Kultura

Izložba fotografija barki koje su učestvovale na manifestacijama “Bokeška noć”, autora Ilka Marovića otvorena je sinoć u prostorijama Mjesne zajednice Škaljari.

Dobrodošlicu prisutnima poželjela je predsjednica Savjeta Daliborka Pavićević, a izložbu je otvorila direktorica Javne ustanove Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor Radmila Beća Radulović. Kako navodi, na fotografijama se nalaze barke koje svjedoče o tri značajne “Bokeške noći” održane 1934., 1936. i 1959. godine.

“Na fotografijama se nalazi barka koja je 1934. godine okićena u čast kralja Aleksandra, čak imamo i fotografiju iz 1936. godine kada je u čast engleskog kralja Edvarda takođe bila upriličena Bokeška noć i pamti se kao jedna od posebnih godina kada je cijela Boka sijala jer je bilo dato naređenje da se upale svijeće u svim kućama, po obalama, čak je i San Đovani bio obasjan bakljama. Još jedna značajna noć, koja je među ovim fotografijama, jeste kada je razarač Kotor došao u zaliv. Tada je drug Tito bio prisutan. To je jedina Bokeška noć koja je dva puta napravljena u toku jedne godine, tako da je ponovljena u septembru u njegovu čast 1959. godine.

Ilko je uradio odličan posao sa ovom izložbom. Ovo je prilika da govorimo o tradiciji, da je stalno spominjemo, da shvatimo da je Bokeška noć važna svima nama. Bokeška noć je naša noć, noć našeg grada i svih građana Kotora” - poručuje Radulović.

Hroničar, publicista, autor izložbe Ilko Marović tom prilikom održao je prezentaciju o manifestaciji “Bokeška noć”. Pored njegovih maketa barki, na izložbi, kao i prezentaciji, nalaze se radovi poznatih kotorskih meštara, kao što su: Mijo Milovanović, Zvjezdan Šantić, Marko Ševaljević, Nada Janković, Drago Radimir, Dragan Buzdovan Buki i drugi.

“Od onoga što je trag Venecije pa do današnjih dana, što se razvilo u ovom zalivu, možete dosta toga vidjeti na ovoj izložbi. Svima nama je ovo podsjećanje, ali i prilika da, mimo ove praznične atmosfere, mimo glamura Bokeljskih noći, pogledamo fotografije i zapitamo se koliko je to u stvari vrlo složeno napraviti, prije svega kao konstrukciju, te da to plovi morem, da izdrži sve te testove koje more sobom nosi. Da ne govorim o tome da tu ima jako puno onoga što se zove bokeški komentar, odnosno odjek onoga što je aktuelno u tom trenutku u političkom, socijalnom, kulturnom i bilo kojem dijelu života” - kaže Marović.

Navodi da historija manifestacije “Bokeška noć” traje preko dvije stotine godina.

“Nije lako nabrojati ono što se dešavalo, a kamoli ono što je bilo kao prva Venecijanska noć u Kotorskom zalivu. Glavne, velike i glamurozne Bokeljske noći, o kojima se i dan danas priča, to su one pri dočeku engleskog kralja Edvarda VII, kralja Aleksandra, kralja Edvarda VIII, Josipa Broza Tita itd. i dešavale su se u cijelom Bokokotorskom zalivu i ne samo u moru, nego su glavni odjeci bili na kopnu. Daske, grede, žica, karton, vreće, lenculi, štuk i pitura, lovorika, zelenilo i konop, bilo je sve što su stari majstori imali, a gdje bi im bio kraj da su slučajno imali materijale koje mi danas imamo. Nadajmo se da će Bokeljske noći nastaviti i dalje svoju plovidbu po sjajnom moru mašte, da će biti sve bolje i sadržajnije, svake godine biti sve više posjetilaca, a već nekoliko zadnjih godina, ne računajući kovid, bilo ih je sigurno blizu pedeset hiljada” - ističe Marović.

Između ostalog, on je govorio o svom višedecenijskom učešću na “Bokeškoj noći”.

“Od najranijeg djetinjstva, od kad znam za sebe zavolio sam Kotor i Boku, njihovu tradiciju i kulturu. Ta ljubav traje i danas, skoro sedamdeset godina. Uvijek kada nisam spriječen učestvujem na kotorskim feštama, ili karnevalima, Bokeljskim noćima, papaladama, nastupima Bokeljske mornarice, klapa, pozorišnim predstavama, crkvenim manifestacijama. Prije dvije godine došao sam na ideju da napravim ovu izložbu, kada sam vidio da imam dovoljno slika. Pored autorskih fotografija na šufitu sam našao i neke slike muljanskih meštara starije generacije” - objašnjava Marović.

Napominje da je prvi put učestvovao na “Bokeškoj noći” 1959. godine.

Izložba se, kaže, sastoji iz tri dijela.

“Prvi dio su slike starih muljanskih meštara koje sam našao na šufitu i moglo bi se reći da su one bile povod ovoj izložbi. Želio sam na neki način da ih otrgnem od zaborava.

Srednji dio su slike mojih ostvarenja, što sam sve i na koji način radio prethodnih 60 godina.

Mađutim, čini mi se da su najbolja ostvarenja noćas ovdje kreacije mojih prijatelja koji su zadnjih desetak godina osvajali nagrade. To su : Mijo Milovanović, Marko Ševaljević, Zvijezdan Šantić, Drago Radimir, Jankovići sa Peluzice i direktor Teatra 303 Dragan Buzdovan Buki” - navodi Marović.

Na fotografijama se nalaze venecijanska barka krštena „Jadranka“ iz 1934. godine prilikom posjete kralja Aleksandra Karađorđevića, Anta Marovića Čiče, barka „Aqruvium“ Đorđa Kordića, Maria Janovića, Tripa Jankovića i drugih, zatim „Santa Maria“, brod kojim je Kristifor Kolumbo otkrio Ameriku je rad kapetana Zrinka Paskovića i Ilka Marovića. Prikazani su i “Kotorski šambek” iz 1975. godine, barka “Delfin Joco” iz 1989., “Leptiriću, šareniću” iz 1997. godine, “Poslije Eskima, u Boku stižu renge i irvasi” iz 1998., “Vino, mobilni i gitara” iz 1999., “Izbori i stub srama” iz 2000., “Sabljarka / đingula” (2001.), “Muo ka Brazil” (2002.), “Palastura” (2003.), “Sve je isto, On je među nama” (2005.), “Muo ka Monako” (2006.), “Ni mačke nijesu što su nekad bile” (2009.), “Muljanski bokun (2010. ), “Potrošačka korpa” (2011.), “Jedna gitara hiljadu snova” ( 2012.), “Orada” (2013.), “Crkva pomoćnice Kršćana” (2014.), “Venecijanska gondola” (2015.), “Tre sorelle” (2016.), “Kotorska zaobilaznica” (2017.), “Jedne su tre sorelle” (2018.), “Sve moje Bokeljske noći” (2019.), “Bižanto” (2020.). Radi se o kreacijama Ilka Marovića, a predstavljene su i neke od kreacija drugih kotorskih meštara. Među njima su: “Peraški boj” / Drago Radimir (2011. godine), “Omaž Maji Perfiljevoj” / Meštar i furešta (2017.), “Kokot” / Meštar i furešta (2018.), “Smrt nad Kotorom” / Zvjezdan Šantić (2016. ), “Rizort Mamula” / Zvjezdan Šantić (2020.), “Rimska gozba” / Jankovići sa Peluzice (2015.), “Kotorska beštija” / Mijo Milovanović (2013.), “Sedam slonova” / Mijo Milovanović (2015.), “Starac i more” / Mijo Milovanović (2017.), “Kotor u slikama” / Mijo Milovanović (2018.).

Izložba će biti otvorena za posjetioce do 5. septembra, radnim danima od 8 do 12 sati.

Tekst: Irena Mačić Đurić

Foto: Radio Kotor