Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Kultura

12.06.2021
411

IZLOŽBA TERCE JADRANSKIH BRODICA – ZAJEDNIČKO MORE KOPČA IZMEĐU KOTORA I KRKA

Sinoć je u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor otvorena izložba tehničkih crteža Velimira Salamona pod nazivom “Terce jadranskih brodica”.

Njeno predstavljanje kotorskoj publici rezultat je međunarodne kulturne saradnje na relaciji Krk - Kotor, odnosno saradnje duge već deset godina Centra za kulturu Grada Krka i Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru.

“Realizacija ove izložbe je samo dokaz da gdje postoji volja i istrajnost ne postoje granice i da je kultura i naša zajednička istorija ono što čini neraskidivu vezu između Krka i Kotora. Izložba tehničkih crteža daje jedan novi pogled, filozofski pristup umjetnosti izrade drvenih barki. Ova izložba i bogati katalog predstavljaju jedan ozbiljan naučni rad i stručnu literaturu za buduće generacije zaljubljenika u drvene barke. Danas je ovaj zanat skoro pa isčezao, iako još ima onih koji se s enzutijazmom i ljubavlju bore protiv njegovog nestajanja – kaže Andro Radulović, direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor.

Kako navodi,  za ljude iz Boke more je oduvjek bilo prirodni ambijent, a pomorske aktivnosti uslovljene geografskim položajem vjekovima su bile izvor života i blagostanja. U Boki se, kaže on, izrada brodova spominje još u 14. vijeku i postoje pisani tragovi da se prvo brodogradilište nalazilo na Prevlaci 1361. godine, dok se kotorski brodograditelji spominju u notarskim zapisima od 15.06.1369. godine.

“Dokument govori da brodograditelj Branko iz Kotora gradi barke i jedrenjake od dobre hrastovine. Kotorsko brodogradilište u 15. vijeku izrađuje sve vrste brodova, jedrenjaka, pretežno karavele, ali i brigantine, koke, fuste, gripove, skape, karake i druge. Kotorsko brodogradilište se nalazilo pokraj današnje kafane “Dojmi”, ispred gradskih zidina i bastiona na Škurdi. Pored Kotora i u Perastu su postojala brodogradilišta. A između ostalog, gradile su se cakare, skabe, manje barke i razni tipovi plovila, uglavnom manje nosivosti.

Još jednom je naše zajedničko more i život vezan za njega napravilo kopču između dva naša grada” – ističe Radulović.

Prema riječima Maje Parentić, ispred Centra za kulturu grada Krka izložbu “Terce jadranskih brodica” čini 60-ak tehničkih crteža opštih planova tradicionalnih, ali i danas nestalih hrvatskih, tj. jadranskih brodica na jedra i vesla.

“Iako se ovdje radi o kompjuterskim crtežima bracera, gajeta, falkuši, batana, guceva, peliga i ostalih tradicionalnih plovila (zbog komunikacije, nacrtanim na tzv. vodnoj liniji), oni su napravljeni u skladu sa načelima nacrtne geometrije i tehničkog crtanja, a uvedena boja daje im dodatnu dimenziju. Te crteže možemo smatrati najsastavnijim i najtemeljnijim prikazima morfologije naše tradicionalne barke, do kojih je autor dolazio ne samo kabinetskim radom, već i pomnim terenskim istraživanjem, sve od Rovinja do Dubrovnika te duž Sredozemlja, od Lisabona i Barselone do Bresta” – kaže Parentić.

Naziv ove izložbe, navodi ona, motivisan je brojkom tri koja je obilježila pomorsku kulturu.

“Proporcije trupa broda su u trećinama, jarbol je smješten na jednoj trećini dužine broda od pramca, a kosnik je, kao i veslo, tradicionalno jednom trećinom unutar broda. Jedro se skraćivalo za jednu trećinu svoje površine, a na krmama su uvijek bila tri ferala kao simboli vjere, nade i milosrđa.

Fascinantnim rekonstrukcijama po starim zavjetnim slikama ili sretnim nalazima, te čudesnim crtežima u kojima se krajnja tehnička vještina iskazala s krajnjom poetičnošću, Salamon je uspio vratiti komadić izgubljenog identiteta hrvatskog Jadrana. Podsjetivši na stare brodove koji su se gradili duboko povezani sa svojim podnebljem, autoru je pošlo za rukom prizvati more kakvo je nekad bilo; bez jahti, industrijaliziranih jedrilica i velikih kruzera koji oduzimaju značenje vjetru, mijenama dana i mijenama godine. Nije to samo specifično blago hrvatske istorije, već je to druga životna filozofija prema kojoj brodovi nisu tek funkcionalni instrumenti. Jer oni prenose zalihu mjere u ljudski svijet, što je suština crteža i sveukupnog Salamonovog djela. Njegova strast, fascinacija i cjeloživotna posvećenost drvenim jadranskim brodicama često su rušile granice među disciplinama te je inženjer i doktor nauka tako postajao fenomenolog, filozof, ali i pjesnik broda. Svojim djelom on je pomogao u prepoznavanju mediteranskog ishodišta Hrvatske, a njegovu izložbu crteža, prije svega, možemo smatrati nacionalnim mementom za spas naše maritimne kulturne baštine” – poručuje Parentić.

Izložbu je otvorila Jasminka Lončarević, generalna kozulica Republike Hrvatske u Kotoru.

“Uvijek me veseli kulturna i svaka druga saradnja između Kotora i gradova u Republici Hrvatskoj, tako isto Kotora i grada Krka.

Na radovima su stari brodovi, kao što je gospođa naglasila. I to samo pokazuje da, iako danas imamo moderne brodove, kruzere koji fasciniraju svojom veličinom i ljepotom, ono što je nastalo i što je plod ljubavi, te što ima svoju pravu vrijednost, nikada ne  zastarjeva , naprotiv, s vremenom dobija na vrijednosti” – kaže Lončarević.

Izložbu prati i bogato opremljen, dvojezični (hrvatsko-engleski) katalog u kojem su predstavljeni svi, izložbom obuhvaćeni, crteži Velimira Salamona.

Finansijsku podršku ovom projektu međunarodne kulturne saradnje dali su: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Krk i Turistička zajednica Grada Krka.

 

 

 

 

Podijeli na: