Kultura

Promocija „Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru, broj LXXI” održana je večeras u palati Grgurina.

Prisutne je pozdravila Maja Uskoković, direktorica Pomorskog muzeja, a o publikaciji su govorili urednici Slavko Dabinović i Danijela Nikčević.

Publikacija „Godišnjak“, predstavlja zbornik naučnih i stručnih radova većinom pomorske tematike.

Uskoković se osvrnula na serijsku publikaciju Pomorskog muzeja, ali i rad Muzeja u proteklom periodu.

“Jedna lijepa tradicija nastavlja se i ove godine. Poslije tačno godinu dana sa istog mjesta, iz svoje matične kuće, iz palate Grgurina, kreće u svijet novi broj edicije Godišnjak koji traje već 71 godinu, i marljivo baštini i komunicira bogatu i slavnu prošlost Kotora i Boke Kotorske i šire regije.

Pojava edicije Godišnjak, za sve one koji je stvaraju i čitaju, uvijek je bila svečanost i posebna radost u palati Grugirna, radost koju pobuđuje knjiga i njeno ozračje u kojoj se reflektuje naša prošlost i nastavlja u duhu i nadahnuću sadašnjeg trenutka” – navodi Uskoković.

Kaže da se u “Godišnjaku” nalazi 326  stranica radova iz pomorske kulturne prošlosti Kotora i Boke Kotorske.

“Na koricama je kolorisani crtrež jedranjaka tipa tartana, koji je bio u čestoj upotrebi u 18. vijeku od peraških i dobrtskih brodovlasnika i pomoraca.

Crtež je preuzet iz knjige Nautika, udžbenika kapetana Marka Martinovića, kojem je Senat Mletačke republike povjerio 1697. do 1698. godine na podučavanje 17 ruskih boljara pitomaca cara Petra I Velikoga. Za uspješnu obuku pitomaca od mletačkog senata dobio je pohvalu i doživotnu penziju. Zbornik je izuzetno vrijedan doprinos proučavanju zavičajne i pomorske kulturne baštine. Donosi nove podsticaje za njezino dalje proučavanje i povećanje nivoa kulturne komunikacije u svim segmentima društva. Kao takav biće od koristi svima, kako stručnim istraživačima, tako i širorj čitalačkoj publici” – ističe Uskoković.

Prema njenim riječima, na osnovu Izvještaja o radu, objavljenog u "Godišnjaku", Pomorski muzej je u potpunosti ispunio svoju misiju za 2023. godinu.

“Realizovane 34 programske djelatnosti potvrđuju ovu činjenicu, ali i podatak da je Muzej učestvovao u raznim međunarodnim projektima, konferencijama i okruglim stolovima. Pored programskih djelatnosti, muzej obavlja i poslove matične muzjeske djelatnosti koji imaju pomorske muzejske zbirke. Samim tim, zadatak muzeja je da pomorsko blago, sve propratne predmetne koji ga definišu, sačuva od propadanja, iznošenja iz Crne Gore kako otkupom tako i vrijednom donacijom građana koji su prepoznali njegovou misiju. Zbirke se na ovaj način obogaćuju i obnavljaju, a rezultat je vidljiv kroz nove izložbe i muzejske predmete u stalnim postavkama mjuzeja. Zahvaljujući Godišnjaku i fond  biblioteke se uvećava, razmjenom sa srodnim institucijama kulture, ali i poklonima i kupovinom” – objašnjava Uskoković.

Među naslovima su:

Lovorka Čoralić piše “Bokelj Nikola Bolica – kapetan mletačkih prekomorskih pješačkih vojnika na kraju 18. stoljeća”,

Joško Katelan i Jelena Mršuja, “Interesantan zapis o brodovima iz zbirke Balović o Istorijskom arhivu Kotor”,

Antun Sbutega – “Biskup Nikola Kotoranin, zapovjednik papske mornarice, diplomata, govornik i pisac”

Željko Brguljan  - “Portretirani i opjevani Ivanovićev  brigantin Genio Speculatore”,

Sabaheta Gačanin – “Pomorska historija iz hronike Osam rajeva”, Ane Ferri – “Kotorani i Kotor iz pera Ludovika Paskvalića”,

Siniša Luković – “Uništenje britanske podmornice H-3 pred Bokom Kotorskom u Prvom svjetskom ratu”,

Željko Brguljan – “Portret Kvekićeve nave Nicolai e Jovan u Lepantima”, Antun Sbutega – “Samostan Svetog Nikole na Prčanju , značajni vjerski o kultrni centar Boke”,

Radojka Abramović – “Crkva B.D.M. Pomoćnice kršćana – Blaženog Gracije,

Melisa Niketić – “Venecijanski tabernakl iz kolekcije Pomorskog muzeja kao povod za sklapanje šire slike o ovom fascinantnom tipu mobilijara”,

Radojka Abramović – “Crkva Sv. Kuzme i Damjana”,

Danijela Nikčević – “Bibliografija Godišnjaka Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru LXII-LXX”.

U osvrtima, Slavko Dabinoć piše o don Antonu Belanu.

Janko Paunović i Zlatan Stojadinović napisali su “Portreti bokeljskih parlamentaraca i pravnika u Beču sredinom 19. i početkom 20. vjeka”,

Danijela Nikčević “Predstavljanje knjige Život Meduse, autora Željka Brguljana”.

U sjećanjima je zapisano o Bošku Mačiću i Renati Pejaković.

U poglavlju “Iz rada muzeja”, mr Maja Uskoković piše Izvještaj o radu JU Pomorski muzej Crne Gore Kotor za 2023. godinu, Jelena Karadžić o "Donacijama JU Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru u 2023. godini", a Danijela Nikčević o "Poklonjenim, razmijenjenim i kupljenim publikacijama  u 2023. godini".

“Prošla je godina dana od jubilarnog sedamdesetog Godišnjaka. Prije 71 godinu krenulo se s punim elanom i pozitivnom energijom u obnovu pomorstva. Tada, 1952. godine, rodila se ideja o formiranju jedne publikacije tipa zbornika, u kojoj bi se objavljivali naučni i stručni radovi koji bi u kontinuitetu doprinosili očuvanju istorije na dugo razdoblje pomorske aktivnosti, iz kojih je nastajala zavidna kulturna, sakralna, profalna etnološka i književna baština Kotora i Boke Kotorske, počev od Srednjeg vijeka pa sve do početka 20. vijeka” – navodi Dabinović.

Pokretanje ove naučne edicije od samog početka rada muzeja, kaže, okupljalo je najeminentnije naučne, stručne i kvalifikovane istraživače pomorske i kulturne baštine i stručnjake ne samo iz Boke Kotorske i Crne Gore, nego iz cijele bivše države Jugoslavije.

“Njihova je stručnost bila neupitna i visoko cijenjena u krugovima koji su se bavili pomenutom problematikom. Pred njima je stajao ogroman zadatak da se na naučnoj i stručnoj osnovi istraži i prezentuje hiljadugodišnja pomorska djelatnost bokeških pomorskih trgovaca, brodovlasnika i ratnika na moru. Zadatak svih redakcija je održati interes daljeg proučavanja i komuniciranja pomorske i kulturne baštine Kotora i Boke Kotorske i uporedo pratiti savremena kretanja u oblasti pomorstva i pomorske trgovine.

Novim metodološkim pristupima, naučnom radoznalošću podstiče se interes kod mladih istraživača da spoznaju značaj bogate ostavštine naših predaka, čije tekovine danas obilato koristimo, pridružujući se postepeno razvijenom zapadnom svijetu kojem su grad Kotor i Boka Kotorska pripadali vjekovima.

Naša je obaveza uvijek istraživati našu prošlost, kako bi je prezentovali sadašnjosti i sačuvali za budućnost. Stalno održavati želju za osvjetljavanjem zaboravljenih ili nejasnih epizoda iz naše istorije i espiritus movens budućim autorima ove sedmodecenijske publikacije, da je održavaju i oplemenjuju u njenom trajanju i obnavljanju” – poručuje Dabinović.

Nikčević napominje da u Izvještaju o radu Pomorskog muzeja saznajemo da je program rada ispunjen prema planu, sa posebnim akcentom na izložbenu, ali i izdavačku djelatnost Muzeja.

“Muzejska savjetnica Jelena Karadžić prezentuje Izvještaj donacija Pomorskom muzeju u 2023. godini iz kojeg saznajemo da je Muzej dobio 14 predmeta koji su obrađeni po muzeloškim pravilima i dobili status muzejskog predmeta.

Pomorskom muzeju poklonjeno je 334 knjige, a u razmjeni za Godišnjak u istom periodu dobijeno je 32, dok je 13 otkupljeno.

Pomorski muzej nastaviće svoju muzejsku djelatnost tako da nakon predstavljanja ovog broja Godišnjaka, uspješno nastavlja tradiciju prethodnih brojeva. Tek je nekoliko pomorskih časopisa u svijetu koji se štampaju u tako dugom periodu kontinuirano, pa se naša publikacija može smatrati jedanko pomorskom, ali i kultrnom” – poručila je, između ostalog, Nikčević.

Promociji “Godišnjaka” je, između ostalih, prisustvovala predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja.

U muzičkom dijelu nastupila je Isidora Nikolić.

Program je vodila Maja Ćatović.

Teks: Irena Mačić Đurić

Foto: Radio Kotor