Kultura

Promocija publikacije “Godišnjak LXXII” Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, koja predstavlja zbornik naučnih i stručnih radova većinom pomorske tematike, održana je večeras u palati Grgurina. Baštineći i komunicirajući bogatu i slavnu prošlost Kotora i Boke Kotorske, publikacija pruža vrijedan doprinos očuvanju i promociji pomorske i kulturne baštine ovoga kraja.

Ideja o formiranju ovakve publikacije rodila se još 1952. godine, sa ciljem objavljivanja naučnih i stručnih radova koji bi u kontinuitetu doprinijeli očuvanju istorije i kulture vezane za viševjekovnu pomorsku prošlost. Ove aktivnosti oblikovale su izuzetnu kulturnu, sakralnu, profanu, etnološku i književnu baštinu Kotora i Boke, počev od srednjeg vijeka pa sve do početka 20. vijeka. Godišnjak tako postaje neizostavna spona između prošlosti i sadašnjosti, pružajući stručnu i istorijsku perspektivu o značaju pomorske tradicije ovog područja.

Prisutne je pozdravila Maja Uskoković, direktorica Pomorskog muzeja, a o publikaciji su govorili urednici Slavko Dabinović, Danijela Nikčević i Ilija Mlinarević, kustos Pomorsko-tehničke zbirke.

Uskoković se osvrnula na serijsku publikaciju Pomorskog muzeja, ali i rad Muzeja u proteklom periodu, ističući da Godišnjak izlazi već 72 godine.

Kako navodi, na osnovu Izvještaja o radu, objavljenog u "Godišnjaku", Pomorski muzej je u potpunosti ispunio svoju misiju za 2024. godinu, te podsjeća da je prepoznatljiv po kvalitetnim zbirkama, velikom broju izložbi i promocija, međunarodnoj saradnji i kvalitetnim publikacijama.

“U odnosu na druge institucije kulture, izdvaja ga Godišnjak, serijska publikacija koja prati rad Muzeja od njegovog osnivanja 1952. godine. Muzej ne samo da afirmiše kulturno nasljeđe, već doprinosi unapređenju kulturnog života grada.

U cilju očuvanja i spriječavanja otuđenja kulturnog blaga Crnogorskog primorja tokom 2024. godine nastavio se rad na terenu, koji je podrazumijevao otkup vrijednih predmeta kojima se upotpunila Etnografska, Istorijsko-umjetnička i Pomorsko-tehnička zbirka, te otkupljeno 11 predmeta” - kaže Uskoković.

Napominje da je zadatak Muzeja da pomorsko blago, sve pokretne predmete koji ga definišu, sačuva od propadanja i iznošenja iz Crne Gore kako otkupom, tako i vrijednim donacijama građana koji su prepoznali njegovu misiju.

“U 2024. godini zbirke smo obogatili i obnovili sa 31 predmetom, a rezultat je vidljiv kroz nove izložbene muzejske predmete u stalnoj postavci Muzeja.

U prethodnom periodu realizovali smo 35 programskih aktivnosti, od toga 7 privremenih izložbi u Galeriji muzeja, 9 međunarodnih izložbi u saradnji sa srodnim institucijama iz oblasti kulture. Bili smo organizatori okruglih stolova, edukativno pokaznih radionica, stručnih predavanja, seminara za bibliotekare. Sa posebnim zadovoljstvom mogu reći da smo bili i jedan od organizatora dvije međunarodne naučne konferencije: Konzervacija i restauracija - od tradicije do savremenosti i Perast i Boka Kotorska na rubu propasti: 1624-2024 - navodi Uskoković.

Ističe da je Pomorski muzej u godini na izmaku izdao 12 knjiga (monografija, publikacija i brošura), a promovisao sedam. Putem poklona, razmjene i kupovine bibliotečki fond je bogatiji za 217 knjiga.

“Stručnjaci iz Muzeja učestvovali su na velikom broju radionica, zatim na 29. Forumu mediteranske pomorske baštine u Sesimbri u Portugaliji, na 18. godišnjem sastanku Ekspertske mreže jugoistočne Evrope za nematerijalnu kulturnu baštinu u Varšavi, kao i na zagrebačkom sajmu knjiga, Interliberu. Delegacija Pomorskog muzeja bila je na studijskom putovanju u Italiji povodom 700 godina od smrti Marka Pola, a u sklopu manifestacije Sedmica cmogorske kulture u Albaniji u Tirani bila je otvorena izložba Pomorskog muzeja Crne Gore Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji – objašnjava Uskoković.

Ističe da su tokom 2024. godine završili radove na održavanju zgrade, sanaciju krova zahvaljajući Ministarstvu kulture i medija, a zahvaljujući Opštini Kotor obnovljen je đardin Pomorskog muzeja.

Urednik Slavko Dabinović podsjeća da je publikacija “Godišnjak” nastala u isto vrijeme kada i Pomorski muzej i podsjeća da je tokom više od sedam decenija štampanja, objavio na stotine naučnih radova I priloga koji su doprinjeli razvoju pomorske misli u Boki i šire.

“Intelektualna radoznalost, želja da se osvijetle zaboravljane ili nejasne epizode iz naše prošlosti, posebno pomorske, izazov je za kvalifikovane istraživače koji Godišnjak održavaju i oplemenjuju u njegovom trajanju i obnavljanju.

Godišnjak Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, kao naučno - stručna serijska publikacija veliki je iskorak u proučavanju istorije pomorstva i promocije pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske i Crnogorskog primorja. Nadamo se da će i naredni brojevi očuvati kvalitet, stručnost i duh prethodna 72 broja. Cilj svih redakcija do sada bio je dati doprinos njegovanju pomorske misli u borbi za jadransku orjentaciju građana države Crne Gore” - ističe Dabinović i napominje da “Godišnjak” treba da održi nivo postignutog, kako bi se očuvala vezanost sa morem i pomorskom baštinom, te u konačnom dobila naučna sinteza istorije pomorstva Boke Kotorske.

“Do danas su postignuti zadovoljavajući rezultati na tom polju. Novim metodološkim pristupima, naučnom radoznalošću nastoji se podsticati interes kod mladih istraživača o ogromnom značaju bogate ostavštine naših predaka, čije tekovine danas obilato koristimo, pridružujući se postepeno razvijenom zapadnom svijetu kojem su grad Kotor i Boka Kotorska pripadali vjekovima. Naša je obaveza uvijek istraživati našu prošlost i materijalizovati je, prezentovati i komunicirati, kako bi je približili i ostavili generacijama koje dolaze” - poručuje Dabinović.

Navodi da u Crnoj Gori ima malo publikacija iz oblasti pomorstva Boke Kotorske i Crnogorskog primorja.

“Zbog toga Godišnjak može poslužiti kao podsticaj za dalja naučna istraživanja, stručna produbljivanja i analize, ali prvenstveno kao korisno štivo za sve zainteresovane korisnike. Stoga su radovi u ovom zborniku o pomorskoj baštini zalog za njegovu budućnost i dalji razvoj” - kaže Dabinović.

Prisutne je upoznao sa prva dva rada iz ovogodišnjeg “Godišnjaka”, među kojima su rad “Crtice iz pomorske prošlosti Boke u sudskoj građi Istorijskog arhiva Kotor”, autora Joška Katelana i Jelene Mršulje, te “Kap.Eugen Brguljan (1856-1914), austrougarski konzularni i Loydov agent u Turskoj I Grčkoj”, autora Željka Brguljana.

Urednica Danijela Nikčević napominje da “Godišnjak” sadrži 10 stručnih radova I tri zasebna poglavlja. Poglavlje “In memoriam” ove godine posvećeno je Gracijeli Čulić, Radoslavu Tomiću i Mihailu Ognjenoviću.

Lovorka Čoralić donosi rad “Povezanost kotorskih iseljenika u Mlecima s područja Veneta u XVI stoljeću”, Antun Sbutega “Malteški red, Boka Kotorska i Crnogorsko primorje” i “Članovi I saradnici Jugoslovenskog odbora iz Kotora”, Tomislav Bonić “Dokumenta s crnogorske jahte Rumija u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor”, Ane Ferri “Analiza zapisanih varijanti imena Ludovika Paskvalića kroz vrijeme”, Radojka Abramović “Sakralna djela likovnih umjetnika XX i XXI vijeka”, Melisa Niketić “Komoda u stilu Marija Terezija kao tihi svjedok privatnog života u palatama Boke Kotorske”, Dragan S. Rajčević “Crni plat – Genius Loci Tivta(Novi prilozi za istoriju)”.

Zorica Čubrović uradila je prikaz knjige autora Željka Brguljana “Crkva Sv. Ivana u sakralnoj baštini Prčanja”, a Jovana Lalošević Vidović “Crkve i samostani Kotora od XIII do početka XX vijeka, Crkve i vjekovi”, autorke Radojske Abramović.

U poglavlju “Iz rada muzeja”, osim Izvještaja o radu, predstavljene su donacije Pomorskom muzeju u tekućoj godini, zatim poklonjene, razmijenjene i kupljene publikacije. Predstavljeni su radovi sa naučne konferencije “Perast i Boka Kotorska na rubu propasti: 1624-2024”.

Kustos Pomorsko-tehničke zbirke Ilija Mlinarević predstavio je rad Harisa Daiča i Đorđa Krivokapića “O Velikoj pohari Perasta” sa pomenute naučne konferencije koja je održana u junu mjesecu, ističući da se radi o ekskluzivitetu.

“Krajem juna 1624.godine flota od petnaestak galija, sa oko dvije hiljade berberskih gusara iz Tunisa i Alžira, uplovila je u Boku Kotorsku, prošavši pored Herceg Novog, tada pod kontrolom Osmanlijskog carstva i uputila se prema Perastu, prosperitetnom gradu na rubu Mletačke teritorije. U vrijeme napada, Perast je bio gotovo bez odbrane. Većina radno sposobnih muškaraca bila je na trgovačkim putovanjima, a grad je bio prepušten praktično na milost i nemilost gusarima.Posljedice su bile strašne, te je napad dobio ime Velika pohara Perasta.

Napad nije bio slučajan, ni nasumičan. Jadransko more je tokom 17. vijeka bilo poprište stalnih sukoba između pomorskih sila i piratskih i gusarskih družina. Berberski gusari, koji su dolazili sa sjevera Afrike, posebno iz Tunisa i Alžira, koristili su podršku Osmanlijskog carstva da pljačkaju,ometaju trgovinu i destabilizuju regiju. Mletačka republika, iako je zvanično garantovala sigurnost svojim trgovačkim putevima i teritorijama, uključujući unutrašnji dio Boke Kotorske u kome su se nalazili Perast i Kotor, često nije imala dovoljno snaga da odgovori na sve prijetnje” - navodi Mlinarević i napominje da je u tom periodu Jadran bio podijeljen između nekoliko suparničkih država: Mletačke republike, Osmanskog carstva, Španije, i Dubrovačke republike.

“Svaka od ovih država imala je svoje interese i metode za kontrolu nad morem, a gusarenje se često koristilo kao produžena ruka političkog uticaja.

U tom periodu, Boka Kotorska bila je podijeljena između Mletačke republike i Osmanlijskog carstva. Granične linije bile su zamršene, a stanovništvo u Mletačkom dijelu, poput Kotora, Perasta, Prčanja i Dobrote, imalo je visok stepen autonomije, ali i odgovornost da se brine o svojoj odbrani. Istovremeno, Bokelji su čsto prepušteni sami sebi, postajali i sami gusari, posebno u okršajima sa ulcinjskim piratima i drugim osmanskim snagama, ne prezajući da napadnu brodove onih koji nisu pod prijateljskim zastavama.

Berberski gusari napali su Perast sa ciljem ne samo pljačke, već i radi slanja poruke, pokazivanja snage, uništavanja peraške organizacije i slabljenja mletačkog uticaja na ovom dijelu obale” - objašnjava Mlinarević.

Navodi da je Perast bio prepoznat kao prosperitetan pomorski i trgovački grad i značajno mletačko uporište.

“Gusari su poharali gotovo sve što su pronašli - domove, crkve, umjetniška djela, a posebno dragocjene relikvije na obližnjim ostrvima Sveti Đorđe i Gospa od Škrpjela. Materijalna šteta bila je procijenjena na preko 100.000 dukata. Po povratku u Afriku, odveli su preko 400 stanovnika, među njima žene, djecu i starce u daleku Berberiju gdje su mnogi ostali u ropstvu” - napominje Mlinarević.

Ističe da će “Godišnjak” ostati kao svjedočanstvo da su pomorstvo i Pomorski muzej temelj grada Kotora, Crnogorskog primorja i Boke Kotorske.

U muzičkom dijelu programa nastupila je Isidora Nikolić, a program je vodila Dijana Đurašković.

"Godišnjak" ostaje kao trajno svjedočanstvo budućim generacijama o bogatoj i slavnoj prošlosti Kotora i Boke Kotorske. Kroz pažljivo istražene i dokumentovane naučne i stručne radove, ova publikacija ne samo da čuva dragocjeno nasljeđe, već inspiriše nove generacije istraživača, istoričara i zaljubljenika u pomorsku tradiciju. Kao most između prošlosti i budućnosti, “Godišnjak” nastavlja svoju misiju očuvanja kulturnog identiteta i slavljenja značaja pomorstva u oblikovanju istorije i kulture ovog jedinstvenog područja.

Tekst i foto: Irena Mačić Đurić