Kultura

Tekst: Bljana Marković

Foto: Radio Kotor / B.M.

Pokrenut je postupak za izgradnju nove zgrade Državnog arhiva Crne Gore na Cetinju u nastavku postojeće, saopštio je u intervjuu za Radio Kotor direktor ove institucije Danilo Mrvaljević.

Ocjenivši da će to vjerovatno biti naznačajniji projekat posljednjih decenija, izražava nadu da će se već 2026. godine konkretnije ući u taj posao.

"Tenderom i moguće već početkom izgradnje", precizira on.

Upitan kolika je vrijednost ovog projekta, ističe da je na startu bilo puno problema, te je cijela procedura morala započeti od početka.

"Odmaklli smo nekoliko koraka, a sada smo u fazi najvjerovatnije izrade novog idejnog rješenja i nakon toga glavnog projekta, jer stari nije bio u skladu sa postojećim UT i konzervatorskim uslovima, rađen je bukvalno bez njih. Naravno kada znate da se radi o istorijskom jezgu Cetinja, ne samo da morate zadovoljiti sve zakonske norme u tom pravcu, nego se takvi projekti moraju veoma pažljivo raditi. Pristalica sam da i neka malo duže potraje, ali da to bude kako treba i da dobijemo konačno funkcionalnu zgradu koja će istovremeno uljepšati centar Cetinja i uklopiti se u ambijent stare crnogorske prijestonice", podvlači Mrvaljević.

Glavni projekat i prije toga idejno rješenje pokazaće koliki će biti troškovi, a radove će finansirati država.

"Ići ćemo u pravcu da tražimo ta sredstva, ali je prvi ili najvažniji korak u ovom trenutku izrada novog idejnog rješenja i glavnog projekta, a tek onda ćemo započeti konkretnije - slijedi tender i izgradnja", kaže on, dodajući da je u planu rekonstrukcija krova centralne zgrade Državnog arhiva Crne Gore (DACG).

Navodi da je u posljednje tri godine na nivou Crne Gore, obnovljeno sedam objekata Državnog arhiva, od kojih neki u potpunosti, a neki u manjoj ili većoj mjeri.

"U tom dijelu sam zadovoljan, jer su bili zaista jako loši uslovi generalno rada i prije svega čuvanja i zaštite arhivske zgrade", naglašava naš sagovornik.

Kada je u pitanju kadar, napominje da je prilikom preuzimanja dužnosti prije više od tri i po godine (računajući i period vršenja dužnosti) zatekao loše stanje.

"Ne lošeg kadra, imamo jako vrijednih službenika, već u smislu da najveći broj službenika ima prosječno gotovo 60 godina. Jednostavno dolazi smjena generacija. Smatram da se nije vodilo dovoljno računa o stvaranju novog kadra. Ipak, to je ozbiljna institucija i mora se u kontinuitetu voditi računa o stvaranju novog kadra. Ove tri godine prevazišli smo tu situaciju, pažljivo vodeći računa u tom dijelu. Ponosan sam da smo na preko 20 oglasa i konkursa, imali samo jednu žalbu koja je bila neuspješna, jer vodimo računa da sve bude u skladu sa zakonom i da dobijemo pravi kadar. To je po meni osnova za zdravi razvoj Državnog arhiva i ubuduće", navodi Mrvaljević.

Naredna godina, smatra, biće "prelomna" jer će, shodno posljednjim Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, a i u redovnom toku, ove godine u penziju otići veliki broj službenika na nivou cijele države.

"Pored toga nam fali stručnog kadra. Riječ je 99 posto o stručnim poslovima, to su gotovo sve arhivisti, malo u administraciji. Međutim, znate da prvo sve zavisi od finansija i dobijemo određena sredstva od države u budžetu Državnog arhiva za koje ćemo se boriti i dobiti, te da shodno tome u proceduri, nadam se efikasnoj, dobijemo novi kadar za budućnost", navodi Mrvaljević.

Što se tiče najznačajnijih aktivnosti ustanove, pokrenute su, kaže, brojne aktivnosti, kako na organizaciono-funkcionalnom nivou unutar ustanove, tako i na planu izdavačke djelatnosti u gotovo svim djelovanjima rada.

Početkom novembra u Kotoru će biti održan drugi Međunaroni naučno-stručni skup pod nazivom “Dani Miloša Miloševića”, sa idejom da postane tradicionalan i da se održava svake druge godine na temu, ne samo arhivistike, već generalno kulturne baštine i drugih disciplina.

"Takođe, 4. novembra ćemo na Cetinju imati značajan događaj povodom vraćanja naše arhivske građe poslije 110 godina iz austrijskog Državnog arhiva, sa kojim ćemo potpisati sporazum. Nadalje, izložbu Konzularna predstavništva Crne Gore od 1880. do 1914, koja je 24. septembra bila postavljena u Kotoru, ćemo imati u Skoplju uoči 13. novembra, našeg nacionalnog praznika kulture, a istovremeno Dana oslobođenja crnogorske prijestonice, ali i Skoplja, tako da nas očekuju brojne aktivnosti", najavljuje on.

Na pitanje Radio Kotora kaže da se u Državnom arhivu Crne Gore, na nivou cijele države, čuva gotovo 11 kilometra arhivske građe, a najznačajniji dokument koji se čuva je u Istorijskom arhivu Kotor.

"U pitanju je notarski zapis, odnosno kupoprodajni ugovor s početka 14. vijeka, iz 1309. godine. Jako puno dokumenata značajnih za državu Crnu Goru čuva se, kako u Istorijskom arhivu Kotor, drugim arhivima na primorju i naravno u centralnom depou Državnog arhiva na Cetinju, još od vremena senata, vremena knjaževine i kraljevine Crne Gore, svih ministarstva i sudova itd.", zaključio je Mrvaljević.