljen u Boki Kotorskoj, te izdvojila jedno od najljepših djela ručnog rada, goblen Jacinte Kunić iz Perasta, u koji su utkani vjera, nada, iščekivanje i ljubav prema suprugu-mornaru.
 
Autorka izložbe Danijela Đukanović, muzejska savjetnica, etnološkinja zahvalila se na pozivu i prilici da se predstave u Kotoru, te gostoprimstvu i interesovanju za izložbu.
 
Kako je kazala, Muzej Republike Srpske iz Banja Luke osnovan je 1930. godine, a prvi direktor bio je Špiro Bocarić, akademski slikar, rođen u Budvi 1876. godine. Upravo neke od sinoć izloženih predmeta Bocarić je prikupljao po Vrbaskoj banovini  i ostavio na čuvanje ovom muzeju.
 
“Predstavljena je kolekcija rukava, bošči, košulja, ali pored muzejskih predmeta, predstavljamo udruženja koja baštine zmijanjski vez, odnosno ljude zahvaljujući kojima je ovaj vez upisan na UNESCO listu. To je Humanitarno udruženje žena Duga, koje je zadnjih 30-tak godina prepoznalo značaj veza i primjenjuju ga na moderan način. Dok je vez ostao autentičan, izrađuju se nove i nosive odjevne kolekcije, te on kao takav živi u savremenom kontekstu. Elementi tradicije primjenjuju se u vremenu u kojem mi živimo”, kazala je Đukanović, dodavši da su jako ponosni što im se od upisa do danas javljaju mladi ljudi, modni i grafički dizajneri, arhitekte koji su taj motiv prepoznali kao dio svog identiteta i svoje tradicije.
 
Dominiraju geometrijske figure, a zanimljivo je značenje ornamenta-romba, koji u Zmijanju nazivaju kolo, simbolišući blagostanje, sreću i napredak.
 
Muzejska savjetnica i etnološkinja Jelena Karadžić pojasnila je da se zmijanjski vez u XIX i početkom XX vijeka radio isključivo na konopljinim i lanenim platnima, zatim na pamučnim,  a danas se ovaj vez prezentuje i na savremenim industrijskim tkaninama. Iglom se prave krstići, koji se spajaju u razne geometrijske oblike ili stilizovane biljne ornamente sa geometrijskom osnovom.
Bogatstvo šara i oblika:  krsta, jabuke, grane i drugih oblika izraz su i značenje života, porodičnog blagostanja, zdravlјa, plodnosti, sreće, dobrih namjera i želja.
 
“Ono što zmijanjski vez izdvaja od svih drugih jeste to što je rađen u jednoj i to tamnoplavoj boji koja se dobijala od čivita, odnosno indiga. Ta boja simbolizuje vječnost i beskonačnost kao što su beskrajni more i nebo. Ovaj vez odlikuje se tehničkim savršenstvom”, zaključila je Karadžić.
 
Publika je bila u prilici da pogleda i kratki dokumentarni film o izradi i očuvanju zmijanjskog veza.
 
Tekst: Nataša Jotić
Foto: Radio Kotor / N.J.