Kultura

Drugog dana programa Pjace od filozofa, koja se realizuje u okviru Međunarodnog festivala KotorArt, u Kreativnom habu u Kotoru održana je debata na temu "Grad kao zajednica i aktivizam".

U fokusu razgovora bile su savremene urbane politike, pravo na grad i značaj kolektivne odgovornosti u očuvanju kulturnog nasljeđa.

Panel su vodile arhitektice i osnivačice NVO Expeditio, Aleksandra Kapetanović i Tatjana Rajić, koje su u uvodnom izlaganju istakle da je alarmantno upozorenje nedavno upućeno sa zasijedanja Komiteta za svjetsku baštinu povod za hitno reagovanje. Naglašeno je da je područje Kotora, koje se od 1979. nalazi na UNESCO listi svjetske baštine, ozbiljno ugroženo zbog neadekvatnog urbanog razvoja i izostanka efikasnog sistema upravljanja, što može dovesti do njegovog stavljanja na Listu svjetske baštine u opasnosti.

“Gradovi i područja ne pripadaju samo donosiocima odluka – oni pripadaju svima nama. Posebno kada govorimo o području Svjetske baštine gdje je ta zajednica još i šira. Imamo sreću da živimo u prostoru koji je baština cijelog čovječanstva. U tom smislu, naša je odgovornost još veća. Struka i mi iz nevladinog sektora smo ukazivali na nagomilane probleme godinama, ali na žalost institucije nisu čule ili nisu željele da čuju i zato mislimo da je krajnji trenutak da se ujedinjen glas struke i zajednice čuje”, poručila je Kapetanović.

Na panelu je govorila i Sonja Dragović, istraživačica u Istraživačkom centru za proučavanje socijalno ekonomskih promjena i prostornih studija pri Univerzitetskom institutu u Lisabonu, koja je ukazala na izostanak inovativnosti i kvaliteta u savremenoj stambenoj gradnji u Crnoj Gori, ocjenjujući da je taj proces često vođen profitnim interesima investitora.

“Posao arhitekte je danas izuzetno težak ukoliko želite da ga radite profesionalno, etički, kreativno, sa integritetom, zato što mnogo ljudi koji završe arhitekturu dođu do toga da precrtavaju šeme za stambene zgrade koje sadrže preveliki broj premalih stanova koji nisu adekvatna mjesta za život, ali koji se proizvode zato što su ono što investitori traže, a sistem dozvoljava”, navela je Dragović. 

Kao pozitivan primjer građanskog angažmana izdvojila je rad organizacije Ko ako ne arhitekt (KANA), čija je članica.

“Uspjeli smo da zaustavimo više štetnih projekata, ali je ključ bio u mobilizaciji zajednice. Ne možemo očekivati od ljudi da neprestano ispravljaju posljedice loših politika – sistem mora preuzeti odgovornost,” poručila je Dragović.

Svoje viđenje dao je i Aleksandar Radunović, dramaturg, scenarista, kompozitor, glumac, gitarista i radio voditelj, poznat i kao Popaj, član kolektiva The Books of Knjige.

“Važno je da se ljudi bune, da ukazuju na problematične stvari. Negdje to sve ima smisla, ali je to borba koja podrazumijeva mnogo žrtava u smislu da će se jedna zgrada ukloniti, ali će se 50 drugih napraviti. Toliko je loših stvari da ne možete sve da stignete, to je takvo rasipanje energije. Dosadno je da objašnjavamo ljudima da ne treba da rade pogrešne stvari,” naveo je Radunović.

On je podijelio lično iskustvo, te istakao da su umjetnost i satira jedan od oblika otpora, ali i da aktivizam često biva obeshrabren zbog sistemskih prepreka i sveprisutnog cinizma.

“Imamo problem sa političkim sistemom, ali i sa mentalitetom – spremni smo da kritikujemo, ali ne i da djelujemo,” ocijenio je Radunović.

Video porukama obratila se arhitektica i aktivistkinja Iva Čukić podsjetivši da pravo na grad nije samo fizički pristup prostoru, već i kolektivno pravo da učestvujemo u njegovom oblikovanju.

“Gradovi se sve više otuđuju od ljudi, a osjećaj pripadnosti slabi. Pravo na grad mora se stalno iznova osvajati,” naglasila je Čukić.

Veče je proteklo u razmijeni različitih gledišta, u  duhu snažne interakcije između panelista i publike, koja je s velikom pažnjom pratila izlaganja i aktivno učestvovala u diskusiji.
Tatjana Rajić je podijelila sa prisutnima informaciju da se trenutno radi na novoj predstavi koja je na neki način nastavak KoTo(R) o Kotoru, a koja se radi sa mladima.

“Centar za kulturu je nosilac projekta sa dosta partnera, nevladinih organizacija i pojedinaca. Kroz nastavak bi trebalo da se čuje glas mladih u zajednici, šta oni misle o gradu, na koji način vide budućnost ovog grada i izazove sa kojima se suočavaju”, kazala je.

Zaključeno je da su umjetnost i aktivizam moćni alati za stvaranje prostora slobode, otpora i zajedništva, te da samo kroz angažman zajednice može doći do stvarnih promjena u načinu na koji se prostori planiraju i koriste.

Tekst: Nataša Jotić

Foto: KotorArt